Prije početka manifestacije sve okupljene pozdravila je predsjednica Udruge Marija Čatipović, zahvalivši im na podršci i istaknuvši važnost stvaranja održivih sustava podrške kada je riječ o dojenju.

– Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje početak dojenja odmah po rođenju djeteta te isključivo dojenje prvih šest mjeseci života. Nakon uvođenja dohrane, dojenje se preporučuje do druge godine djetetova života – naglasila je dr. Čatipović.

Podršku manifestaciji dale su i prof. Maja Lang Morović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te članica Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja, dr. sc. Irena Zakarija-Grković, profesorica Medicinskog fakulteta i članica istog Povjerenstva. Manifestaciji je nazočila i zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, Marija Jungić.

Manifestacija je od 2016. do 2021. nosila naziv „Ljepota majčinstva“, a od 2022. godine poznata je kao „Ljepota roditeljstva“. Uz slavlje obitelji i roditeljstva, naglašava i važnost dojenja, u skladu s motom Nacionalnog tjedna dojenja koji se svake godine obilježava od 1. do 7. listopada pod sloganom: Neka dojenje postane prioritet: Stvarajmo održive sustave podrške.

Ovogodišnja manifestacija još jednom je pokazala svu snagu i toplinu obitelji, podsjetivši nas da je roditeljstvo najljepša uloga u životu – uloga u kojoj se krije bezuvjetna ljubav, odgovornost i nada za budućnost.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

To je na vlastitom primjeru potvrdila i Sanja Župan, majka troje djece – sedmogodišnje Lucije, petogodišnjeg Marka i najmlađe članice obitelji, dvomjesečne Marije, koju i danas s ljubavlju doji.

– I Lucija i Marko odrasli su na majčinom mlijeku. Sada i mala Marija ide istim putem – kaže Sanja, iskreno govoreći o izazovima s kojima se svaka majka suočava.

– Nije lako, ali vrijedi biti ustrajan. Važno je pokušati, potruditi se. No isto tako, važno je ne osuđivati ako ne ide. Svaka majka daje sve od sebe, i to treba poštovati.

Sanja naglašava kako su sva njezina djeca bila „dobri papalice“, no svako je dijete različito. Njezin sin Marko bio je, kaže, uvijek gladan, dok mala Marija zasad lijepo napreduje.

– Prvih šest mjeseci isključivog dojenja je izuzetno važno, iako sam sina dojila i devet mjeseci, nakon čega smo krenuli s dohranom – prisjeća se Sanja.

Pritom posebno ističe važnost podrške, ali i teret koji majke često same nose:

– Podrška puno znači, ali majka je ta koja sve to nosi. Ona se odriče sna, budi se noću, nespava… I zato su majke važne. One daju najviše, često ne tražeći ništa zauzvrat.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Jer ovo nije bila kampanja. Ovo je bilo zajedništvo, duhovna blizina, čvrsto povezivanje s ljudima koji u sebi nose nasljeđe prošlih vremena, vrijednosti, vjere i nade.

Ivana Jurković Piščević nije samo ime na listi. Ona je žena koja osjeća. Mlada majka dvoje djece, topla, iskrena, puna poštovanja prema ljudima i njihovim pričama. Upravo zato ovakva okupljanja za nju nisu obaveza – nego potreba. Potreba da bude među svojima. Da bude tamo gdje se osjeća život, gdje se moli, gdje se slavi ono što nas je uvijek nosilo naprijed – vjera, zajedništvo i ponos na naše korijene.

S puno emocije, okupljenima se obratila riječima koje vrijedi upamtiti:

–Poštujmo našu tradiciju i bogatstvo naših običaja. Tko poštuje svoju prošlost, tko čuva svoju tradiciju, znat će graditi i koračati kroz zdravu budućnost.

To je ona. Ivana koja ne nosi samo program – već priču. Viziju. Srce.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ovaj dan se često proslavlja poklonima, okupljanjima i znakovima pažnje. Međutim, iznad svega, Majčin dan je prilika da se prisjetimo svih nježnosti, žrtvi i ljubavi koje su majke uložile u nas. To je dan da im zahvalimo na svemu što su učinile, što čine, ali i što će činiti te da im pokažemo koliko su nam važne. Svim majkama portal Bjelovar.info želi sretan Majčin dan!  

Foto: Pixabay

Više o svojoj očinskoj perspektivi otkrili su nam Marko Marušić i Denis Horvat, a uspjeli smo uhvatiti i gradonačelnika Darija Hrebaka da nam otkrije više o svojoj privatnoj, očinskoj strani.  

