-Nije nam teško jahati ovim dionicama jer nam ovo nije prvi ovakav podvig, ponosni smo jer je to dio našeg tradicionalnog konjaničkog naselja kojeg dijelimo s našim hrvatskim prijateljima- zaključio je Csepin.

Bez obzira na samodostatnost konjaništva, realizacija ovakvog poduhvati nemoguća je bez logističke pomoći.

-Ovakav maraton zahtijeva iznimnu fizički spremnost i mi to najbolje znamo, stoga smo im odmah odlučili pomoći kako bi kroz Hrvatsku prošli sigurno i kako bi sigurno stigli do Sinja. u ovom nismo bili sami. Uz nas pripadnike povijesne postrojbe, u organizaciju i provedbu ovog pothvata uključilo se puno ljudi koji nisu naši članovi, ali su naši prijatelji koji su nam ustupili svoja vozila i objekte te ostale resusre. Stoga ovim putem posebno zahvaljujem Ivici Penzaru iz Ždale i Željku i Marijanu iz Cepetiću iz Virja. na kraju bih rekao kako uz Bjelovarske graničare husare koji su ih uveli u Hrvatsku logističku pomoć mađarskim konjanicima pružit će i druge povijesne postrojbe čijim područjima će prolaziti – istaknuo je Josip Trogrlić, zapovjednik Bjelovarskih graničara Husara.

Nakon Bjelovara, mađarski husari danas (četvrtak, 27.07. ) nastavljaju svoj put prema Sinju. Bjelovarski husari prate ih do Čazme gdje ih preuzima povijesna postrojba Ivanić Grada. Na svom će putu proći kroz Banovinu, Kordun, Liku, Zagoru da bi 3. kolovoza stigli na svoje odredište u Sinj gdje će se ponovno susresti i Bjelovarskim graničarima Husarima.

POVEZANI ČLANCI

Bjelovarski husari bit će domaćini mađarskim husarima na putu prema Sinju

Govorio je o tome zapovjednik Bjelovarskih graničara – Husara 1756. Jozo Trogrlić.

– Ide maraton iz Mađarske do Sinja na Sinjsku alku od 800 kilometara. Najvjerojatnije 25. ili 26. srpnja su tu u Bjelovaru, prolaze kroz Bjelovar, ide osam jahača mađarskih Husara. Mi smo im domaćini dva dana, od Gole granice do predaje u Čazmi povijesnoj postrojbi iz Ivanića, oni je predaju na Banovini, iz Banovine na Liku, Lika dolje Dalmatinska zagora – naveo je te istaknuo kako će im Bjelovarski graničari – Husari izaći u susret. Tijekom svog boravka na području Bjelovara, mađarski će husari sa svojim konjima prenoćiti kod Senke Budimir.

– To su mahom časnici mađarske vojske i njihovi pitomci koji jašu. Mi ćemo odjahati s njima od Gole do Senke i od Senke do Čazme – kazao je Trogrlić.

– U kampanji sam već naglasio da mi, ako postanem gradonačelnik, neće trebati nikakvo vrijeme za uhodavanje. Već do sada smo održali puno sastanaka i iskomunicirali dosta toga. Time šaljem jasnu poruku na koji ću način odrađivati svoj mandat. U organizaciji Terezijane nisam sudjelovao, ali pohvaljujem sve što je bivša gradska vlast osmislila. Mislim da je manifestacija nakon dosta godina dobra. Osjeti se spoj urbanog, domaćeg „štiha“, i tradicionalnog. Vjerujem da će ova Terezijana biti uspješna, jer program je raznolik i ima dobrih izvođača. Slijedeće godine nećemo puno toga mijenjati. Ići će se u neke manje izmjene, ali ćemo ovaj koncept više – manje zadržati. Sve više ćemo ciljati na veći broj posjetitelja izvana. Također, naglasak će i dalje biti na našim domaćim proizvodima, kulturnoj baštini, suvenirima, OPG-ovima i slično, istaknuo je gradonačelnik Dario Hrebak.

Zanimljivo je da carica Marija Terezija, iako je utemeljila Bjelovar, u njemu nikada nije ni bila, no kao bitna povijesna ličnost postala je lajmotiv za stvaranje priče vezane za bjelovarsku najveću gradsku feštu. Ove godine se obilježava 300 godina od njezinog rođenja, u povodu čega je i priređen veliki svečani bal.

