Skupštinu je pozdravio Marijan Sabolović, nakon čega je izabrano radno predsjedništvo u sastavu: Nino Kovačić (predsjednik), Ružica Kunek i Mirjana Kovačić (članice). Predsjednik radnog predsjedništva Nino Kovačić predložio je dnevni red koji je jednoglasno prihvaćen.

Za predsjednika općinske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika Veliko Trojstvo izabran je Marijan Sabolović. U svom govoru istaknuo je važnost ponovnog pokretanja stranačke aktivnosti na području općine.

– S današnjim danom ponovno je osnovana stranka HSU-a koja je djelovala još 2000. godine i imala svoje predstavnike u općinskom vijeću. Od danas želimo nastaviti taj rad, pokazati što planiramo u programu koji je u izradi. Bit ćemo otvoreni za suradnju sa svima koji žele boljitak Velikog Trojstva i svih njegovih stanovnika – poručio je Sabolović.

Skupštini su se obratili i gosti. U ime župana Marka Marušića i HDZ-a, prisutne je pozdravio Nenad Martinovski.

– U četvrtak smo potpisali koalicijski sporazum na županijskoj razini. I ranije smo bili partneri, rješavali goruće probleme i pomagali građanima. Moramo se boriti za djecu, umirovljenike i drago mi je što ste se danas formirali. Imate punu podršku HDZ-a – naglasio je Martinovski.

Zlatko Barila, predsjednik županijske organizacije HSU-a, pozdravio je okupljene i zahvalio na okupljanju članova i simpatizera.

– Drago mi je da je danas ovdje s nama i Ivan Kovačić, s kojim sam izvrsno surađivao. Pohvaljujem i novoizabranog predsjednika Sabolovića jer je prepoznao da treba učiniti više za umirovljenike. Kad me župan Marušić pozvao i istaknuo moj rad u Županijskoj skupštini, odmah sam znao da ću se rado odazvati – kazao je Barila te naglasio kako će HSU BBŽ imati svog kandidata za načelnika i ozbiljne ljude na listi – zatraživši pritom i povjerenje građana.

Prisutnima su se obratili i potpredsjednik SUH-a Podružnice Bjelovar Nedeljko Kuštović, predsjednik HDZ-a Velikog Trojstva Mladen Sabolović i predsjednica SUH-a Podružnice Bjelovar Ana Široki.

Na kraju se ponovno obratio Marijan Sabolović zahvalivši svima na dolasku te podijelio ekskluzivnu informaciju.

– Otvorili smo službenu internetsku stranicu HSU-a Veliko Trojstvo na kojoj će uskoro biti objavljen i naš program. Također, s ponosom mogu najaviti da ćemo imati svog kandidata za načelnika – Ninu Kovačića, koji će ujedno biti i nositelj liste HSU-a u Velikom Trojstvu – zaključio je.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Moje pitanje se odnosi na poljoprivredu. Ovih dana je izašao Javni poziv za dodjelu sredstava Županije za potporu u poljoprivredi. Molio bih pročelnika da nam kaže koliko je sredstava izdvojeno za to, koliki je odaziv naših poljoprivrednika i je li moguće, ako sredstva budu manje dostatna, da se povećaju sredstva u županijskom proračunu za isplatu istih? – upitao je Marijan Sabolović.

Na postavljeno pitanje odgovorio je Zlatko Pavičić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu BBŽ. Potvrdio je kako se do danas na Javni poziv za potpore u poljoprivredi prijavilo 140 poljoprivrednika.

– Javni poziv za subvenciju u poljoprivredi je župan Marko Marušić raspisao 26. lipnja i trajat će do 31. lipnja 2024. Bitno je da u samom Javnom pozivu imamo 11 mjera, 18 namjena. U proračunu ste za prošlu godinu izglasali 319 tisuća eura za ovaj Javni poziv. Mjere koje se najviše koriste su potpora biljne i voćarske proizvodnje, zatim potpora ekološke proizvodnje, potpora stočarske proizvodnje, subvencija police osiguranja i potpore za pčelarstvo. Pitali ste je li moguće povećanje. Uvijek radimo projekciju na osnovu broja prijavljenih korisnika u poljoprivredi iz prošle godine tako da smo u prošloj godini 877 zahtjeva zaprimili i utrošili 248 tisuća eura. Vjerujem da će sredstava biti dovoljno. Dokumentacija je jednostavna i može se naći na web stranici ili na porti Bjelovarsko-bilogorske županije. Prijave zaprimamo poštom, mailom ili osobno. Do današnjeg dana, znači u desetak dana, smo zaprimili 140 prijava naših poljoprivrednika – pojasnio je Zlatko Pavičić.

Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva
Foto: Bjelovar.info

– Naš Zavod je prvi županijski zavod za hitnu medicinu u RH i osnovan je 2011. godine. Dotad je hitna medicinska služba djelovala drugačije od grada do grada, djelatnici nisu bili dovoljno educirani niti smo imali adekvatnu opremu za rad. Sustav je bio još neuredniji nego danas. Dežurstva su obavljali liječnici obiteljske medicine. U to je vrijeme daruvarska hitna godišnje odradila od 12 do 14 tisuća pacijenata, od čega je vanjskih intervencija bilo oko dvije tisuće. Ostalo su bile ambulante. U isto vrijeme, u Bjelovaru su bila dva tima hitne s dva liječnika, dok je jedan tim zbrinjavao pacijente na terenu, drugi je tim zbrinjavao pacijente u ambulanti. Reforma hitne koja je počela 2011. bazirala se i na osnivanje županijskih zavoda i otvaranja hitnih bolničkih prijema u sklopu bolnica. Otad u Bjelovaru je samo jedan tim s liječnikom i jedan tim s dva tehničara. Hitni bolnički prijem u Bjelovaru je otvoren 2013. godine po uzoru na europski standard. Uz to se paralelno u sklopu Doma zdravlja oformio COM, Centar obiteljske medicine koji je građanima na usluzi vikendom ili blagdanom kad njihov liječnik ne radi. Ova reforma primarne i dijela sekundarne zaštite je po uzoru na sve EU članice. Tom reformom je sustav iz socijalistički neuređenog prešao u sustav kojem je cilj da svaki pacijent kojem je potrebna hitna medicinska sužba bude pravovremeno zbrinut – pojasnio je.