Darija Hrebaka svi prepoznajemo kao političara, odnosno gradonačelnika grada Bjelovara koji se svakodnevno pojavljuje u javnosti našeg grada i županije. No, iza svake radne pozicije stoji i onaj privatni, obiteljski, ali i najvažniji dio, a to je tko će vas dočekati kada kročite preko praga nakon napornog radnog dana. Naš sugovornik je otac dvojice sinova, a podijelio je s nama više o svojoj očinskoj ulozi.  

Živjeti u 21. stoljeću svakako je izazovno. Na svim poljima života očekuje se više i bolje, osobito kada obnašaš dužnost gradonačelnika. Također je izazovno biti tata u modernim vremenima.  

– Mislim da bi o tome svi mogli pričati jer danas roditeljstvo sigurno nije onakvo kakvo je to bilo kada smo mi bili djeca. I onda su roditelji radili i imali obveza uz djecu, no danas je to nekako puno teže i zahtjevnije upravo radi te užurbanosti. Malo tko danas više radi točno osam sati i onda nema obveza i može se posvetiti samo obitelji. Biti roditelj je divan poziv, no ponekad stresan samim time što znaš da ti utječeš na nečiji život i taj život ovisi o tebi – započinje svoju očinsku priču Dario Hrebak. 

Naglasio je kako bez obzira na užurbanu i izazovnu političku karijeru uživa u očinstvu.  

– Svaki slobodan trenutak nastojim provoditi sa svojom djecom. S obzirom na brojne obveze koje imam tijekom tjedna, trudim se vikendom sve nekako maknuti sa strane i jednostavno biti tata – otići nekuda sa sinovima, igrati se s njima, pomagati oko zadaće u školi i slično. Vikend je naše i vrijeme i nastojim da to tako i ostane. Djeca brzo odrastaju i to njihovo djetinjstvo nikako ne želim propustiti – naglašava Hrebak.  

Nedavno smo obradili temu žena na vodećim pozicijama, ali i spolnoj diskriminaciji žena koja sa sobom povlači i ulogu majki. U nekim se obiteljima još uvijek smatra kako je majka ta koja treba odgajati i brinuti o djeci, a otac zarađivati.  

– Taj stav je zasigurno zastario i odavno ne funkcionira na taj način. Ipak, smatram da je mama i dalje figura koju će tata teško zamijeniti u nekim situacijama, upravo radi svojih bioloških predispozicija. Puno se toga promijenilo unazad pet, šest ili deset godina i tata je ipak prisutniji u životima djece, što smatram i normalnim. Ne živimo više u onim nekim patrijarhalnim vremenima kada otac praktički nije ni sudjelovao u odgoju. Živimo ipak u modernijim vremenima gdje bi i tata i mama trebali zajednički u svemu sudjelovati – napominje. 

Smatra kako je u odgoju djece najvažnija ljubav.  

– Djetetu najviše treba roditeljska ljubav. To je ipak najvažnije. Kad je dijete okruženo s dovoljno ljubavi i pažnje, to je nešto što nikako ne može biti krivo. Treba razumjeti i dječje probleme, koji se možda nama odraslima čine banalnima, no oni su veliki za malog čovjeka, kao što je nama važno moći platiti režije i osigurati hranu za obitelj. Bitno je djetetu dati i dovoljno prostora za igru, otvarati mu nove poglede na svijet i razgovarati s njim kako bi steklo povjerenje. Puno je tu danas zamki za nas roditelje i moramo biti pažljivi i razumni u usmjeravanju djeteta pa i pitati stručnjake ako je potrebno. Zašto ne? Ne vidim ništa loše u komuniciranju za dobrobit djeteta – kaže.  

Tijekom odgoja djece potrebno je određene pozitivne osobine i navike pokušati prenijeti i na njih.  

– Ljubav, razumijevanje, komuniciranje o problemima koje ih muče, prihvaćanje različitosti i neosuđivanje, samo su neke od stvari koje pokušavam usaditi svojim sinovima. Tu je i dosljednost, prihvaćanje da su ponekad u krivu. Sve je to izazov, no i veselje s druge strane – smatra.    

Za kraj razgovora upitali smo gradonačelnika Hrebaka što misli o očinskom dopustu.   

