Na rođendan Veleučilišta dodijeljene su i brojne nagrade. Tako su dekanove nagrade dodijeljene najuspješnijim studentima, a to su Andrea Bosak sa sestrinstva i Domagoj Maretić s računarstva koji su nagrađeni za svoj predan rad, izvrsnost i uspjeh te najbolji prosjek ocjena u akademskoj godini 2022./2023.   

– Sestrinstvo sam odabrala prvenstveno jer mi je bilo najbliže prema mjestu stanovanja, a i nudili su za prvu godinu za maturu tko je najbolji da će osvojiti plaćenu školarinu. Uspjela sam osvojiti pa mi je i to bilo poticaj i čula za dosta dobre rezultate koje su ostvarili tijekom svojih godina postojanja. Dosta sam zadovoljna studiranje, uvela bih još više stručne prakse. Profesori imaju jako puno iskustava i prenose nam svoje stručno znanje. Planiram se zaposliti i raditi pa bih onda razmislila hoću li nastaviti dalje prema magisteriju. Voljela bih raditi na kirurgiji – govori nam Andrea Bosak, dobitnica dekanove nagrade.   

Nagrade su dobili i najbolje ocijenjeni nastavnici, a studenti su izabrali Gorana Benkeka s mehatronike, Kseniju Eljugu sa sestrinstva i Krunoslava Husaka s računarstva. Proglašeni su i pobjednici za najbolju i najudaljeniju fotografiju. Student Matko Grguljaš osvojio je nagradu za najudaljeniju fotografiju koja je ime Veleučilišta donijela čak do Australije, točnije Sydney Opera Housea za koju je osvojio 150 eura. Nagradu za najbolju fotografiju zaslužio je Jan Ulovec koji je s kolegom Janom Vujičićem pokazao kako izgledaju kondicijske pripreme za ispitne rokove. Za studentski doprinos razvoju esporta najboljim je proglašen Pavo Šimić koji je odradio kompletan posao organizacije esport natjecanja. Čestitamo svim nagrađenima, a Veleučilištu želimo sretan rođendan!  

Na tečaju sudjeluju Zrinka Puharić, Marija Čatipović, Milan Stanojević, Emily Miscioscia, Ina Valpotić, Goran Pavlović, Laura Gazdić, Biljana Zrinski, Željka Ostović, Ksenija Eljuga, Sanja Slavica, Renata Hunjadi – Brzović, Josip Kiridžija, Asija Delalić, Andreja Tekauc Golob i Irmelina Karić, dok su nazivi predavanja sljedeći, Prednost dojenja, Zdravlje majki, dojenje i lijekovi, Fiziologija dojenja, Medicinske indikacije za dohrane, Utjecaj postupaka tijekom porođaja, Međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje zamjene za majčino mlijeko, Postnatalni postupci potpore dojenju, Slovenska iskustva edukacija o dojenju, Zdravstveno – psihološki značaj dojenja, Stanje dojki i bradavica te drugi.

Prvog dana predavanja, sudionicima se obratila dekanica Veleučilišta u Bjelovaru.

– Kratko, jasno i precizno, dojenje je proces u kojem žena hrani novorođenče ili bebu mlijekom iz svojih grudi. Riječ je o vrlo jednostavnom, zdravom i besplatnom procesu. Poznato je da dojenje dovodi do jedne posebne fizičke i psihičke povezanosti između majke i djeteta. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje početak dojenja unutar prvog sata od djetetovog rođenja. Dojenom djetetu do šest mjeseci starosti voda nije potrebna, dok se dojenje danas preporučuje do druge godine djetetove starosti, pa i duže, uvodno je pojasnila Zrinka Puharić, dodavši kako majčino mlijeko sadrži sve potrebne hranjive tvari za rast i razvoj djeteta.

Iako se majčino mlijeko tijekom dojenja stalno mijenja, najintenzivnije promjene događaju se u prijelaznoj fazi. Majčino mlijeko sadrži mnoge bioaktivne sastojke kao što su stanice, hormoni i korisne bakterije. Promjena sastava ovih sastojaka u mlijeku usklađena je s potrebama bebe i kontinuirano joj se prilagođava. Kako bi se podržao rast bebe, količina mlijeka u prijelaznom mlijeku također se povećava. Uz takozvano naglo punjenje dojki, u samo 24 sata proizvede se oko između 600 do 700 mililitara mlijeka.

– Ideja za organizacijom ovog međunarodnog tečaja potekla je od našeg doktora Gorana Pavlovića, koji je svjestan važnosti svih tema o kojima ćemo govoriti sljedeća tri dana. Vjerujem i nadam se da smo cijeli proces zamislili i organizirali jako dobro. Svima vam se zahvaljujem na ukazanom povjerenju i što ste nas odlučili posjetiti u ovako velikom broju, istaknula je poznata bjelovarska pedijatrica Marija Čatipović.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima Pravilnik o zaštiti i promicanju dojenja. Taj pravilnik se primjenjuje posljednjih desetak godina te se redovito mora obnavljati.

– U tijeku je donošenje novog programa koji će trajati od 2023. do 2026. godine, a donosi ga Vlada Republike Hrvatske. Da je u našoj zemlji dojenje veoma važno svjedoči to da su Hrvatski sabor i Vlada RH do sada redovito donijeli sve te važne dokumente. Prije tri godine WHO je napravio reviziju starih pravila koja se odnose na projekt “Bolnica – rodilište prijatelj djece” i mi smo ta pravila usvojili. Cilj našeg tečaja je da se upoznamo s novim pravilima i koracima, no na ovaj način smo željeli popuniti prazninu koja je nažalost nastala zbog pandemije koronavirusa zbog koje duže vrijeme nije bilo edukacija o dojenju, naglasio je doktor Milan Stanojević, dodavši kako je dojenje proces star između 200 i 300 milijuna godina.

– Dojenje je našoj vrsti omogućilo da opstane te zbog svog značaja, zaštita dojenja mora biti na prvome mjestu. Manje ćemo pogriješiti ako majci savjetujemo da nastavi dojenje, nego da ga iz nekog razloga prekine. Jedino je potrebno razlučiti dozvoljava li majčino zdravstveno stanje dojenje ili ne, kaže Stanojević.

Da ideja bez pravih ljudi i plodnog “tla” ne znači ništa, potvrdio je i voditelj Odjela za ginekologiju opstetriciju bjelovarske bolnice, Goran Pavlović.

– Sestre i primalje s našeg odjela su u svome poslu fenomenalne i mislim da zaista zaslužuju ovakvu vrstu edukacije. Predivno ih je svakog dana gledati kako rade s velikom dozom stručnosti, ljudskosti i razumijevanja, uz neizostavno pružanje potpore. S ovom edukacijom naš rad može biti samo bolji i kvalitetniji. Lijepo je imati modernu aparaturu, lijepo uređen prostor, kvalitetne lijekove, no sve to ne znači puno, ako nemamo dobar kolektiv, pun empatije i požrtvovnosti, naglasio je doktor Pavlović.

Dobrodošlicu sudionicima poželjela je i profesorica na Studiju sestrinstva u Bjelovaru, Ksenija Eljuga, članica organizacijskog odbora Međunarodnog tečaja “Suvremene spoznaje o dojenju za Rodilište prijatelj djece”.