Bjelovar će ovoga tjedna biti domaćin predstavljanja jednog od najznačajnijih historiografskih izdanja posljednjih godina, koje donosi dokumentirane znanstvene spoznaje o stradanju Hrvata nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Slovenije.

U organizaciji Bjelovarsko-križevačke biskupije i Školske knjige, u petak, 26. lipnja 2026. godine, s početkom u 19 sati, na pozornici Doma kulture Bjelovar bit će predstavljena monografija „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji“, autora slovenskog povjesničara prof. dr. sc. Mitje Ferenca i arheologa dr. sc. Uroša Košira.

Riječ je o opsežnom znanstvenom djelu koje na više od 700 stranica donosi historiografski, arheološki i politički pregled jednog od najtragičnijih i najosjetljivijih poglavlja novije europske povijesti.

Više od tisuću fotografija i desetljeća istraživanja

Monografija je rezultat dugogodišnjeg istraživačkog rada dvojice istaknutih slovenskih stručnjaka. Prof. dr. sc. Mitja Ferenc od 1990. godine sudjeluje u radu Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta, dok je dr. sc. Uroš Košir vodio brojna arheološka istraživanja i ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava.

Knjiga sadrži više od tisuću fotografija, zemljovida, crteža, svjedočanstava i bibliografskih izvora. Na fotografijama su zabilježeni potresni prizori posmrtnih ostataka i osobnih predmeta pronađenih tijekom istraživanja, a autori ih dodatno pojašnjavaju rezultatima antropoloških analiza i interpretacijom pronađene građe.

Dokumentirana svjedočanstva o prešućenim tragedijama

Autori u knjizi iznose znanstveno utvrđene činjenice o stradanju brojnih zarobljenika i civila, među kojima su bili žene i djeca. Posebna pozornost posvećena je prikrivanju zločina, brisanju tragova i odnosu društva prema toj temi tijekom desetljeća.

Nakon povijesnog uvoda, slijede poglavlja koja obrađuju okolnosti poslijeratnih ubojstava, problematiku utvrđivanja broja žrtava te način na koji su mjesta stradanja desetljećima ostajala izvan javnog sjećanja.

Huda Jama, Kočevski Rog i Tezenski Gozd

U završnom dijelu knjige autori detaljno opisuju 14 grobišta iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci žrtava, kao i 32 potvrđene lokacije grobišta, među ukupno oko 750 evidentiranih prikrivenih grobišta u Sloveniji.

Posebno su potresni prikazi i opisi lokacija poput Hude Jame, Tezenskog Gozda kod Maribora, Kočevskog Roga, Crngroba i Matjaževe jame, koje su postale simboli prešućenih poslijeratnih tragedija.

Većina tih zločina počinjena je između svibnja i srpnja 1945. godine, a žrtvama je, osim života, često bilo uskraćeno i osnovno ljudsko pravo – dostojanstven pokop i obilježeno mjesto počinka.

Poziv na sjećanje i dostojanstvo

Predstavljanje knjige bit će prilika za razgovor o važnosti povijesne istine, kulture sjećanja i poštovanja prema svim žrtvama.

O monografiji će govoriti predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, jedan od autora prof. dr. sc. Mitja Ferenc te suurednik knjige mons. Nedjeljko Pintarić.

Autori ističu kako se točan broj žrtava vjerojatno nikada neće moći utvrditi, no smatraju da je najmanje što se može učiniti dostojanstveno obilježiti mjesta masovnih ubojstava i očuvati sjećanje na one čije su sudbine desetljećima bile prešućivane.

Predstavljanje ove monografije u Bjelovaru stoga nije samo kulturni događaj, već i poziv na promišljanje o povijesti, odgovornosti i ljudskom dostojanstvu – vrijednostima koje nadilaze ideološke podjele i vrijeme u kojem su se ti tragični događaji dogodili.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Projekt provodi češka organizacija People in Need u suradnji s partnerima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok je nositelj aktivnosti u Hrvatskoj Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“.

Voditeljice projekta u Gimnaziji Bjelovar su Željka Holjević, profesorica savjetnica, i Biljana Barišić Mudri, profesorica mentorica, koje već niz godina s učenicima provode aktivnosti posvećene romskoj i židovskoj povijesti, suzbijanju predrasuda i diskriminacije te njegovanju kulture sjećanja.

Učenje o prošlosti za odgovorniju budućnost

Dvogodišnji projekt YEH usmjeren je na obrazovanje mladih o trima velikim tragedijama europske i regionalne povijesti – Holokaustu, genocidu nad Romima (Samudaripen) i genocidu u Srebrenici. Cilj je razvijati kritičko mišljenje, prepoznavanje dezinformacija i povijesnog revizionizma te poticati toleranciju, demokraciju i međusobno poštovanje.

