Osim pčelarstva, sajam je ove godine upotpunjen 12. Izložbom vina i vinogradarske opreme te 2. Sajmom voćarstva i opreme za voćarstvo, čime je prerastao u sveobuhvatnu poljoprivrednu manifestaciju i dodatno učvrstio svoju atraktivnost među ljubiteljima prirode, domaće proizvodnje i tradicije.

Sajam je otvorila predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, Marijana Petir, istaknuvši kako je riječ o tri važna sajma za poljoprivredni sektor i prilici da se sagleda što je učinjeno u proteklih godinu dana.

– Kada govorim o pčelarskom sektoru, naša zajednička suradnja urodila je plodom. Dijalog i pozitivan pristup mogu donijeti dobro sektoru, stoga zahvaljujem Ministarstvu što osluškuje potrebe s terena i primjenjuje ih u praksi. Odbor za poljoprivredu predložio je uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici, na zadovoljstvo hrvatskog pčelarskog sektora. Ta se potpora odnosi na vrednovanje oprašivačke uloge, a svi znamo da bez oprašivanja nema ni proizvodnje hrane – naglasila je Petir.

Posebno je čestitala i hrvatskim voćarima na procesu udruživanja, istaknuvši primjer proizvođačke organizacije Jabuka.hr i distributivnog centra u Križu, uz najavu gradnje novih centara diljem Hrvatske. – Preduvjet za takve projekte su udruženi proizvođači, stalan dijalog s donositeljima odluka te pametno planiranje i povlačenje sredstava, što je već dalo rezultate. Time našim voćarima omogućujemo konkurentnost onda kada je to najpotrebnije – poručila je.

Čestitke su upućene i vinarima i vinogradarima na brojnim priznanjima osvojenima protekle godine, uz podsjetnik na izazove s kojima se poljoprivrednici suočavaju – od klimatskih promjena do trgovinskih sporazuma i nepoštenih trgovačkih praksi.

– Predložili smo da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra i stavljanje proizvoda na tržište ispod njihove proizvođačke cijene. Nadam se da ćemo tu ideju podići na višu razinu kako bismo zaštitili naše primarne proizvođače. Zahvalna sam i Vladi RH što je prihvatila izmjene Odluke o zelenoj javnoj nabavi, kojom su javni naručitelji obvezani na određene postotke domaćih proizvoda. Vjerujem da će se tu naći prostor ne samo za hrvatski med, već i za druge domaće proizvode – poručila je Petir iz Gudovca.

Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj istaknuo je kako je i ove godine sajam u potpunosti popunjen izlagačima iz Hrvatske i pet stranih zemalja.

– Ova tri sajma imaju velik potencijal i zahvaljujem svima na podršci. Pozivam sve da dođu u Gudovac jer ih očekuje bogat program – kazao je Salaj.

Predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Davor Taritaš naglasio je kako je ponosan što se sajam održava već 21 godinu zaredom, iako je pčelarstvo iz godine u godinu sve zahtjevnije – od vremenskih neprilika uzrokovanih klimatskim promjenama do nemilosrdne tržišne utakmice.

– Ove godine na ocjenjivanju meda prikupili smo 249 uzoraka, čak 17 vrsta meda iz 19 županija i Grada Zagreba – istaknuo je Taritaš.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet pozdravio je pčelare pristigle iz Hrvatske i inozemstva, poručivši da pčelarstvo ne poznaje granice.

– Hrvatski pčelarski savez broji 6300 pčelara. Ove godine prijavljeno je 436 tisuća pčelinjih zajednica, a ukupno je evidentirano 9 tisuća pčelara, što pokazuje da sektor ne pada. Ponosni smo što smo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i ove godine u potpunosti iskoristili pčelarsku omotnicu – rekao je Kocet, dodavši kako su u sklopu sajma organizirana stručna i kvalitetna predavanja.

Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić istaknuo je kontinuiranu potporu Grada pčelarima.

– U posljednjih osam godina izdvojili smo 150 tisuća eura za oko 500 pčelara s 1500 košnica, a s tom praksom nastavljamo i dalje. Zajedno s pčelarima zasadili smo medonosno drveće u gradu – rekao je Brajdić.

Bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić naglasio je kako je Pčelarski sajam izrastao u prepoznatljivu manifestaciju.

– Med, propolis, matična mliječ i pelud nisu samo proizvodi, već dar pčele i prirode te rezultat rada tisuća pčelara. Županija pruža snažnu potporu razvoju pčelarstva i u suradnji s Pčelarskim savezom kreira mjere za unaprjeđenje proizvodnje – poručio je župan.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek istaknuo je kako je sajam, zahvaljujući pčelarima, zakoračio u svoje treće desetljeće.

– Iza nas su dobre godine, ali rezultat su zajedničke suradnje. Pripremili smo i nove financijske instrumente za pčelare s više od 100 košnica, namijenjene nabavi vozila za seljenje košnica – sredstva o kojima smo godinama razgovarali sada su osigurana – najavio je Tušek.

Svečano otvorenje dodatno je uljepšao nastup HORKUD-a Golub Bjelovar, a proglašeni su i šampioni ocjenjivanja „Mladih vina berba 2025.“ te pobjednici II. ocjenjivanja kvalitete meda „Bjelovar 2025.“.

Sajam se nastavlja i u nedjelju, 1. ožujka, od 9 do 15 sati. Cijena jednodnevne ulaznice za odrasle iznosi 6 eura, dok djeca, umirovljenici, članovi pčelarskog saveza i grupni posjetitelji plaćaju 5 eura.

Ako već niste, iskoristite sunčan dan i posjetite Gudovac – mjesto gdje se ovoga vikenda susreću tradicija, znanje i najslađi plodovi vrijednih pčela.

Foto: Bjelovar.info

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Osim pčelarstva, ove godine sajam je dodatno obogaćen s 11. Izložbom vina i vinogradarske opreme te 1. Sajmom voćarstva i opreme za voćarstvo, čime je manifestacija postala još atraktivnija za sve ljubitelje prirode, poljoprivrede i tradicionalne proizvodnje.

S više od 150 izlagača na više od 5000 četvornih metara grijanog izložbenog prostora, posjetitelji mogu uživati u bogatoj ponudi meda, pčelinjih proizvoda, pčelarske opreme, vinogradarske i voćarske opreme. Sajam je i edukativnog karaktera – tijekom dva dana održavaju se brojna stručna predavanja, prezentacije novih tehnologija i edukacije za pčelare i voćare.

Prije službenog otvorenja, okupljenima su se obratili direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Davor Taritaš, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet, zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić, predsjednik Europskog pčelarskog saveza Boštjan Noč, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede,šumarstva i ribarstva Marinko Beljo, te saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Svečano otvorenje uveličali su pjevački zbor HORKUD-a „Golub“ te dječji folklor koji je oduševio publiku programom „Mi smo djeca vesela“, prikazujući tradicionalne plesove bilogorskog kraja.

Već prvi dan sajma privukao je veliki broj posjetitelja – brojna auta i gužve na štandovima dokaz su da ova manifestacija svake godine raste i jača svoj značaj na pčelarskoj i poljoprivrednoj karti regije.

Sajam ostaje otvoren do nedjelje, 2. veljače, a radno vrijeme je danas do 18 sati, sutra od 9 do 15 sati. Ako još niste, iskoristite lijepo vrijeme i posjetite Gudovac te uživajte u jedinstvenoj atmosferi i ponudi!