Danas u Daruvaru imaju oko 2500 intervencija godišnje, od čega su polovica one vanjske. Petrušić to objašnjava zdravstvenom pismenošću ljudi koji svoje probleme rješavaju kod svojih liječnika obiteljske medicine. U bjelovarskoj ispostavi posvećeni su isključivo radu na terenu jer su po djelatnosti vanbolnička hitna koja u prosjeku ima tri puta više intervencija od jedne ispostave zbog broja stanovnika o kojima skrbi, njih otprilike 60 tisuća. Otkrio je kako su u ponedjeljak timovi u Bjelovaru u 24 sata imali 24 intervencije.

– Sustav funkcionira, pacijenti su to prihvatili i velika većina ljudi zna za što idu kod svog liječnika, znaju da se vikendom prvo ide u dežurnu ambulantu, a tek onda ako je potrebno na hitni bolnički prijem. Pacijenti znaju da ako im se nešto dogodi vani, da trebaju nazvati 194 te da će im naša prijavno-dojavna jedinica poslati tim hitne pomoći – istaknuo je Petrušić te nastavio.

– Nesavršen, ali efikasan sustav 27. rujna 2023. ugrozilo je nekoliko ljudi koji su na rukovodećim mjestima Zavoda za hitnu medicinu i Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar. Došli su na ideju da se na naš zavod šalju pacijenti koji nisu toliko hitni. U sve to direktno se umiješala i politika gdje je župan Marušić na početku prvog sastanka rekao da se ta odluka mora provesti ili će se zahvaliti nekim ljudima na suradnji, za što navodno postoji i tonski zapis – naglasio je. Predsjednik Radničkog vijeća i član Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu BBŽ Boris Iveković kazao je kako progovara u svrhu zaštite zdravlja pacijenata.

– Mi smo vanjska hitna koja dnevno u prosjeku ima 15 do 20 intervencija na kojima provedemo deset sati i u to vrijeme mi nemamo liječnika, to je jedini i glavni problem ovog upozorenja jer mi unaprijed ne znamo kada ćemo dobiti poziv i izaći na teren. Predložen način rada je opasan za naše građane i nas kao profesionalce koji savjesno i odgovorno obavljamo svoj posao te ne želimo pacijente ostavljati bez zdravstvenog nadzora. Želimo upozoriti na to na vrijeme kako Bjelovar ne bi postao slučaj iz crne kronike zbog nepružanja skrbi i loptanja pacijenta – napomenuo je.

Osvrnuo se na izjavu dr. Vedrana Omerhodžića, voditelja OHBP-a koji je najprije rekao kako će nazvati Zavod ili pogledati kroz prozor da se uvjeri da su tamo pa proslijediti pacijente njima, a potom rekao kako su vrata Zavoda otvorena i da svatko može doći sa ceste.

– To je netočno i krivo informiraju javnost. Mi nemamo liječnika za ambulantu, a ovaj način rada je opasan u najmanju ruku – kaže Iveković te dodaje kako politika određuje kako se mora raditi. Tvrdi i da je predsjednica Stručnog vijeća, dr. Inna Kinach, prvo bila protiv takvog načina rada, a zašto je promjenila svoju odluku preko noći ne zna se. Tomislav Petrušić još jednom je pojasnio zašto prosvjeduju.

– Razlog našeg prosvjeda je isključivo odluka koja je za nas prvenstveno politička, a niti malo stručna, gdje stoji da će se pacijente 4. i 5. trijažne kategorije koji dođu potražiti pomoć na hitni bolnički prijem preusmjeriti na naše kolege u ispostavi Bjelovar. Ovakva odluka je opasna po živote naših pacijenata koji svakodnevno trebaju našu pomoć na terenu. Svaku minutu koji bi naš tim u Bjelovaru izgubio pregledavajući nekoga tko nije hitan i tko je samo tako poslan na vrata ispostave u Bjelovaru, umanjuje svaku minutu po deset posto šansu za oporavak u hitnim slučajevima poput srčanog zastoja što je nedopustivo prema našim pacijentima kojima Zakon o zdravstvenoj zaštiti jamči brzu i kvalitetnu medicinsku pomoć – ukazao je.

Udruga Hitna uživo 194 poslala je upit Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu o ovoj situaciji. Petrušić navodi kako su čelnici zdravstvenih ustanova trebali sami poslati takav upit, ali nisu jer su vjerojatno očekivali negativan odgovor. U odgovoru krovne institucije hitne medicine koju potpisuje Maja Grba Bujević stoji kako OHBP-i trebaju osigurati trijažu, ali i kako…

– Upućivanje pacijenata samo temeljem trijaže nije opravdano i može biti opasno kako za pacijenta, tako i za medicinsku sestru trijaže koja je preuzela odgovornost i bez pregleda liječnika i dijagnostičke obrade pacijenta uputila na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Pacijenti trijažne kategorije 4 i 5 nisu nužno nehitni pacijenti, odnosno njihovo stanje može biti takvo da će biti potrebno bolničko liječenje – pročitao je Petrušić te naglasio da je i sam krovni zavod potvrdio kako je takav način rada opasan.

– Dr. Omerhodžić nas je prozvao da se pozivamo na prava pacijenata a u isto vrijeme omalovažava zajedno s dr. Grbaš Bratković i doslovno ismijava tegobe zbog kojih su pacijenti se javljaju kod njih na hitni bolnički prijem, što je neprofesionalno i neetično – rekao je, referiravši se na tvrdnje da ljudi u bolnicu dolaze zbog ugriza komarca, osipa ili krpelja.

– Jučer je dr. Omerhodžić rekao da se pacijentima nekad u OHBP-u ispunjavaju želje i željice, a mi imamo liste čekanja u bolnicama. Dok on ispunjava želje i željice slat će nama da tu pregledavamo pacijente između naših intervencija. Naša jedna intervencija traje 45 minuta – podsjetio je Petrušić te dodao kako je možda upravo to razlog zbog kojeg su ljudi pohrlili na OHBP umjesto kod svojih liječnika. Danijel Šota, predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne službe Hrvatske kazao je da je situacija smiješna i žalosna zbog očitog nepoznavanja tematike oko rada OHBP-a i hitne medicinske pomoći.

