Riječ je o projektu vrijednom 2.139.100,36 eura, koji se financira u okviru Programa konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., kroz poziv usmjeren na razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima. Gradu Bjelovaru odobreno je 1.818.235,30 eura bespovratnih sredstava, što predstavlja gotovo 85 posto ukupne vrijednosti projekta.

Projekt je usmjeren na jačanje zelene infrastrukture, očuvanje prirode i bioraznolikosti te stvaranje kvalitetnijeg i zdravijeg urbanog okruženja za građane. Ujedno doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama, zaštiti okoliša i održivom razvoju grada.

Prema odluci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, projekt „Razvoj zelene infrastrukture na području Grada Bjelovara“ odabran je za financiranje u sklopu poziva „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“, čiji je cilj povećati otpornost gradova na klimatske promjene te unaprijediti kvalitetu života stanovnika kroz održiva i zelena rješenja.

Odobrena sredstva omogućit će Gradu Bjelovaru nastavak ulaganja u zelene površine i projekte koji doprinose stvaranju ugodnijeg, zdravijeg i održivijeg životnog prostora za sadašnje i buduće generacije građana.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Onečišćenje i klimatske promjene šesti su uzrok smrti i oduzetih zdravih godina života odmah nakon visokog tlaka, pretilosti, pušenja i povećanog kolesterola. O tome ne razmišljamo o tome ništa previše ne poduzimamo, to je još uvijek deklarativno i ljudi nisu do kraja osviješteni što bi morali raditi za sebe – rekao je predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju Bojan Jelaković, Klinički bolnički centar Zagreb, Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju.

Urbana područja prekomjerno su izložena posljedicama klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, poplave, suše, snažne oluje i porast razine mora. Upravo se u gradovima proizvodi 70 % globalnih emisija stakleničkih plinova koji većinom dolaze iz prometa, ali i zgradarstva.

– U gradove se dodaju umjetni materijali izgrađene površine koje onda zbog svojih toplinskih svojstava mijenjaju klimu gradova i ona postaje bitno toplija nego što je u nekim okolnim dijelovima gdje prevladavaju zelene površine – istaknula je Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Podizanje otpornosti gradova na klimatske promjene treba postati prioritet. Nažalost, današnji generalni urbanistički planovi više ne ispunjavaju svoju svrhu u cijelosti. Premalo je zelenih površina, kvaliteta prometnica i gradskog prijevoza nije zadovoljavajuća.

– To je takozvani ‘točkasti’ odnosno ‘developer’ urbanizam to je nagurano jedno na drugo, onaj prostor između se koristi kao parking nema zelenila, nema zajedničkog prostora, često je to ispregrađivano tako da taj dio nije dobra podloga što bi trebalo sada raditi – naglasio je Bojan Baletić, prof. emeritus/Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Još prije pola stoljeća 80 posto svjetske populacije živjelo je na selu, a danas je situacija obratna. Europski gradovi suočavaju se i s dodatnim demografskim problemom.

– Europa je jedini kontinent koji iz popisa u popis sve starija, svi drugi kontinenti su sve mlađi, prema tome izazovi življenja u gradskim sredinama bit će sve veći i veći – naglasio je Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Promjene se, upozoravaju stručnjaci, događaju brže nego što je većina svjesna, zato postoji snažan znanstveni konsenzus da se što prije krene u transformaciju.

Izvor: vijesti.hrt.hr

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Dan planeta Zemlje prvi put je održan 1970. godine u Philadelphiji, na inicijativu američkog senatora Edmunda Muskieja, kao reakcija na sve očitije ekološke probleme uzrokovane ljudskim djelovanjem. Danas, više od pola stoljeća kasnije, planeta je suočena s još ozbiljnijim izazovima: klimatskim promjenama, krčenjem šuma, onečišćenjem zraka i mora te ubrzanim gubitkom biološke raznolikosti.

Ovogodišnja tema stavlja naglasak na snagu pojedinaca i zajednica u borbi za očuvanje planeta. Poruka je jasna: prave promjene ne dolaze samo odozgo — one počinju od svakoga od nas.

10 ključnih ciljeva za 2025.

Ovogodišnje obilježavanje usmjereno je na deset glavnih područja:

♻️ Zagovaranje promjena – promjena životnih navika, poput recikliranja i kompostiranja.

🌡️ Klimatske promjene – podizanje svijesti o ljudskom utjecaju i rješenjima za usporavanje globalnog zatopljenja.

🏞️ Očuvanje biološke raznolikosti – zaštita ugroženih vrsta i prirodnih staništa.

👩‍🏫 Obrazovanje – stvaranje edukativnih programa o održivom životu.

💡 Energija – razvoj obnovljivih izvora energije i prelazak s fosilnih goriva.

🍎 Hrana i poljoprivreda – poticanje održivih, lokalnih i organskih praksi.

📗 Zelena ekonomija – stvaranje zelenih radnih mjesta i industrija.

🏫 Zelene škole – zdraviji školski obroci, ekološki sadržaji i održiva gradnja.

🗑️ Recikliranje i smanjenje otpada – kontinuirana borba protiv stvaranja otpada.

🏕️ Održivi razvoj – ravnoteža između čovjeka i prirode.

Vrijeme istječe – ali još uvijek imamo moć!