Pčelarski pozdrav – medno! 🐝🍯

CIJENE ULAZNICA

👉  5 € za odrasle

👉 4 € za djecu i umirovljenike

👉 4 € za grupe (20 ili više osoba)

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Zajednička poljoprivredna politika najdugovječnija je i najskuplja politike Europske unije. No, unatoč visokim sredstvima koje se izdvajaju za poljoprivredu i ruralni razvoj iz proračunskog razdoblja u proračunsko razdoblje taj se novac smanjuje. Mi ćemo se zalagati da se zajednička poljoprivredna politika ponovno vrati na one iste razine financiranja kao što je nekada iznosila više od polovice europskog proračuna. Razlog je što se pred poljoprivrednike stalno stavljaju novi zahtjevi koje oni moraju ispuniti, a ugroženi su zbog klimatskih promjena, poremećaja na tržištu i drugih izazovima s kojima se susreću i teško nose. Naš najveći naglasak bit će na reformi zajedničke poljoprivredne politike. Želimo provesti reviziju tako da zajedničku poljoprivrednu politiku učinimo fleksibilnijom i da smanjimo administrativni teret koji se stavlja pred naše poljoprivrednike barem za 50 %. Zalažemo se za to da se utvrde polazne osnove država članica i da se na osnovu toga utvrđuje i obaveza u smislu ispunjavanja zelene ambicije – naglašava Marijana Petir.

Danijel Marušić, brodsko-posavski župan ističe kako žele dodatno ojačati selo i pomoći poljoprivrednicima.

– Ono što mi želimo je još dodatno ojačati selo, pogotovo ulagati u mlade poljoprivrednike. Želimo poljoprivrednim proizvođačima tehnički omogućiti njihovu proizvodnju. Tako gradimo opskrbno-logističke lance kojih bi za dvije godine trebalo biti u cijeloj Hrvatskoj. Želimo izgraditi sustave za navodnjavanje, želimo popraviti obrazovnu strukturu naših poljoprivrednika. Tim ljudima želimo dati bolje uvjete života na selu. Surađujemo i s visoko- znanstvenim institucija i imamo projekte u tom smjeru – naglašava Danijel Marušić.

Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj nije skrivao ponos što je pčelarski sajam dogurao do svoje punoljetnosti.

– Naše hale su pune, izlagači su došli, sajam je međunarodni. U sklopu našeg pčelarskog sajma prije devet godina pokrenuli smo Izložbu vina i vinogradarske opreme koji smo ove godine unaprijedili jer imamo ocjenjivanje vina iz cijele Hrvatske. Stotinjak uzoraka vina bit će ocijenjeno danas, a priznanja ćemo dijeliti na Proljetnom sajmu. Još jedan novitet je Sajam vjenčanja koji smo započeli prošle godine – naglasio je Salaj te dodao da je interesa za taj sajam bilo više nego predviđenog mjesta, zbog čega će se u budućnosti razmišljati da se prostor za njega poveća ili da on postane samostalan.

Zahvalio je Salaj Hrvatskom pčelarskom savezu na organizaciji stručnih predavanja koja će se tijekom ovog vikenda održavati u aukcijskoj dvorani na sajamskom prostoru u Gudovcu.

Predsjednik Pčelarskog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Goran Pranjić otkrio je kako navedeni savez čini šest pčelarskih udruga – Bilogora Bjelovar, Bagrem Daruvar, Maslačak Grubišno Polje, Dr. Đuro Sulimanović Garešnica, Čazma iz Čazme te Cvijet Garešnica.

– Zahvaljujući pčelinjem medu, naš bjelovarsko-bilogorski kraj i županija ovih dana postali su pčelarsko središte naše domovine, ali i ovog dijela Europe – istaknuo je Pranjić. Govorio je o tome kako su se pčelari tijekom posljednjih nekoliko godina susreli s brojnim izazovima, ali su im se uspjeli prilagoditi. Isto tako, nadu u bolju budućnost dala im je povoljna 2022. godina.

– Napokon smo dočekali nakon nekoliko izrazito nepovoljnih godina jednu kvalitetnu pčelarsku sezonu koja nam je došla kao ljekovita infuzija nakon teške operacije. Dodatni optimizam ulijeva i najava skorog donošenja pravilnika o potporama za sektor pčelarstva, tzv. sektorske intervencije – napomenuo je Pranjić te pohvalio što se pčelare pitalo za mišljenje pri stvaranju tog pravilnika.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet naveo je kako je zemlja partner ovogodišnjeg sajma Sjeverna Makedonija, a posebno je istaknuo jednu važnu inicijativu.