– Mi smo služba koja radi izvan bolnice, u vanjskim uvjetima, na ulici,u kućama, na terenu – rekao je, a na pitanje koje je dan ranije postavljeno o tome što rade kad ne rade djelatnici hitne medicinske pomoći, odgovorio je.

– Tko pita vatrogasce i ostale žurne službe što rade kada ne rade, daj Bože da ne radimo, cijeloj zajednici bi trebao interes da imamo što manje posla, da nikada ne idemo na teren i nemamo nijednu intervenciju dnevno – poručio je Šota. Svjestan je da i OHBP ima ogroman posao i da im velik broj pacijenata dolazi sa stanjima koja bi trebali rješavati kod liječnika obiteljske medicine, no ističe kako je zato predviđeno Zakonom da Domovi zdravlja organiziraju COM-ove, ambulante dežurnih liečnika primarne zdravstvene zaštite koji će primiti pacijente.

– Nigdje se u tom sustavu ne spominje hitna medicinska pomoć i to je samo nesposobnost lokalne politike i čelnika. Ovime se netko igra životima – oštar je Šota.

– Mi smo služba koja radi na terenu, naše osnovno sredstvo za rad je automobil, mi ambulantu hitne službe nemamo, naš HZZO koji nas financira preko kojeg dobivamo i novce i plaću ne priznaje rad ambulante hitne medicinske pomoći, nje nema službeno i sve ono što mi radimo u sklopu tog posla ako odradimo pacijenta koji nas tuži, mi smo kažnjivo gonjivi. Prema tome, ne smijemo raditi posao u ambulanti koju nemamo, mi imamo svoju ambulantu samo ako sami dovezemo sebi pacijenta s kolima hitne pomoći, tada ga možemo obraditi ovdje – pojasnio je. Istaknuo je kako je netočna informacija da je to normalna praksa u cijeloj zemlji.

– Ovo je igranje sa životima, prvi put se događa u Hrvatskoj sada ovdje, ono što su rekli da je praksa u cijeloj Hrvatskoj, to nije istina, to se ne događa baš nigdje. Ne postoji ambulanta i ne postoji pacijent ovdje, nego dobivamo poziv na 194 ii 112 – naveo je Šota te ponovio.

– Ovo je igranje sa životima, ja ne bih volio biti taj koji će jednog dana pokrenuti sudski proces protiv bilo kojeg od tih ravnatelja koji će, ako se pokrene ova lavina i dalje, a vjerujem da hoće biti još ovakvih bisera koji će pokrenuti ovako nešto, no to se ne radi, s pacijentima se ne igra. Shvaćamo da je posao težak i da imaju puno posla, no moramo raditi na učenju ljudi kada i kako se javiti na hitnu, ali moramo dobiti i Zakon ne samo o pravima, nego i o obvezama pacijenata jer pacijent mora znati kad radi njegov liječnik, gdje mu je ambulanta, kada radi i u koje vrijeme ga može primiti – smatra Šota te dodaje kako im je lakše otići u OHBP jer znaju da će ondje dobiti svu skrb. Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata Zajedno došao je kako bi podržao djelatnike hitne, ali i zbog pacijenata.

– Tko će odgovarati ako tim hitne medicine stigne prekasno na intervenciju jer zbrinjavaju pacijente 4. i 5. kategorije? Tko će odgovarati? Možda ljudi koji su donijeli takvu odluku? Ne, ne. Neće, oni neće odgovarati, nego će odgovarati djelatnici. Svjesni smo da je OHBP pretrpan pacijentima, a takvi bi se pacijenti po mogućnosti trebali obrađivati kod svog nadležnog liječnika. Svima je cilj da su svi pacijenti adekvatno zbrinuti bez obzira na kategoriju, no ako su pacijenti dodatno životno ugroženi zbog organizacije, onda imamo veliki problem – poručio je. Na prosvjed je stigao i Ivica Belina iz Koalicije udruga pacijenata u zdravstvu.

– S obzirom da smo organizacija koja podržava jednakopravnu zdravstvenu zaštitu svim građanima Hrvatske na cijelom njezinom teritoriju, mislim da je to jedino moguće ukoliko zdravstveni djelatnici imaju adekvatne uvjete rada i zato sam danas ovdje u znak podrške. Imamo problem u zdravstvenom sustavu da se pacijenti šalju na razna mjesta, da se šetaju, da se njima lopta i to nije prihvatljivo jer se doista radi o sekundama koje mogu odlučiti o nečijem životu. Problem preopterećenosti kako hitne službe, bolničkih prijema i izvaanbolničke službe je nedostatak kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to nije nešto što se može na ovaj način riješiti. S obzirom da se skup zove “Kad politika liječi!”, moram reći da zdravstvo i zdravlje građana je nešto što bi trebalo biti nacionalni prioritet i predmet društvenog dogovora, ne može biti predmet politike – napomenuo je. Tomislav Petrušić strahuje da bi na ovaj način pacijente morali potjerati van iz Zavoda kako bi stigli na intervenciju, no naglašava kako netko to mora potpisati jer će djelatnici kasniti tamo gdje su potrebni, što je nedopustivo.

– Ovaj prosvjed je prosvjed upozorenja našoj politikoj zajednici u BBŽ, svim županijskim skupštinarima, vijećnicima od kojih se samo gospodin Marijan Sabolović našao ovdje da podrži ovaj prosvjed – rekao je. Na kraju zaključuje.

– Mi smo rekli da ovo nije dobro, a njima sad prepuštamo da rade, da kuju koalicijske programe i što sve ne, neka zapošljavaju, neka rade što hoće. Ušli su u struku, mi smo ih upozorili javno, mi smo svoje napravili, prvenstveno zbog pacijenata. Mi hitnjaci se ne bojimo posla jer inače ne bismo radili ovaj posao jer on psihički i fizički najviše istroši čovjeka – istaknuo je Petrušić.