– Naravno da znam za tu opciju. Znam puno očeva koji su je koristili i smatram da je to jako dobro. Zašto ne bi otac bio na dopustu ako ima sve uvjete i, naravno, volju? Sve češće čujem za takve primjere, no oni ponekad ovise o visini plaće roditelja pa je i to presudno tko će odraditi taj dopust i biti s djetetom do njegove prve godine. Svakako, pozdravljam mogućnost odabira – kaže nam Dario Hrebak za kraj razgovora o njegovom očinskom iskustvu.   

Tekst: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, urednica i novinarka portala Bjelovar.info    

Foto: Bjelovar.info/Canva  

Više o svojoj očinskoj perspektivi otkrio nam je svima župan Marko Marušić. Nakon njegove očinske priče svoju nam je ispričao, ne tako poznati Bjelovarčanin, Denis Horvat. On je 43-godišnji inženjer elektrotehnike iz Bjelovara i bez obzira na puno posla Denis je tata za poželjeti. Rođenjem svoje kćeri njegove obveze nisu samo posao, već i njegova kći, kako nam kaže Denis. Naš sugovornik otac je osmogodišnje kćeri, a s nama je podijelio više o svojoj očinskoj ulozi. 

Živjeti u 21. stoljeću svakako je izazovno. Na svim poljima života očekuje se više i bolje pa je također izazovno biti tata u modernim vremenima.    

– Biti otac u 21. stoljeću je normalno, lijepo je odgajati malo biće, usađivati mu prave životne vrijednosti, ukazivati na neke lošije, nedopustive stvari. S obzirom na to da imam kćer, neke segmente ipak bolje odrađuje mama, jer se prirodnije razumije u „ženske“ stvari, posebno kada krenu ozbiljnija, odrasla pitanja. Sa svojim djetetom nastojim provoditi što više vremena, bez obzira na puno posla i svakodnevnih obveza. Igramo se, izrađujemo vlastite igračke, kartamo, vozimo bicikle, igramo nogomet, badminton, gledamo filmove, idemo na izlete, more i slično – kaže nam za početak.  

Naglasio je kako uživa u očinstvu, a najzanimljivije mu je pratiti promjene.  

– Najzanimljivije mi je pratiti njezino odrastanje, promjene koje dolaze jako brzo, doslovno preko noći. Također, s djecom je uvijek veselo i dinamično, u kući se čuje žamor, smijeh, dječja cika – objašnjava.  

Nedavno smo obradili temu žena na vodećim pozicijama, ali i spolnoj diskriminaciji žena koja sa sobom povlači i ulogu majki. U nekim se obiteljima još uvijek smatra kako je majka ta koja treba odgajati i brinuti o djeci, a otac zarađivati.  

– Uloga majke i oca se tijekom posljednjih godina drastično promijenila. Mislim da muškarci danas preuzimaju puno više obveza prema svojoj djeci, jer su majke također prilično zaposlene i u brojnim obvezama, što privatnim, što poslovnim. Nažalost, ima i onih majki koje vole vlastitu komociju pa su očevi uz posao, često i prekovremen rad, dužni brinuti i o nekim stvarima koje bi majka trebala odraditi, posebno ako je kod kuće i ima dovoljno vremena. Mislim da tu muškarci griješe i dosta popuštaju takvim ženama. Mišljenja sam da majka i otac trebaju ravnopravno sudjelovati u odgoju djeteta, zadovoljavanju svih njegovih potreba i ispunjavanju obveza – smatra.  

Sve je više savjeta za razne odgojne metode, kako se ponašati s djecom i koje im navike treba usaditi.  

– Za kvalitetan odgoj djeteta je najvažnije biti dosljedan, uporan, usađivati mu dobre navike i ispravne životne vrijednosti. Postavljanje granica je također ključno – naglašava.  

Tijekom odgoja djece potrebno je određene pozitivne osobine i navike pokušati prenijeti na njih, a Denis je naveo koje su njemu najvažnije.  

– Poštenje, iskrenost, marljivost, otvoren razgovor, lijepo ponašanje – nabraja.   

Za kraj razgovora upitali smo ga što misli o očinskom dopustu.  

– Da, upoznat sam s tom mogućnosti i mislim da je u redu očevima omogućiti to pravo, naravno ako otac ima istinski interes za dopust. Svi smo različiti, živimo u drugačijim okolnostima i ako obitelji odgovara da je otac kod kuće, a žena na poslu, smatram to normalnom i ispravom odlukom – kaže za kraj.  