– To je inicijativa pčelarskih organizacija iz susjedstva za potrebom osnivanja Europskog pčelarskog saveza. Svjesni smo da jedino ujedinjeni i organizirani možemo ostvariti svoje ciljeve – kazao je Kocet.

Osvrnuo se na 2022. godinu za pčelare.

– Bila je bolja od prošle tri godine, međutim nije bila odlična. Dalmacija je pretrpjela veliku sušu, tamo su prinosi bili vrlo mali. Kontinent je imao sreće da smo u vrijeme paše bagrema, naše najmedonosnije biljke, imali dobro vrijeme, dobru klimu i da smo ove godine po prvi puta u zadnjih pet godina osjetili što je dobra paša – naglasio je Kocet.

Problemi su se očitovali i u pomoru pčela, no nada se kako će taj problem ostati iza nas. Na kraju svog govora pozvao je Kocet vladajuće da zajednički porade na tome da se patvorine i nelojalna konkurencija povuku s tržišta.

Problemi su se očitovali i u pomoru pčela, no nada se kako će taj problem ostati iza nas. Na kraju svog govora pozvao je Kocet vladajuće da zajednički porade na tome da se patvorine i nelojalna konkurencija povuku s tržišta.

Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić pozdravio je sve prisutne i poželio im dobrodošlicu.

– U ova teška vremena borbe s klimatskim promjenama koje itekako utječu na pčelarstvo, borbe s lažnim medom i uvozom meda, a sada i s ekonomskom krizom, sretan sam da i dalje postoje predani, vrijedni ljudi koji su ostali u toj hvalevrijednoj gospodarskoj grani, koji i dalje opstaju na tržištu, shvaćaju ulogu pčele i meda kao važnog proizvoda u ljudskoj prehrani – poručio je Brajdić te dodao kako je poznato da ljudi bez pčela ne mogu opstati.

Govorio je i o mjerama Grada Bjelovara.

– Mjere svake godine koristi 60 ili više pčelara s bjelovarskog područja, a u pet godina podijelili smo 301 potporu. Naši su pčelari zasigurno među najaktivnijima što se tiče korištenja potpora u poljoprivredi, a vrlo su aktivni i na svim bjelovarskim događanjima gdje daju svoj obol i predstavljaju svoj rad – rekao je Brajdić.

Osim u događanjima, pčelari djeluju i u projektima poput Bjelovarskog doručka u sklopu kojeg svoj kvalitetan med plasiraju u vrtiće, škole, pučku kuhinju i neke restorane. Dogradonačelnik je dodao kako ga veseli što se sajam širi i dijeli na manje sajmove.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u svom je govoru ukazala na važnost oprašivačke uloge pčela, ali je podsjetila i na probleme koji tište pčelare.

– Smatramo da treba uvesti red, a red se može uvesti na više načina. Jedan od načina je da znamo što se u kojoj staklenci nalazi tako da se staklenka označi, ako je mješavina da se označi države porijekla i postotci i da to vrijedi za sve države Europske unije pa se nadam da će oni koji su to godinama priječili, a riječ je o velikim, starim državama članicama, to napokon prihvatiti – naglasila je Petir.

Problema ima još i vrlo su ozbiljni.

– 44 posto uzoraka meda koje je inspekcija našla na tržištu je bilo patvoreno, a čak 60 posto onog koji se prodaje uz cestu. Te paradigme se moraju promijeniti i na tom se mora raditi – ustvrdila je Petir te napomenula kako se nada da će se uskoro u Hrvatskoj uvesti naknada po pčelinjoj zajednici.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede koji je ujedno došao i u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Zdravko Tušek istaknuo je kako je čitav niz aktivnosti i mjera financiran pčelarima kako bi im se omogućio što kvalitetniji rad.

– U odnosu na 2016. godinu, imamo dvije tisuća pčelara više, imamo 110 tisuća pčelinjih zajednica više, raste proizvodnja meda, kao i prepoznatljivost ovog sektora – naveo je Tušek te otkrio kako je strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike, koji kreće od ove godine i pokrivat će sljedećih pet godina, osigurano 3,8 milijardi eura za investicijske potpore poljoprivrednih proizvođača, osiguranje te aktivnosti povezane s klimatskim promjenama.