Tijekom odgovaranja na novinarska pitanja moglo se još čuti kako su vrata Zavoda često zaključana kad su timovi na terenu, a nažalost pacijenti i dalje znaju doći na njihova vrata premda oni nemaju ambulantu, već samo reanimacijsku salu. Naglašeno je kako u OHBP-u u smjeni rade tri liječnika i pet sestara te da imaju oko 60 pacijenata u danu, dok hitna medicinska služba za jednu intervenciju treba prosječno 45 minuta, u ponedjeljak ih je bilo 24, a sve to odrađuju samo s jednim liječnikom. Ivan Pokos, djelatnik bjelovarskog Zavoda koji radi već 20 godina slaže se da bi trebalo pomoći OHBP-u, no ne na ovaj način.

– Ako već politika hoće da se poboljša zdravstvena zaštita, odnosno dostupnost ljudima, onda odriješite kesu, složite COM koji će raditi 0-24, pogotovo u noći – poručio je te nastavio.

– Politika je gurnula prst svima nama u oko i bacila kost između OHBP-a i hitne, što nije trebala – zaključio je. Time su veoma narušeni i međuljudski odnosi.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala Bjelovar.info

– Svi smo svjesni toga da je u proteklih nekoliko godina stanje u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj gore od gorega jer svakodnevno čujemo za neke afere koje izlaze van, a vidimo i sami da nam je mljekarstvo, stočarstvo, agrarna politika maltene na koljenima, ako ne i dublje, da nam je proizvodnja u poljoprivredi u stagnaciji u daleko većem padu nego je bila dosad jer mi ono malo što proizvodimo ne možemo ni prodati. Svjesni smo činjenice da je jako teško ljudima živjeti na selu i da je naše selo devastirano u cijelo zemlji. Situacija je jako loša i stoga s ove govornice molim župana da ako može napravi veće napore prema državnim institucijama i ministarstvima da nešto učine više za revitalizaciju našeg sela i poljoprivredne proizvodnje – istaknuo je Sabolović te pročelnika zamolio da pojasni situaciju s askom svinjske kuge jer ono što dolazi do proizvođača kasni i nije dobro prezentirano među ljudima i oni ne znaju što im je učiniti. Također je predložio edukacije jer su veterinari prezaposleni.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zlatko Pavičić istaknuo je kako svinjske kuge u našoj županiji nema.

– Svinjska kuga se 26. lipnja 2023. godine pojavila u RH na području Vukovarsko-srijemske, a kasnije i Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Imamo dva genotipa koji su se pojavili, prvi je malo blaži, drugi je malo oštriji, odnosno zbog njega životinje ugibaju. Prenosi se na različite načine, a to su insekti, stajska muha, na odjeći, obući, vozilima, gumama. Vrlo brzo se prenosi, nije štetna za čovjeka, ali je štetna za poljoprivrednu proizvodnju, a pogotovo sektor stočarstva. Nadležna tijela i organizacije uključene u provedbu samog programa suzbijanja afričke kuge su Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Hrvatski veterinarski institut i veterinarski inspektorati Državnog inspektorata RH. Imamo tri naredbe koje su izdane ove godine koje govore o provedbi i financiranju mjera sprečavanja, kontrole i nadziranju bolesti životinja, mjerama kontrole za suzbijanje afričke kuge u Hrvatskoj i dopuna te odluke – naveo je te dodao kako komuniciraju s ministarstvima, inspektoratom i sa svih 12 veterinarskih stanica koje djeluju na području BBŽ, kao i s Lovačkim savezom, Vatrogasnom zajednicom i svima koji su od 8. kolovoza odlukom Ministarstva poljoprivrede uključeni u Lovno-krizni stožer za kontrolu i suzbijanje afričke svinjske kuge na području BBŽ. Prenio je poruku Ministarstva.

– Jako je važna biosigurnost na samim objektima. Imamo kategorije 1, 2, 3 i 4. Kategorije 3 i 4 su one koje su u zelenom ili su dobro pospješene po pitanju upisa evidencije ulaska i izlaska, da samo članovi OPG-ova mogu ulaziti u te objekte gdje se proizvode ili uzgajaju svinje, da imaju posebnu odjeću i obuću koju nose na sebi samo za to, da ih adekvatno peru i tako dalje.

– Ima objekata koji su u kategoriji 1 ili 2 koji ne zadovoljavaju ove i još niz uvjeta koji se trebaju zadovoljavati. Spomenuo sam niz institucija koje brinu o samoj afričkoj svinjskoj kugi u koju smo i mi uključeno. Naravno da možemo jače i snažnije informirati našu javnost, to ćemo i učiniti – rekao je te dodao kako će županijski Upravni odjel za poljoprivredu na sebe preuzeti dužnost opširnijeg informiranja javnosti o tome. Otkrio je i koliko svinjogojaca i svinja ima na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Na dan 3. rujna 2023. godine na području BBŽ je 2044 uzgajivača svinja i imamo 43.462 svinje na području županije – naveo je Pavičić.

Sabolović je još jednom ukazao na brojne probleme koji tište hrvatsku poljoprivredu.

– Ja dolazim iz malog sektora jer imam kod kuće i sam takvu proizvodnju na kojoj sam proveo sve mjere jer sam ih znao, ali vjerujte da više od 50 posto ljudi u mojem okruženju to ne zna. Zašto ne zna? Zato što ih nitko nije obavijestio, nitko ih nije educirao da moraju napraviti to, to i to. Zbog čega? Kad je dolazio covid, govorili su morate nositi maske, sve je to išlo tako. Za ovo nitko ništa! Ali to vam je istina, uzalud ste vi 2019. dolazili na selo i vidjeli i obišli deset gospodarstava, ali drugih 90 to nije provelo. Ja ne želim reći da to nije u redu, je, to tako treba biti jer se tako naredilo, ali ljudi ne znaju i nemaju vremena sjesti na traktor, otići u njivu, napraviti posao, pobrati, još pogotovo sad kad najviše dolazi do problema u prodaji. To što vi kažete da ima kupaca i da dolaze odavde i odande, ma nema tih kupaca! Nema. Ovo malo što imaš na prodaju, nemaš kome prodati. Ako i dođe i javi se da hoće kupiti, hoće kupiti ispod svake cijene tako da apeliram da imamo nekakvu uređenu državu, uređenu komunikaciju između veterinarske službe i proizvođača, pa nije to problem – pojasnio je. Osvrnuo se i na veterinare.

