Najviše kandidata steklo je majstorska zvanja u zanimanjima majstor elektroinstalater, majstor frizer, majstor autoserviser, majstor automehaničar, majstor kuhar te majstor vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije.

Majstorska zvanja u Hrvatskoj i Europi uživaju visok ugled, a stječu se polaganjem državno priznatog majstorskog ispita. Ispiti su regulirani Zakonom o obrtu i pripadajućim pravilnicima te se polažu za zvanja s liste vezanih obrta. Riječ je o zahtjevnom i kompleksnom ispitu kojim se dokazuje najviša razina obrazovanja u obrtništvu – razina 5 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

U mnogim zanimanjima položen majstorski ispit omogućuje otvaranje obrta, odnosno samostalno obavljanje djelatnosti i samozapošljavanje. Također, jedan je od ključnih preduvjeta za primanje učenika na praktični dio naukovanja.

Predsjednik Hrvatska obrtnička komora Dalibor Kratohvil istaknuo je prilikom potpisivanja 400 majstorskih diploma s posljednjeg roka u prosincu kako majstorska diploma predstavlja „pečat kvalitete“.

– Majstorska diploma označava visoku razinu stručnosti i odgovornosti te vladanje svojom strukom, što jamči kvalitetu proizvoda i usluga. Posljednjih godina majstori su izuzetno traženi, dobro plaćeni i cijenjeni jer potražnja višestruko premašuje ponudu, unatoč rastu njihova broja. Riječ je o zanimanjima bez kojih svakodnevica ne bi funkcionirala – to su zanimanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Razvoj tehnologije i umjetne inteligencije neće moći zamijeniti vještine i iskustvo. Zlatne ruke su nezamjenjive – poručio je Kratohvil.

Uz majstorske ispite, Komora provodi i ispite o stručnoj osposobljenosti. Tijekom 2025. godine položena su 1.062 takva ispita u zanimanjima poput priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera.

I u ovom segmentu bilježi se kontinuirani rast – 2023. godine položeno je 770 ispita o stručnoj osposobljenosti, a 2024. njih 971, što potvrđuje sve veći interes za strukovna i obrtnička zanimanja u Hrvatskoj.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: bjelovar.info-arhiva

Zanimljivo je napomenuti da je majstorski ispit za majstora mljekara moguće položiti jedino u Obrtničkoj komori naše županije, te da je navedena mljekarica, inače iz Solina, jedina u Hrvatskoj s tom diplomom. Ona je svoju diplomu primila na Svečanoj sjednici Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu, dok su ostalim novopromoviranim majstorima s područja naše županije diplome uručili župan Damir Bajs i predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije Goran Grgić, koji su tom prilikom istaknuli kako je nakon dugog niza vremena broj obrtnika konačno u porastu.

– Kada govorimo o gospodarstvu naše županije, već tri godine zaredom smo druga županija po porastu BDP-a, to prate i svi ostali pokazatelji, a to znači i porast zaposlenih – preko tisuću prošle godine, više je zaposlenih u gospodarstvu. To prati i broj poduzetnika koji je u porastu za 14 posto. Imamo porast broja obrtnika i postoji jedno povjerenje u gospodarsku situaciju koje omogućuje svima koji se misle baviti gospodarstvom da krenu tim putem, poručio je Damir Bajs naglasivši kako ga veseli činjenica da se ne zapostavlja tradicionalna mogućnost bavljenja gospodarstvom u obliku obrta.

Inače, Bjelovarsko-bilogorska županija trenutno broji 1148 obrta, što je za 67 obrta više nego prošle godine, kazao je predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije Goran Grgić, naglasivši kako je ovaj pozitivan trend pokazatelj boljeg stanja i vala optimizma.

– 32 majstora su tijekom ove godine položila majstorski ispit, što je poslije 2009. godine najveći broj, a to je pokazatelj boljeg stanja i vala optimizma, koji rezultiraju povećanjem broja obrta i djece koja su se upisala u obrtnička zanimanja, rekao je Grgić istaknuvši kako u županiji nedostaju gotovo svi profili obrtnika.

– Danas možete sanjati o zidaru, ličiocu, cijelom spektru građevinskih zanimanja, metalskih zanimanja. Rijetko ili čak uopće nema majstora na Zavodu za zapošljavanje, rekao je Grgić te je napomenuo kako je za tu situaciju djelomično krivo iseljavanje naših majstora, ali i sam školski sistem.

– Dio njih je otišao u inozemstvo, ali je zadnjih godina i školstvo bilo na krivom tragu, naime zadnji zidar u Bjelovaru maturirao je 1984. godine, rekao je, naglasivši kako je budućnost ipak svjetla.

– Dosad se je do 2016. godine više obrta zatvaralo nego otvaralo, onda je to ušlo u balans, a prošle godine smo prvi put imali 30-ak obrta više, dok bi ove godine mogli doseći brojku sto, pojasnio je predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije.

Tomislav Vrebac iz Garešnice majstorski ispit je položio kako bi nakon 20 godina rada otvorio vlastiti obrt.

– Planovi su mi otvaranje obrta u budućnosti, a i poticajna sredstva su danas velika. Isto tako i usavršavanje – ja sam se prije 20 godina počeo baviti automehanikom, a motori i literatura se razvijaju pa je potrebno prisjećati se svega, rekao je Vrebac.

– Nakon 7 godina rada u firmi otvorila sam svoj obrt. Nije problem otvoriti obrt – morate imati majstorski i onda sve ide malo po malo. Potrebe su velike pa me je to potaklo da krenem samostalno, pojasnila je Ivana Žitnjak iz Bjelovara, koja je zaprimila diplomu majstora slastičara.

Željko Berak iz Galovca prije 7 mjeseci otvorio je vlastiti obrt. Kazao je kako su procedure za otvaranje obrta bile jednostavne, a zasad planira raditi samostalno.

– Radio sam 16 godina u jednoj firmi, tržište je tražilo još zaposlenih pa sam otvorio svoj obrt, kazao je Berak.