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Marko Marušić svojim je govorom podsjetio na pomoć države pčelarima.

– Moram reći da mi je drago što je država u potpunosti isplatila odštetu pčelarima za pomor pčela koji se prošle godine dogodio na području naše i nekoliko županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske. Pomor se dogodio uslijed trovanja pesticidima – rekao je Marušić.

Organizatorima je čestitao na dobro obavljenom poslu, a svim izlagačima i posjetiteljima poželio da sa sajma odu zadovoljni te s time otvorio 18. Međunarodni pčelarski sajam, 9. Izložbu vina i vinogradarske opreme te 2. Sajam vjenčanja.

Ovom prilikom tako je više riječi bilo o budućnosti hrvatskog sela, iseljavanju, drastičnom rastu cijena hrane u trgovinama kojeg ne prati porast otkupnih cijena od poljoprivrednika, zatim o nestanku domaće proizvodnje mlijeka i propadanju stočnog fonda, ulozi europskih fondova u razvoju poljoprivrede, kupovini poljoprivrednog zemljišta od građana Europske unije koji nemaju prebivalište ili stalno boravište Republici Hrvatskoj, kao i drugim važnim temama.

– Okupili smo se iz razloga što je stanje u našoj poljoprivredi daleko od bajnog. Naša županija je jedna od ključnih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj. Nadamo se da će današnji okrugli stol biti dodatni potencijal da se stanje koje je itekako zabrinjavajuće popravi, jer ono što vidimo je nažalost silazna putanja. DHSS teži razvoju poduzetništva i poljoprivrede. Prije svega, mi se moramo povezivati, tražiti rješenja na svjetskom tržištu, jer način koji je trenutno u primjeni nije dobar. Jedini privredni objekt nam je Podravka u susjednoj Koprivnici, što znači da se moramo okrupnjavati i zadržati privrednu koja iz godine u godinu nestaje. Ne možemo živjeti od europskog novca, već moramo proizvoditi, vezati se za obrtnike i poduzetnike te na taj način pokrenuti trend, jer je postojeći sve lošiji. Naši ljudi moraju postati profitabilni i uspješno se probijati na svjetsko tržište, rekao je Ivan Beljan, predsjednik županijskog DHSS-a.  

U Hrvatskoj postoje tri skupine poljoprivrednika, odnosno obiteljska gospodarstva, mladi i stari poljoprivrednici te veliki, konkurentni poljoprivredni sustavi koji su uspješni i vidljivi na europskom tržištu. 

– Stanje u našoj poljoprivredi je prosječno, dakle problemi postoje, ali su oni vrlo često i prilika za iskorak, odnosno pronalazak dobrog rješenja. Prednosti domaće poljoprivrede moramo tražiti na domaćem tržištu i kroz poticanje kratkih lanaca opskrbe gdje nije napravljen dovoljno velik iskorak. Jako dobar primjer je opskrbljivanje škola, bolnica i dječjih vrtića s domaćim, lokalnim proizvodima. No, da bismo do toga stigli, moramo imati jamstvo stalnosti ponude proizvoda, količinu i konkurentne cijene. Ukoliko nam nedostaje samo jedna komponenta, već se nalazimo u problemu. Posebno važna je konkurentnost u kvaliteti, zapravo stvaranje finalnog proizvoda s kojim se možemo pojaviti na domaćem i inozemnom tržištu. Što se tiče stočarstva, ono je bolna točka. Volio bih da se stočari okupe, dođu i jasno kažu u čemu leže njihovi najveći problemi, a ne da se intervenira u smislu koliko je novca kojem stočaru potrebno. Želim vidjeti jasnu kalkulaciju, na temelju koje mogu reći što to štima, a što ne, poručio je prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.  

Poznato je da posljednjih nekoliko godina situacija našim poljoprivrednicima ne ide na ruku, prvo zbog pojave pandemije COVID-a 19, a zatim i zbog rata u Ukrajini koji je mnogima zadao poprilične brige i probleme. 