Tekst: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, urednica i novinarka portala Bjelovar.info    

Foto: Denis Horvat/Canva  

Tereti ju se da je od travnja 2022. pa do 5. srpnja 2022. godine u jednom naselju na području nadležnosti ŽDO Bjelovar počinila navedeno kazneno djelo znajući da je njena majka starije dobi te slabo pokretna i bolesna zbog čega nije mogla brinuti o sebi kao i da prima mirovinu oko 132 eura. Tereti ju se da je majku ostavila živjeti u kući koja nije bila primjerena za život osobe te dobi i u takvom stanju te joj naplaćivala određen usluge. Nakon saznanja o ovakvom postupanju, oštećenica je smještena u udomiteljsku obitelj.

 

Foto: Unsplash

– Dojenje je sve manje je zastupljeno kod mama. Meni je to prirodno nekako. To mi je treće dijete i prvo dvoje je dojeno pa mi je prirodno došlo da i njega dojim. Ove manifestacije jako puno znače, trebale bi biti još malo više potaknute – ističe.

Premda se neke majke u početku susreću s problemima, Elizabeta pri dojenju nije imala poteškoća ni s jednim djetetom.

– Mnoge mame se susreću s neznanjem, ja sam imala sreću da sam te struke, pa sam puno toga znala od prije. Žene nisu educirane o dojenju, okolina nije podrška majci, a to je vrlo važno, od obitelji i svih treba podrška i uskakanje u svim mogućim pogledima, što se tiče kuhanja, spremanja i svega jer majka treba biti posvećena bebi bar tih prvih šest tjedana dok se ne uspostavi to sve – naglašava. Kako doji, vjeruje da su joj djeca zbog toga zdravija te se dosad susretala samo s klasičnim dječjim bolestima i prehladama.

Naime, učenika petog razreda jedne bjelovarske osnovne škole, na putu do kuće u samom centru grada presrela su tri starija dječaka, obučeni u “hoodice”, s kapuljačama na glavi te medicinskim maskama preko lica. Ono što je napadnuti dječak uspio primijetiti je da su dvojica imala plavu, a jedan smeđu kosu.

Napadači stari oko 13 godina dojurili su na biciklima i mališana iz čista mira srušili na pod te ga krenuli tući.  

– Bila sam na poslu kada su me moji nazvali i ispričali što se dogodilo. Znači, moj sin je napadnut nekoliko metara od zgrade u kojoj živimo, išao je sam iz škole i dečki su ga počeli udarati iz čista mira, usred bijela dana. Sinu su na rukama i nogama vidljive modrice i na svu sreću nije zadobio teže ozljede. Doslovno sam u šoku i ne mogu vjerovati što se sve oko nas događa. U blizini su dječji vrtić i osnovna škola, na tom potezu je jako puno djece. Očito netko ima “muda” slabijeg oboriti na tlo i krenuti ozljeđivati. Želim da za ovaj događaj dozna što više roditelja, kako bismo svi zajedno otvorili oči, bili na oprezu i zaštitili naše najmlađe, kaže šokirana majka napadnutog 10-godišnjaka dodavši kako smatra da se radi o još jednom nenormalnom Tik Tok izazovu. 

Večernji list je danas također prenio vijest o vrlo sličnom napadu koji se dogodio oko 13,00 sati kada je grupa od najmanje tri mladića pretukla 17-godišnjaka koji pohađa Tehničku školu i prirodoslovnu gimnaziju Ruđera Boškovića u Osijeku. Do napada je došlo nedaleko od škole, u trenutku kada je nedužni mladić izašao iz autobusa i krenuo na nastavu. Napadači s navučenim kapuljačama okružili su srednjoškolca te ga iz čista mira počeli tući, a kada se srušio na pod, nastavili su ga cipelariti.

Jedna od majki koja je prisustvovala jučerašnjoj manifestaciji je Božica Herak koja je stigla sa svojom kćeri Tenom. Otkrila je koliko joj znači “Ljepota roditeljstva”.

– Ovo je velika potpora i poticaj iz razloga što je jako puno majki danas nesigurno zbog okoline, raznih društvenih mreža, sve se danas svodi na izgled, čak neki govore kako je to vulgarno dojiti na javnim mjestima. Majka je majka i ne treba se ženu gledati kao objekt jer od davnina sisavci sisaju majčino mlijeko i tako bi to trebalo biti i s djecom. Iz tog razloga mislim da bi se trebalo više razgovarati o tome, više to promovirati, navela je te dodala kako čak i u bolnicama ima osoblja koje ne pridaje dovoljno pozornosti i pažnje dojenju. Dodaje Božica kako je majkama podrška na prvom mjestu.