– Naša veterinarska struka je stručna, ali ih nema. Oni još malo, za dvije-tri godine, neće ni kokoši cijepiti. Vjerujte mi, pse više ne cijepe, ne markiraju, ne čipiraju, nema ništa. Jedino što je, naliju ti tekućinu u vodu za kokoši, hvala lijepo, uzmu ti eure i doviđenja. Toliko o tome. Stvarno sam upoznat, bio sam na predavanju na županijskom sajmu, čuo sam tamo svašta, nitko nije bio od nazočnih, nisam vidio, samo dva svinjogojca iz Bjelovarsko-bilogorske županije su bila – rekao je Sabolović te dodao kako su mjere za prevenciju svinjske kuge dobre, ali ih ljudi trebaju znati.

Pitanje je uputio ravnateljici Županijske uprave za ceste BBŽ Nataši Koronc.

– Pitanje je vezano uz natječaj NPOO-a za izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju cesta. Je li se ŽUC javio na taj natječaj, kolike su mogućnosti ostvarenja programa i koji su programi – upitao je Sabolović kojeg je također zanimalo što je s košnjom naših županijskih cesta jer su obrasle i nisu pregledne.

Ravnateljica ŽUC-a Nataša Koronc odgovorila mu je kako se s košnjom krenulo kasnije jer ugovor s izvođačem s kojim je sklopljen četverogodišnji sporazum nije sklopljen na vrijeme dok se nije riješila razlika obračuna u cijeni. Taj je ugovor sklopljen tek 9. svibnja ove godine, zbog čega je košnja kasnila, a odmogle su i obilne kiše, poručila je. Nakon županijskih, kosit će se i lokalne ceste.

Koronc je rekla i kako se ŽUC nije prijavio na natječaj NPOO-a jer nisu uspjeli ispuniti sve uvjete. Sabolovića je zanimalo u čemu je problem.

– Kod nas nije bio potres tog razmjera da bismo imali oštećenja i zato nismo udovoljili uvjete – odgovorila mu je ravnateljica ŽUC-a.

 Prvo pitanje postavio je Marijan Sabolović iz HSS-a. 

– U 2021. godini odobrena su sredstva za rad udruga, pa tako i Matice umirovljenika BBŽ. Uvidom u stanje računa jasno je da sredstva nisu doznačena, kao i nekim drugim udrugama. Matica umirovljenika BBŽ brine za 23 udruge u jedinicama lokalne samouprave. Zanima me koje su udruge dobile sredstva, koje nisu te kada će navedena situacija biti riješena? Neke udruge su morale smanjiti tražena sredstva i znam da su taj dogovor ispoštovale, upitao je Sabolović. 

Odgovorila je zamjenica župana Marka Marušića koja je naglasila kako župan zbog sastanka s predsjednikom Vlade RH u Zaprešiću nije bio u mogućnosti prisustvovati sjednici. 

– Sredstva su svima isplaćena do 24. rujna, tako da predlažem da provjerite uplate na računu udruge. Riječ je o ukupno 3 milijuna i 700 tisuća kuna namijenjenih za rad udruga u ovoj godini. Bez obzira koliko je to opterećivalo proračun, ugovori su sklopljeni i Županija i dalje podržava rad udruga u potpunosti, odgovorila je Marija Jungić (HDZ). 

Maria Preskočila (Damir Bajs NL) zanimalo je što se točno događa s Vodoprivredom iz Daruvara, odnosno kakvo je stanje dokapitalizacije, ali i stanje tvrtke općenito. 

– Trenutno se radi na dogovoru s vjerovnicima u vezi izmjene predstečajnog postupka, točnije namirenje 50 posto tražbina što je uspješno dogovoreno sa 70 posto vjerovnika. Kroz koji dan očekujemo očitovanje od PBZ-a, na temelju čega će se potom moći zakazati ročište i potvrđivanje predstečajnog postupka, daljnje djelovanje i dokapitalizacija za koju su pristigle četiri ponude, od čega dvije s područja BBŽ-a i dvije izvan nje. Iste će do kraja mjeseca biti pozvane da dostave ponudu za dokapitalizaciju, što otvara mogućnost izbora za upravljanje sa 51 posto udjela u Vodoprivredi Daruvar, dok će Županija ostati manjinski vlasnik u iznosu od 28 posto, pojasnila je Ivana Jurković – Piščević (NEZAVISNA), predsjednica Županijske skupštine BBŽ. 

Slijedeći za riječ javio se Silvestar Štefović iz redova HDZ-a. 

– Pitanje upućujem pročelnici za financije i ono se odnosi na ukupni iznos ugovora potpisan s udrugama u zadnjim tjednima kampanje. Također, zanima me koliko je izvršenje godišnjih ugovora za promidžbu i informiranje bilo u prvih šest mjeseci ove godine? Stekao sam dojam da se na taj način namjeravalo kupiti glasove, zaključio je Štefović. 

– Ugovorni odnos sa medijima i promidžbom sklopljen je u siječnju za tekuću godinu u iznosu milijun i 300 tisuća kuna, a ostvaren je u iznosu od 90 posto. Što se tiče udruga, ugovori su sklopljeni 10. svibnja i izvršenje sa 24. rujnom iznosi 3 milijuna i 700 tisuća kuna. Sve je podmireno i dugovanja nema nikakvih, odgovorila je Suzana Raguž – Pehar, pročelnica za financije Bjelovarsko – bilogorske županije. 

Pitanje je postavio i Ivan Beljan iz DHSS-a, a odnosilo se na realni sektor. 