– Vratili se smo se konceptu održavanja Terezijane tijekom jednog vikenda, a što se tiče glazbe i popratnih sadržaja, potrudili smo se zadovoljiti sve ukuse, od mlađe publike, pa do nešto starije. Od svih nastupa, posebno bih istaknula vraćanje festivala „Djeca, radost, pjesma“, koji je u Bjelovaru prvi puta održan 1979. godine. Tijekom tri, odnosno četiri dana, imamo jako puno koncerata, nastupa uličnih performera, dječjih predstava, a tu je i preko 35 domaćih izlagača na štandovima, oslikavanje zgrada i autobusa, nastupi husara i slično. Bogata je i ponuda jela i pića. Pristiglo nam je i 28 husara iz Mađarske. Prikazati će neke svoje vještine, od mačevanja, jahanja. Svojim dolaskom i sudjelovanjem, svakako će uveličati caričinu povorku, rekla je Ana Kelek, direktorica Turističke zajednice Bilogora – Bjelovar.

U Bjelovar je povodom Terezijane pristiglo oko 20 umjetnika iz Hrvatske i Europe koji svoja likovna umijeća i kreativnost prikazuju kroz izradu velikih murala, odnosno oslikavanje pročelja zgrada, ali i starih autobusa koji se nalaze u gradskom parku. Svojim crtačkim sposobnostima, potaknuli su veliki interes i znatiželju kod građana, koji za ovakve sadržaje imaju samo riječi hvale.

– Vaš Bjelovarčanin Pavle Tandara i ja znamo se već jako dugo i ovo nije moj prvi posjet Bjelovaru. Tu sam već oslikavao neke zidove, no čini mi se da se u Bjelovaru po prvi put oslikavaju veće površine zgrada i da je Pavle prvi put okupio veći međunarodni tim umjetnika. Ja sam na gradskom korzu naslikao jednog plavog mačka koji lovi mjesec. Mačak se zapravo na neki način s tim mjesecom poigrava, kao što to radi i sa loptom. U principu, veće površine odradim kroz pola dana ili dan. Za mačka mi je trebalo jedno popodne. No, ako je riječ o kompleksnom radu, na njemu se znam zadržati i po tjedan, dva. U inozemstvu sam odradio brojne projekte, izložbe, radionice, predavanja. Vrlo sam povezan sa globalnom scenom, u smislu graffiti-arta, a jako me zanima i glazbena scena, kao poveznica audio i vizualnog izričaja. Imam nekoliko redovitih projekata u Sisku, Vukovaru, Zagrebu, Bolu, Dubrovniku i slično. S radom sam krenuo već od malih nogu, crtao sam s pastelama, bojicama, kredama, što je i karakteristično za taj period. S odrastanjem se to premetnulo u nešto veće i ozbiljnije. Skica za svaki slijedeći rad izgleda poput doktorskog recepta kojeg nitko ne može pročitati osim mene. One mi više služe kao smjerokazi. Ovakva se umjetnost u našim krugovima sve više i više prepoznaje, podržava. Tome u prilog ide sve veći broj art festivala i gostovanja umjetnika iz drugih zemalja. Generacijski jazovi u ovom segmentu ne postoje, postoje samo različiti stilovi i izričaji, kaže artist Slaven Kosanović-Lunar.

Kao i prijašnjih godina, i ovu Terezijanu su svojim sudjelovanjem obogatili tradicionalni Bjelovarski graničari – Husari 1756. koji su na svojim konjima, u svečanim odorama prodefilirali bjelovarskim korzom. Husari iz Mađarske bili su zaduženi za uprizorenje raznih husarskih vještina, što posjetiteljima nikako nije moglo promaknuti. Više o njihovom nastupu rekao je Jozo Trogrlić, zapovjednik Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – Husari 1756.

– Postrojba je ratovala od 16. stoljeća sve do 1919. godine, koja je tada kao domobranska pukovnija ukinuta. Naši bjelovarski husari baštine tu tradiciju i ponosno nose svečane odore iz tog vremena. U goste su nam stigli pripadnici husarske pukovnije Franje Ferdinanda iz mađarskog Kapošvara, a doveo ih je pukovnik Ivan Bošnjak. Riječ je većinom o aktivnim časnicima mađarske vojske ili policije. Neki su u mirovini, a neki u radnom odnosu. Naša specifičnost, čak na nivou Europe je ta što imamo konje gidrane. Mađari nam se dive što ih imamo za službene konje, rekao je Trogrlić.

Nakon svečanog bala s caricom i raznih scenskih prikaza, Bjelovarčani i brojni gosti uživali su u dvosatnom koncertu Beogradske grupe S.A.R.S.