– Svjedočimo ekstremnom rastu svih ulaznih troškova. Nešto što je u nekim normalnim vremenima koštalo 200 kuna, proljetos su poljoprivrednici morali plaćati čak 1 200 kuna. Niti jedan sektor nije doživio takav skok ulaznih troškova. Problem postaje veći zbog povećanja cijena goriva, kao i nedostatka plavog dizela, baš u trenutku kada se događaju najveći poljoprivredni radovi. Ne smijemo zaboraviti ni na ekstremnu sušu, čije se štete još uvijek zbrajaju. Prema našim procjenama ta stavka iznosi više od jednu milijardu kuna. Dakle, nalazimo se u poprilično izazovnoj poljoprivrednoj godini, a isto je i sa stočarstvom. Mljekarstvo je nažalost i dalje na koljenima, jer ako se cijena mlijeka i podigne, govorimo o minimalnim iznosima. Zbog svega navedenog, od Vlade RH očekujemo kompletnu izradu popisa šteta, no do sada se ta tema nije niti spomenula. Hrana je broj jedan i jasno vidimo koliko ona nekim državama zadaje poteškoće. Mi smo u odličnom položaju jer možemo proizvoditi sami za sebe, kazao je Matija Brlošić, bivši predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. 

Da je potrebno učiniti velike napore na putu postizanja samodostatnosti u proizvodnji hrane, smatra i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

– Zbog brojnih događaja i okolnosti, došlo je do prekida u opskrbi hranom. Velik dio sirovina izvozimo, a uvozimo gotove proizvode, što znači da moramo učiniti jako veliki iskorak u transformaciji naše poljoprivrede. Strategiju poljoprivrede smo čekali zadnjih 20 godina i iskreno se nadam da će ona biti kvalitetno implementirana u okviru Nacionalnog strateškog plana kojeg je Europska komisija nedavno odobrila. Hrvatska za sljedeće proračunsko razdoblje na raspolaganju ima više od pet milijardi eura. Do sada smo jasno uvidjeli da novac za uspjeh poljoprivrede i ostanak ljudi na hrvatskom selu nije dovoljan, već da su nam potrebne strukturne promjene. To znači da poljoprivrednike moramo pitati što im sve točno treba kako bi za svoje stanovništvo mogli proizvoditi dovoljne količine hrane. Tu su naravno i infrastruktura te kvalitetni uvjeti za rad. Prema zadnjem popisu stanovništva, gotovo 200 sela u Hrvatskoj je izumrlo, dok ih je oko 700 pred izumiranjem. To postaje pitanje nacionalne sigurnosti, smatra Marijana Petir te dodaje kako se tu otvara pitanje očuvanja praznih, napuštenih prostora. 

– U tom smislu, važno je financirati projekte koji će pružiti dodanu vrijednost, što znači podupirati proizvođače koji će proizvode i prerađivati, zatim smanjiti izvoz sirovine, više ulagati u preradu, socijalno – komunalnu infrastrukturu te poticati udruživanje. U Hrvatskoj je ove godine izdvojeno 26 milijardi kuna za pomoć građanima, malim i srednjim poduzetnicima, kao i poljoprivrednicima i ribarima, no unatoč smanjenju PDV-a i zamrzavanju cijena određenih namirnica neki trgovački lanci su sebi podizali marže, umjesto da su smanjili cijenu hrane na svojim policama. Petir smatra kako se radi o nepoštenom ponašanju prema potrošačima.    

Uz navedene, veliki doprinos okruglom stolu dali su i Nenad Matić, Darko Juzbašić, Mateo Ivanac, Mato Imbrišak i poljoprivrednici s područja kontinentalne Hrvatske.

– U posljednjih godinu dana ostvarili smo i započeli brojne projekte. Kupujemo udžbenike za naše osnovnoškolce, po čemu smo jedinstveni u županiji. Vjerujem da je to značajna pomoć roditeljima za više od 600 učenika s našeg područja. Jedan smo od rijetkih gradova koji je, zahvaljujući pomoći Hrvatskih voda i angažmanu našeg komunalnog poduzeća, uspio u potpunosti izgraditi vodovodnu i plinsku mrežu u svim našim naseljima. Na taj smo način zaštitili građane, podigli kvalitetu života te stvorili preduvjete za revitalizaciju naselja i gospodarski razvoj.