– Polovicom ljeta raspisan je natječaj za opskrbljivača plinom za objekte kojima je vlasnik Bjelovarsko – bilogorska županija. Nažalost, na natječaj se nije mogao prijaviti niti jedan opskrbljivač s područja županije, jer su kriteriji nabave bili nepristupačni. Ukoliko ćemo funkcionirati na taj način, naša privreda će u svakom pogledu išla silaznom putanjom, rekao je Beljan. 

 Odgovorila je zamjenica župana.  

– Najveći problem u ovom predmetu je bila referenca, odnosno tražilo se da ponuditelj u opskrbi plinom ima poslove u iznosu 12 milijuna. Održano je javno savjetovanje i za to ste kolega Beljan znali, jer ste u to vrijeme komunicirali s našom nadležnom službom. Žao mi je što ta referenca nije bila niža i nismo znali da na taj način nekoga blokiramo. Na taj segment ste mogli ukazati, jer mi to nismo znali. U budućnosti ćemo svim subjektima omogućiti prijavu, rekla je Jungić. 

Slijedeći za govornicom bio je Zlatko Barila iz HSU-a. Vijećnika su zanimali detalji vezani za dovršetak izgradnje nove Opće bolnice Bjelovar, njezino opremanje te da li je zatražen datum za tehnički pregled. Također, Barila je zatražio i detalje izgradnje novog cestovnog prilaza prema bolnici. 

– Tehnički pregled dogovoren je za 29. listopada, nakon čega očekujemo određene korekcije. Da li će uporabna dozvola biti ishođena ove godine, mi to sada ne možemo znati, no na tome se radi. Bolnica još nije završena, ali jasno je da će biti opremljena, jer nema smisla takav objekt ostaviti praznim, zar ne? Slažemo se da novu bolnicu trebamo staviti u funkciju. Naš prijedlog je opremanje bude uvršteno u Razvojni sporazum. Sporazum zasada nije potpisan, no učinit ćemo sve da do toga dođe čim prije. Vezano za prometnicu, poslati ćemo vam pisani odgovor, pojasnila je zamjenica župana, Marija Jungić.

Damir Bajs (DB NL) postavio je pitanje vezano za projekt Sjever i potpisivanje Razvojnog  sporazuma pet županija. 

– Koliko vidim u projekt su uvršteni projekti koje smo mi predložili, poput izgradnje bolnice, brze ceste i slično. Jedan je izostao, a riječ je o Turističkom kongresnom centru u Novoj Rači pri svetištu naše biskupije. Zanima me zašto je taj dio priče izbačen? Ukoliko smo uvršteni u projekt Istočne regije, zanima me koliko sastanaka na tu temu odrađeno i koji su zaključci doneseni, upitao je Bajs. 

– Temeljem regije kojoj smo pripali, moguće je ostvarivati puno veće potpore. Jasno je da ćemo se priključiti onoj inicijativi koja nam može osigurati dodatna sredstva. Po pitanju industrijske tranzicije spadamo pod istok, jer na taj način Županija može osigurati dodatna sredstva za razvoj industrijske tranzicije, samim time i gospodarstva. Tema razvojnih sporazuma još uvijek se obrađuje u koordinaciji s nadležnim ministarstvima koji imaju stručne prijedloge i primjedbe. Projekti brze ceste i Termi Bjelovar su rezervni. Na temelju Razvojnog sporazuma pet županija, mi od Vlade Republike Hrvatske nećemo dobiti nikakve dodatne novce. Zadnja informacija koju imamo je ta da brzu cestu nećemo moći kandidirati na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, niti VFO. Prema Vladi RH idem sa zamolbom da se za izgradnju ceste prema Virovitici osiguraju sredstva iz kredita, kazala je Marija Jungić, zamjenica župana. 

Boro Bašljan iz DHSS-a osvrnuo se na najstarije gradilište u našoj županiji, a riječ je o školsko – sportskoj dvorani u Hercegovcu čija je prva faza izgradnje izvedena prije deset godina. S obzirom da od tada pomaka na gradilištu nema, a u međuvremenu je škola izgubila oko 40 posto učenika, dok sportske udruge trpe veliko smanjenje članova te sportaši odlaze trenirati u bolje sredine, vijećnika zanima kakvi su planovi za završetak dvorane, jer je vidljivo da su financijska sredstva planirana. 

– Ukazivali smo da nema smisla odraditi dio posla, a zatim neki objekt ili projekt ostaviti nedovršenim. Od ukupno četiri dvorane, imamo dvije koje su koštale 55 milijuna kuna, a još uvijek nije otplaćeno 25 milijuna kuna. Nema smisla da dvorana u Hercegovcu ostane u ovakvom stanju i da služi kao skladište krumpira, dok djeca nemaju osigurane uvjete za tjelesno zdravstveni odgoj. Vašu inicijativu podržavamo i svakako ćemo ići u izmjene troškovnika, poručila je Jungić. 



Sljedeće pitanje postavila je Aida Sučić iz stranke NSH. 

– Konkretno, zanima me da li je povećan broj zaposlenih u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, ima li zaposlenih na ugovor o djelu i da li je župan učinio nešto po pitanju smanjivanja plaće, kako je najavio u svojoj izbornoj kampanji, upitala je vijećnica.

– U Županiji je zaposleno 130 ljudi, izvana su došla dva pročelnika te imamo dvije osobe na ugovor o djelu. Pokušavamo “zakrpati” rupe koje smo zatekli, zbog čega nismo stvarali nekakve prevelike obveze, odgovorila je zamjenica župana. 

Za riječ se javio i Slavko Došen iz HSLS-a. 

– Mislim da bismo polako trebali razmišljati na način kako to čini Grad Bjelovar  i postati prva Županija koja će u svoj rad i poslovanje uvesti transparentnost, kao i transparentni proračun kojim ćemo ukloniti sve nepoznanice. Zanima me koliki je godišnji trošak Županije za naknade i kamate prema poslovnim bankama, upitao je Došen. 

Odgovorila je pročelnica Odjela za financije Bjelovarsko – bilogorske županije. 