U sklopu projekta profesorice su sudjelovale na stručnim edukacijama u Zagrebu, gdje su se upoznale s metodologijama One World in Schools (OWIS) i Stories of Injustice. Riječ je o suvremenim obrazovnim pristupima koji koriste dokumentarne filmove, svjedočanstva preživjelih i interaktivne radionice kako bi se učenicima približile osjetljive povijesne teme.

Stečena znanja prenijele su u učionice kroz brojne radionice i aktivnosti. Učenici su istraživali povijesne izvore, analizirali dokumentarne sadržaje i osobna svjedočanstva, raspravljali o stereotipima i predrasudama te promišljali o važnosti zaštite ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka.

Poseban naglasak stavljen je na osnaživanje mladih za prepoznavanje manipulacija, govora mržnje i društveno odgovorno djelovanje.

Posjeti memorijalnim mjestima

Važan dio projekta činilo je i neposredno upoznavanje s mjestima sjećanja. Učenici i profesorice posjetili su Spomen-područje Jasenovac i Romski memorijalni centar Uštica, gdje su dodatno produbili razumijevanje povijesnih događaja i važnosti očuvanja kulture sjećanja.

U planu je i stručni izlet tijekom kojeg će učenici posjetiti nova memorijalna mjesta i upoznati se s povijesnom baštinom povezanom s temama projekta.

Intervju s rabinom i upoznavanje židovske zajednice

U sklopu projektnih aktivnosti učenici su posjetili i Židovsku općinu u Zagrebu, gdje su iz prve ruke upoznali bogatu židovsku povijest, tradiciju i običaje.

Tom su prilikom snimili intervju s rabinom Lucianom Prelevićem, koji im je približio suvremeni život židovske zajednice u Hrvatskoj te govorio o važnosti očuvanja kulturnog identiteta, međusobnog razumijevanja i borbe protiv predrasuda.

Dugogodišnji rad na promicanju ljudskih prava

Sudjelovanje u međunarodnom projektu nastavak je dugogodišnjeg angažmana Gimnazije Bjelovar na području obrazovanja za ljudska prava i međukulturnog dijaloga.

Škola redovito organizira radionice o židovskoj i romskoj povijesti, predrasudama i ljudskim pravima te sudjeluje u brojnim aktivnostima poput Festivala prava djece, Festivala tolerancije, komemorativnih ceremonija i drugih projektnih programa.

Posebno mjesto u radu škole imaju dokumentarni filmovi koje stvaraju učenici i nastavnici. Filmovi „Biti čovjek“, posvećen romskoj kulturi, te „Tragovima bjelovarskih Židova“ nagrađeni su i prepoznati kao vrijedan doprinos očuvanju lokalne povijesti i promicanju međukulturnog razumijevanja.

„Kamenčić u mozaiku nacije“

Ove je godine nastao i dokumentarni film „Kamenčić u mozaiku nacije“, koji kroz razgovor s Melitom Kraus, jedinom Židovkom u Bjelovaru, otvara pitanja identiteta, pripadnosti i kulturne baštine.

Slikarica, književnica i umirovljena profesorica u filmu promišlja značenje židovskog podrijetla i nacionalnog identiteta, ističući kako je prije svega čovjek, a tek potom pripadnica određene nacije. Film je prilagođen gluhim i nagluhim osobama, čime je sadržaj učinjen dostupnim široj publici.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta Gimnazija Bjelovar organizirala je i ceremoniju „Dnevniče, ne želim umrijeti“, još jednom poslavši snažnu poruku o važnosti sjećanja, poštivanja ljudskih prava i odgovornosti svakog pojedinca u izgradnji društva bez diskriminacije i predrasuda.

Uključivanjem u projekt „Osnaživanje mladih kroz povijest“, Gimnazija Bjelovar potvrđuje svoju predanost odgoju mladih ljudi koji razumiju važnost povijesnog pamćenja, njeguju toleranciju i aktivno se zalažu za društvo utemeljeno na poštivanju ljudskog dostojanstva, različitosti i demokratskih vrijednosti.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Gimnazija Bjelovar – Biljana Barišić Mudri,prof., Željka Holjević, prof.

U snažnoj i emotivnoj atmosferi, na Spomen-području Lug u petak, 12. lipnja, održano je obilježavanje spomena na hrvatske žrtve jugokomunističkog boljševizma pogubljene u poraću 1945. godine. Mjesto dubokog pijeteta ponovno je okupilo obitelji žrtava, predstavnike Crkve, državnih i lokalnih vlasti te brojne građane koji su došli odati počast nevino stradalima.

Komemoraciju su organizirali Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, Bjelovarsko-križevačka biskupija i Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru.

Obilježavanje je započelo intoniranjem hrvatske himne i minutom šutnje, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na žrtve čija je sudbina desetljećima bila prešućivana.

Štefović: „Naša je trajna obveza čuvati uspomenu na žrtve“

Okupljenima se prvi obratio potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru Silvestar Štefović, naglasivši kako istraživanje mjesta stradanja hrvatskog naroda još uvijek nije završeno.