Izgradili smo reciklažno dvorište, kako bismo mogućnost zbrinjavanja korisnog otpada podigli na još višu razinu. Asfaltirali smo kilometre prometnica i obnovili ulice u središtu grada te stalno ulažemo u cestogradnju i uređenje zelenih površina i parkova. Ovom prilikom zahvaljujem Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležnim ministarstvima, poput Ministarstva regionalnog razvoja, Ministarstva kulture i Ministarstva graditeljstva te drugim državnim institucijama za suradnju i potporu u našim projektima – kazao je Pirak.

Gradonačelnik Pirak govorio je i o planovima i projektima koji su u planu:

– U planu već za ovu godinu je potpuna obnova jedne od naših glavnih ulica – državne prometnice, Ul. Milana Novačića, kojoj ćemo, zahvaljujući Hrvatskim cestama, dati novo ruho. Pripremamo i obnovu Ul. sv. Andrije, a za sva naša naselja koja još nisu obuhvaćena, planiramo izgradnju sustava odvodnje. U budućem razdoblju posvetit ćemo se i projektiranju nogostupa i biciklističkih staza. Pribavljamo natječajnu dokumentaciju za nekoliko naših naselja, a potporu očekujemo od Hrvatskih cesta ili fondova.Potkraj ljeta počinje kompletna obnova doma umirovljenika, zahvaljujući bespovratnim sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja. Dio novca uložit ćemo iz Gradskog proračuna kako bismo našim najstarijim sugrađanima omogućili dostojanstven i primjeren prostor. Jedan od najvažnijih projekata u koji polažemo velike nade je 26 milijuna vrijedan projekt Čazma Natura. On će promijeniti lice i naličje našega grada te nas osuvremeniti i turistički oplemeniti. Uz mnoge druge sadržaje, njegova je okosnica biološko kupalište, prvo u Republici Hrvatskoj, po uzoru na bazen u našoj prijateljskoj slovenskoj općini Radlje ob Dravi. Prednost biološkog bazena u odnosu na konvencionalne je u ekološkom i jeftinijem održavanju.

Čazmu Naturu čini ukupno 12 projekata: izgradnja biciklističkog parka na sportskim terenima, zelena tržnica u Ul. kralja Tomislava i opremanje novoobnovljene zgrade na trgu, opremanje dviju učionica i uređenje arboretuma kod osnovne škole te uređenje Medjama, šetnice na nasipu i Vustja. Kroz ove projekte možemo generirati gospodarski razvoj i, u konačnici, otvoriti nova radna mjesta.Na aktualne natječaje kandidirali smo i dogradnju dječjeg vrtića te obnovu vatrogasnog doma u Bojani. Imamo spremnu dokumentaciju za sve domove jer smo ih legalizirali i projektirali, a pripremili smo i projekt izgradnje vatrogasnog centra. S obzirom da smo grad s jednom od najdužih tradicija u vatrogastvu, a brojna dobrovoljna društva okupljaju velik dio naših građana svih generacija te su vatrogasci pokretači i čuvari života u selima, naša je dužnost omogućiti im kvalitetnije uvjete rada. Cesta Bosiljevo – Prokljuvani spremna je za prijavu na natječaj te se nadam da ćemo najesen krenuti u realizaciju. Ulaganje u zaštitu kulturne baštine također je jedan od naših prioriteta stoga sa zadovoljstvom mogu reći da smo od Ministarstva kulture ove godine dobili više od milijun kuna za obnovu sakralnih objekata, ponajprije Župne crkve sv. Marije Magdalene i naše srednjovjekovne utvrde – kazao je gradonačelnik Pirak i na kraju svojim sugrađankama i sugrađanima čestitao Dan grada i blagdan Župe sv. Marije Magdalene.

Izvor informacija: superportal