– U rebalansu proračuna uvrštena je pozicija transparentnosti u iznosu oko 80 tisuća kuna. Dobili smo najmanju ponudu, ugovoreno nije, već su u tijeku daljnji dogovori i obrada. Što se tiče kamata, odgovor ću vam poslati pismenim putem, rekla je Suzana Raguž – Pehar.

Vijećnicu Sandro Frčo (NEZAVISNA) zanimalo je na koji način su raspoređeni djelatnici nakon preustroja županijskih odjela. 

– U Upravnom odjelu za poslove državne uprave radi nekoliko desetaka osoba, dok Upravni odjel za gospodarstvo ima jedino v.d. pročelnika i djelatnicu koja je nažalost na bolovanju. Upravni odjel za poljoprivredu djeluje samo sa v.d. pročelnikom. S obzirom da su to dva izuzetno važna odjela u našoj Županiji, ne znam kako je to moguće. Zamjenicu molim za pojašnjenje cijele situacije, istaknula je Frčo.  

– Upravni odjel za poslove državne uprave ima više od 50 djelatnika, dok je prije spajanja odjela na tim poslovima radilo oko 80 ljudi. Po broju predmeta i opsega poslova, smatramo da je broj od 50 osoba potreban. Ni sami nismo zadovoljni brojem službenika u odjelima za gospodarstvo, poljoprivredu, zdravstvo i školstvo, no još uvijek nismo zaokružili priču konačnog rasporeda službenika. Upravo prije nekoliko dana samo razgovarali sa službenicima koje želimo staviti na ta radna mjesta, kako bi osigurali osmišljavanje i provedbu naših regionalnih politika. Nažalost, u proračunu nemamo sredstva za neke planirane mjere, tako da u ovoj godini moraju otpasti. Ukoliko će financije dopuštati, kroz 2022. godinu ćemo taj segment staviti u funkciju. Još uvijek se krpamo i nastojimo napraviti dobar zadovoljavajući raspored službenika, sukladno njihovim stručnim sposobnostima i obrazovanju, odgovorila je zamjenica Jungić.



Posljednja vijećnica koja je postavila pitanje na Aktualnom satu bila je Ines Šarić (NEZAVISNA).

– Da li je direktor Vodoprivrede Daruvar dostavio traženo izvješće i ako nije, zašto to nije učinio? Ukoliko je izvješće dostavljeno, zanima me zašto ga niste poslali na uvid članovima Županijske skupštine BBŽ? Isto tako, interesira me kako znate da će ostati 28 posto dionica pod Županijom, ako se o tome još nije raspravljalo, upitala je Šarić. 

– Naravno da sam tražila izvješće poslovanja Vodoprivrede Daruvar i to u nekoliko navrata, no nisam ga dobila. Moj sljedeći korak je zakazivanje službenog sastanka i očitovanje zašto izvješća nisu poslana. Informaciju od 28 posto sam dobila od strane nadzornih odbora. U konačnici, o tome će se odlučivati kroz daljnje procese, rekla je Ivana Jurković – Piščević (NEZAVISNA), predsjednica Županijske skupštine BBŽ. 

Vijećnika Županijske skupštine, Marijana Sabolovića (HSS) zanimalo je što konkretno Bjelovarsko – bilogorska županija namjerava učiniti po pitanju pružanja pomoći malim uzgajivačima svinja s područja županije. 

– Izmjenom Zakona o trgovini i prodaji svinja uzgajivači su u još težoj situaciji nego što su bili. Zanima me, može li Županija u tom pogledu intervenirati i pomoći malim uzgajivačima kojih je nažalost sve manje. Predlagao sam neke izmjene i župana molim da se zajedno sa svojim stručnim timom potrudi da proizvodnja na našem području ne izumre, rekao je Sabolović. 

Odgovorio je bjelovarsko – bilogorski župan. 

– Županija namjerava pomoći, ne samo malim uzgajivačima, već poljoprivrednicima općenito. Daj Bože da dođemo u poziciju da za tu namjenu pronađemo dovoljno financijskih sredstava. Već sam odradio razgovore s nekim OPG-ovima, tako da bih volio s vama sjesti za stol, vidjeti koji su konkretni problemi i potom da s Odjelom za poljoprivredu utvrdimo stvarno stanje i kojim putem ćemo nastaviti ići dalje. Rješenje ćemo sasvim sigurno ponuditi, no prvo moramo razgovarati, a potom uvidjeti koje su naše trenutne mogućnosti. S obzirom da smo poljoprivredni kraj, naši mali poljoprivrednici i njihove obitelji moraju od nečega živjeti, a ne da rasprodaju svoju imovinu i krenu trbuhom za kruhom, zaključio je Marušić.  

– Da li je Županija na čelu sa županom Marušićem planirala i u kojoj vremenskoj projekciji, poduprijeti Akcijski plan podizanja konkurentnosti malih OPG-ova i poslovnih subjekata u turističkom sektoru na području Garešnice, ujedno i cijele Bjelovarsko – bilogorske županije, upitala je Aida Sučić (NSH). 

–Turistička zajednica Bjelovarsko – bilogorske županije od 2017. godine nije imala direktora. U tijeku je Javni natječaj za izbor osobe koja će obnašati tu funkciju, čime će biti učinjen prvi korak pri stvaranju dobre ekipe za razvoj turizma i naravno suradnje sa svima u županiji, pa tako i s vama. Dakle, riječ je o krovnoj organizaciji koja će biti na raspolaganju svima koji se na bilo koji način bave turističkim sektorom. Smatram da imamo Bogom danu zemlju i izvrsna mjesta u našoj županiji. Neke lokacije ne promoviramo dovoljno i na način na koji bismo trebali. Nadam da ćemo našu financijsku strukturu osnažiti i putem povlačenja sredstava iz EU fondova. Točan iznos koji Županija namjerava osigurati vam trenutno ne mogu reći, odgovorio je župan Marušić. 

Sljedeće pitanje bilo je upućeno iz redova Hrvatske stranke umirovljenika. 