– Imam dva sina koji su također bili dojeni i uz suprugovu podršku sam pregrmjela one najteže trenutke jer zbog svih tih hormona nakon poroda žene su jako nesigurne, imaju možda i psihičkih problema i postporođajnu depresiju koja teško utječe na nju kao majku. Puno puta se preispitujemo radimo li dobro i jesmo li na dobrom putu i zbog toga je vrlo bitna osoba koja će vam reći da je sve u redu, da je uz vas i da ćete sve zajedno proći, ističe. Za kraj svim novopečenim majkama savjetuje da pokušaju dojiti.

– Ja smatram da je dojenje veliki poklon i majci i djetetu jer se tijekom dojenja ispuštaju razni hormoni koji utječu na dobrobit majke, na njezino bolje raspoloženje i sprječava postporođajnu depresiju. Isto tako žene brže mršave, ako je to nekome važno, govori Božica i napominje kako je dojenje veliki blagoslov i poklon kako majci, tako i djetetu. Zahvalila je i svima koji su sudjelovali u organizaciji ove manifestacije, a osobito doktorici Čatipović koja je svim okupljenim majkama kao majka koja ih podupire, bodri ih i brine se da dijete dobije ono najbolje od majke.

Pedijatrica Marija Čatipović idejna je začetnica ove manifestacije, a ujedno je i predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo. Udruga djeluje od 2004. godine, no na promociji dojenja radi se i duže – čak 25 godina.

– Još prije nego je Udruga osnovana mi smo počeli s promocijom dojenja prvo na području samo našeg grada, a onda smo to proširili na cijelu županiju. Od 1.1.2013. smo mi Županija prijatelj dojenja po deset točaka, mi idemo ka stvaranju društva koje bi podržavalo dojenje, ne da to radi pojedinac, nego da svatko ima pozitivno mišljenje o dojenju. Kad mi dijelimo DVD materijale o dojenju, ljudi govore da neće dojiti, da su premladi ili da su prestari, ali kad treba davati savjete, onda daju krive savjete. Dojenje može podupirati i netko tko nije nikad dojio ako sad pozitivno misli o dojenju, nikad nije ni prerano ni prekasno da se nešto lijepo o dojenju kaže, naglašava Čatipović.

Kao velik problem vidi netočne i nepotrebne savjete koji se dijele mladim majkama. Osobno smatra kako bi se prema ženama koje su rodile trebalo odnositi kao prema kraljicama, kao u stara vremena kad je žena prvih šest tjedana provela uz novorođenče, što je danas vrlo teško, zbog čega je i održati dojenje velik izazov.

O dojenju dr. Čatipović ima samo najljepše riječi.

– To je povezanost kakva se ne može ostvariti nikakvim drugim načinom hranjenja, to je jedinstven način. Mi zapravo nikako ne želimo podijeliti majke na one koje doje i one koje ne doje, bez obzira koji je razlog što neka majka nije dojila, međutim želimo da i te majke koje nisu uspjele u dojenju imaju pozitivan stav i da sutra pomognu svojoj prijateljici. I večeras smo imali jednu ženu koja nije rodila svoje prvo i drugo dijete što nije čudno jer je rodila oko 18. godine, a sada uspješno doji svoje treće dijete. Takve majke kažu da im je drago da su ponovno rodile i sada znaju što to znači dojiti, kaže doktorica te ističe kako je Bjelovarsko-bilogorska županija s trudničkim tečajevima, grupama za potporu dojenja, institucijama koje slove kao prijatelji dojenja, ali i ovom manifestacijom napravila značajan iskorak kad je riječ o dojenju, u skladu s ovogodišnjim sloganom Nacionalnog tjedna dojenja, “iskoračimo za dojenje”.

– Naša županija je primjer drugima, mi smo primjerice lijepili naljepnice ‘mjesto za dojenje’ u autobuse i ugostiteljske objekte, a tako bi trebale sve županije u Hrvatskoj. Mi imamo vrtić prijatelj dojenja, Ciciban, oni čak imaju svoj kurikulum koji je priznalo Ministarstvo obrazovanja, to je jako važna stvar. Nekad su majkama rekli da bi doveli dijete u jaslice, da ga moraju odbiti od prsa, prisjeća se. Smatra kako je dovoljna novost za dijete da ga se odvodi od majke, a dodavši tome i odbijanje od prsa, ne zna se je li riječ o većoj traumi za dijete ili za majku, zaključuje dr. Čatipović.