Istaknuo je kako se i danas otkrivaju nova stratišta i masovne grobnice, što, prema njegovim riječima, potvrđuje razmjere progona kojima su bili izloženi brojni Hrvati nakon završetka Drugog svjetskog rata.

– Možda na ovakvim mjestima treba manje govoriti o krvnicima i zločincima, a više se posvetiti žrtvama kako ih nikada ne bismo zaboravili. Naša je trajna obveza čuvati uspomenu na njih, moliti za njihove duše i prenositi istinu budućim generacijama – poručio je Štefović.

Posebno je izrazio želju da buduće komemoracije okupe veći broj mladih i učenika kako bi kultura sjećanja postala trajna vrijednost hrvatskog društva.

Brajdić: „Svaka žrtva zaslužuje dostojanstveno sjećanje“

U ime Grada Bjelovara nazočnima se obratio zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić, podsjetivši na činjenicu da su na području Luga pronađeni posmrtni ostaci stotina žrtava.

– Danas se prisjećamo 228 osoba čiji su posmrtni ostaci pronađeni 1992. godine u sedam grobnih jama. U istoj godini pronađeni su i posmrtni ostaci još 65 žrtava u blizini kapele, koji su 2006. godine položeni u zajedničku grobnicu – rekao je Brajdić.

Naglasio je kako su tim ljudima bez suđenja oduzeti životi te da svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje i dostojanstveno sjećanje.

– Ne trebamo mrziti, ali moramo čuvati svoje. Poštujmo tuđe, ali iznad svega čuvajmo uspomenu na one koji su prije 81 godinu ovdje izgubili svoje živote. Njihova sudbina ostaje trajna opomena koju ne smijemo zaboraviti – poručio je.

Marušić: „Istina može biti potiskivana, ali ne i zauvijek skrivena“

U ime Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, okupljenima se obratio župan Marko Marušić.

Naglasio je kako su se okupljeni našli na mjestu koje simbolizira bol, tišinu i sjećanje na ljude kojima su nakon rata oduzeti život, dostojanstvo i pravo na grob.

– Iza svakog pronađenog kostura bio je čovjek – sin, brat, majka ili sestra. Ljudi sa svojim obiteljima, nadama i planovima, ljudi koji su zaslužili živjeti i biti zapamćeni – rekao je Marušić.

Dodao je kako cilj ovakvih okupljanja nije produbljivanje podjela, nego iskazivanje poštovanja prema žrtvama i povijesnoj istini.

– Narod koji zaboravi svoje nevino stradale riskira izgubiti dio vlastitog identiteta. Naša je dužnost čuvati uspomenu na njih i prenositi je budućim naraštajima. Žrtve iz Luga nisu zaboravljene. Njihova patnja nije izbrisana iz našeg sjećanja – poručio je župan.

Molitva za žrtve i poruka nade

Komemoracija je završena svetom misom koju je predvodio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak. Tijekom misnog slavlja još je jednom izražena zahvalnost žrtvama koje su, kako je istaknuto, svojom patnjom i stradanjem ostavile trajan trag u hrvatskoj povijesti.

U dostojanstvenoj tišini, među križevima i upaljenim svijećama, okupljeni su molitvom odali posljednju počast svim žrtvama poraća te poslali jasnu poruku – ne zaboravljamo.

Skup dostojanstva, sjećanja i odgovornosti

Komemoraciji su nazočile obitelji žrtava, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, pripadnici Hrvatske vojske i policije, crkveni dužnosnici, predstavnici lokalne i regionalne vlasti te brojni građani.

Njihova prisutnost još je jednom pokazala da žrtve poraća nisu zaboravljene te da kultura sjećanja ostaje važan dio hrvatskog društva i kolektivnog identiteta.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto. Bjelovar.info

Obilježavanje će se održati 12. lipnja na Spomen-području Lug kraj Bjelovara, s početkom u 9 sati.

Polaganje vijenaca i prigodni govori

Program će započeti izvođenjem hrvatske himne i minutom šutnje, nakon čega će uslijediti polaganje vijenaca i odavanje počasti žrtvama. Predviđeni su i prigodni govori predstavnika organizatora i uzvanika.

Svetu misu predvodit će biskup Huzjak

U sklopu komemoracije bit će služena i sveta misa koju će predvoditi mons. Vjekoslav Huzjak, bjelovarsko-križevački biskup.

Poziv građanima

Organizatori pozivaju građane da svojim dolaskom odaju počast stradalima te sudjeluju u očuvanju sjećanja na žrtve i događaje iz poratnog razdoblja 1945. godine.

Komemoracija u Lugu već godinama okuplja predstavnike institucija, udruga i građane koji na ovaj način iskazuju pijetet prema žrtvama i njeguju kulturu sjećanja.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info-arhiva