– Poštovana predsjednice Županijske skupštine BBŽ, nadam se da dijelimo iste stavove oko demokratskih odnosa, točnije demokratskog parlamentarizma i da bi o tome itekako trebali povesti računa. Svjesni smo da kako živi manjina i kako surađuje s većinom, ovisi upravo o većini. Danas ćemo izabrati skupštinska tijela, odnosno članove odbora gdje imamo ukupno 112 članova. Prema izračunu, oporba bi prema broju mandata trebala dobiti 54 člana, a dobili smo 35. Neke izjave vladajućih ne govore mi da će odnosi biti dobri i da će se demokratizirati, već upravo suprotno. Pitam vas, da li mi zapravo idemo u sumrak, upitao je Zlatko Barila (HSU). 

– Svi poslovi i sve funkcije odrađuju se sukladno Poslovniku rada Županijske skupštine Bjelovarsko – bilogorske županije, izbornim rezultatima i temeljem dosadašnje prakse. Osobno ne doživljavam nikakav sumrak. Županijska skupština nije mjesto rješavanja nikakvih tenzija unutar oporbe ili vladajuće koalicije, zaključila je Ivana Jurković Piščević, predsjednica Županijske skupštine BBŽ. 

Na odgovor se nadovezao i bjelovarsko – bilogorski župan. 

– Vi vjerojatno vidite sve ove mikrofone, snimače, a imamo i direktan prijenos skupštine. Mislim da od takve demokracije bolje nema. Građani jako dobro čuju i vide tko što pita i tko zagovara kakvu tezu. Podjele po odborima napravljene su fer i korektno. Znam da bi vi željeli imati više članova po odborima, ali su izborni rezultati rekli svoje. Imate svoj poduži vlakić koalicije, pa ste sada u potrebi namiriti sve te osobe. Teza o nedemokratskom pristupu u Županijskoj skupštini vam ne stoji, poručio je župan. 

O temi imovine Bjelovarsko – bilogorske županije govorila je Sandra Frčo (SDP). 

– Županija posjeduje imovinu koja je u komunalnim vodnim građevinama i zemljištima na kojima je napravljena. Riječ je o 58 milijuna kuna vrijednosti. Kroz medije se u protekla dva tjedna oglašavaju neki županijski članovi, načelnici, direktori komunalnih poduzeća. Bojim se kako će se nova vlast odnositi prema svojoj imovini. Činjenica je da Bjelovarsko – bilogorska županija, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o vodama iz 2019. godine više ne može biti vlasnik kao regionalna samouprava, ali mogu jedinice lokalne samouprave. Hoće li naša Županija višegodišnje ulaganje pozamašnog iznosa od 58 milijuna kuna samo tako razdijeliti lokalnim jedinicama samouprave ili namjerava pozvati da postanu udjeličari trgovačkog društva Bjelovarsko – bilogorske vode koje sada upravljaju s tom infrastrukturom i samim time ne likvidirati Bjelovarsko – bilogorske vode te sačuvati još 2 milijuna kuna na koliko je procijenjena likvidacija trgovačkog društva? 

– Prema našoj imovini ja ću se odnositi pažnjom dobrog gospodara. Sve su to naši zajednički novci, projekti, naše ustanove. Vjerujte mi, njima se ne namjeravam olako razbacivati jer takav način upravljanja vodi stanju u kakvom se Županija danas nalazi. Vaše pitanje je na mjestu, no pitam se zašto se na tome nije radilo prije? Pretpostavljam da su razlozi političke prirode. U detalje ne želim ulaziti, no u narednim mjesecima želim raditi zajedno sa svim gradonačelnicima i direktorima komunalnih poduzeća, ako treba i resornim ministrom, u cilju postizanja zajedničkog rješenja. Čut ćemo što kažu zakon i struka, kazao je Marko Marušić. 

– Pravaške stranke, nažalost, uporno su kroz niz godina razjedinjavane što je učinilo nepopravljivu štetu Hrvatskom pravaštvu. Budući da je ujedinjenje pravaških stranaka nemoguće i da se koristi samo kao floskula, a zapravo se na ujedinjenju nikada nije radilo. Hrvatska demokratska zajednica danas je jedina relevantna desna opcija, svjetonazorski bliska, ali i stranka koja obnaša vlast. Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su nužne promjene, a prividni gospodarski rast koji se prikazuje, nije bio ništa drugo do neke fikcije, rekao je Sabolović i nastavio da su upravo nadolazeći lokalni izbori prijelomni trenutak.
– Želimo biti dio tog trenutka i dio pobjedničkog tima Mire Tortgelgelija kao župana i Ante Topalovića kao gradonačelnika, te svojim razmišljanjima pomoći pri izgradnji cilja, a to je izgraditi bolju, investicijama privlačniju, gospodarski aktivniju, demografski prosperitetniju sredinu što će biti naša realnost, a ne fikcija. Iz tog razloga u Hrvatsku demokratsku zajednicu ulaze članovi izvršnog odbora, predsjednici podružnica na čelu s podružnicom Bjelovar kao najvećom. Okupljeni oko zajedničkih ciljeva, prvenstveno kulture s čime završava jedna epoha, a započinje druga koja će rezultirati pobjedom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, naglasio je Marijan Sabolović, dosadašnji predsjednik Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević.

Miro Tortgelgeli koji mu je tom progodom uručio člansku iskaznicu HDZ-a, rekao je da HDZ u BBŽ i Gradu Bjelovaru jedna od najvećih stranaka.
– Imamo najviše vijećnika u gradskom vijeću, imamo najviše članova u Županijskoj skupštini i najviše načelnika i gradonačelnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
– Ako pogledamo zadnje četiri godine, vidimo da HDZ na svim izborima pobjeđuje; od euro-parlamentarnih do državnih izbora, i stoga smo odlučili u ove izbore ući samostalno u Gradu Bjelovaru, i u koaliciji s HSS-om i HSLS-om na razini županije. Odlučili smo preuzeti odgovornost za Grad Bjelovar i za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, rekao je Miro Tortgelgeli i naglasio da je BBŽ najlošije razvijena županija u Hrvatskoj te da će to promijeniti kada dođu na vlast.

Tako je Hrvatska demokratska zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije osnažena je s 15 novih članova, a narednih dana očekuje se i prelazak ostalih članova ugašene županijske organizacije HSP AS.