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– S obzirom na to da je sutra Međunarodni dan voda čestitam svima nama Dan voda. Ove godine je tema otapanje ledenjaka koji direktno utječu na klimatske promjene. Zagrijavanje zemaljske kugle, mijenjanje vodotoka, poplave, suše, klizišta itd. Svi znamo da je oko 72 % zemaljske kugle prekriveno vodom. Od toga je 97 % slane vode, a 3 % su slatke vode. Otpadanje ledenjaka direktno utječe na samu našu količinu pitke vode – pojasnio je Zoran Bišćan i apelirao na građane da svatko od nas može utjecati na očuvanje voda.

– Apelirao bih na građane da sutra malo pročitaju članke na portalima i da se educiraju te svatko, što direktno što indirektno, samostalno utječe na neke buduće promjene zbog vlastitog ponašanja. Možemo utjecati na razne načine: uštedom vode, korištenje biorazgradivih deterdženata, velik je problem pojava pesticida u vodama što dolazi od poljoprivrede. Svatko može doprinijeti samo se treba malo educirati – naglašava Zoran Bišćan.

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

 Kompostana, važan projekt za održivost i zaštitu okoliša, prepoznata je zbog svog doprinosa smanjenju emisije stakleničkih plinova i promicanju reciklaže. Nagradu je u pratnji direktorice Komunalca Ivane Jurković Piščević preuzeo gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak.

Tijekom konferencije, gradonačelnik Hrebak sudjelovao je i u panel raspravi ‘Učinkovito skaliranje projekata’, gdje je predstavio brojne gradske projekte koji doprinose održivom razvoju i modernizaciji infrastrukture Bjelovara.

Ova nagrada potvrda je uspjeha Grada Bjelovara u implementaciji ekoloških i inovativnih rješenja u lokalnoj zajednici, s ciljem očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

NAJČEŠĆI UZROK SMRTI SU NEZARAZNE BOLESTI

Najčešći uzrok smrti općenito su nezarazne bolesti, od kojih kardiovaskularne čine trećinu, a rak drugu trećinu. Europa bilježi značajne razlike, među kojima je pet puta veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti na istoku nego na zapadu. Rak je također ozbiljna prijetnja, jer jedan od četvero stanovnika Europe ima rizik od oboljenja. U europskoj regiji s rakom živi 14,8 milijuna ljudi, a najčešći tipovi su rak prostate, pluća, debelog crijeva i dojke.

PROBLEMI S MENTALNIM ZDRAVLJEM I TROŠKOVI

Izvještaj također ističe da svaki peti adolescent ima problema s mentalnim zdravljem, a suicid je glavni uzrok smrti među osobama u dobi od 15 do 29 godina. Jedno od pet kućanstava suočava se s katastrofalnim troškovima za zdravlje, što znači da moraju plaćati zdravstvene usluge iz kućnog budžeta koji je namijenjen osnovnim potrebama, poput režija i hrane.

SMRTNI SLUČAJEVI POVEZANI S VRUĆINOM

Klimatske promjene, iako predstavljaju prijetnju zdravlju, nisu dovoljno naglašene. Europa je, naime, regija u kojoj najbrže raste prosječna temperatura. Prema procjenama izvještaja, u Europi je 175 tisuća smrtnih slučajeva povezano s vrućinom.

ZARAZNE BOLESTI

Uz nove prijetnje zdravlju i nezarazne bolesti, prijetnja dolazi i od nekadašnjih zaraznih bolesti. Zbog neoptimalne procijepljenosti, u 2023. godini zabilježeno je 58 tisuća slučajeva zaraze ospicama u 41 europskoj zemlji, što je porast od 30 puta u samo jednoj godini!

Izvor: portalzdravlje.hr
Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Uz brojne projekte koje provodimo želimo dati doprinos i u programu ublažavanja klimatskih promjena. Zato smo se odlučili javiti na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti s projektom „Drvo više – županije diše“. Glavni dio projekta realizirat će „Vodoprivreda“ kao najpovoljniji izvođač – navodi Marušić te dodaje na kojim će se lokacijama provesti projekt i kada kreće postavljanje slavina te sadnja drveća.

– Mi ćemo ozelenjivanje javnih površina, odnosno sadnju drveća provesti oko naših županijskih zdravstvenih i školskih ustanova – oko srednjoškolskog centra u Bjelovaru, Doma zdravlja u Grubišnom Polju, Čazmi, Garešnici i Daruvaru. Na ovim lokacijama ćemo postaviti i javne slavine. Isto tako ćemo posaditi stotinjak sadnica. Dali smo prednost našim autohtonim drvenastim vrstama koje ne zahtijevaju veliku potrošnju vode za njihovo održavanje, a rastom formiraju širok krošnju kako bismo dobili što veću hladovinu. Imat ćemo i informativne te edukativne aktivnosti usmjerene prema podizanju svijesti naših sugrađana. To ćemo postići uz organizaciju radionica i edukativnih programa kroz 15 radionica u osnovnim i srednjim školama naše županije. Ako nas vrijeme posluži početak radova na postavljanju slavina planiramo još u ovoj godini, dok će sadnja drveća na ovim lokacijama pričekati proljeće – naglašava župan.
Vladimir Bijelić, predstavnik tvrtke „Vodoprivreda“ pohvalio je projekte koje Županija provodi te naglasio da će ovaj projekt provesti sukladno pravilima te kvalitetno.

– Zahvaljujem se Županiji, županu i njegovom timu na izradi kvalitetnih projekata za našu županiju. Kao građanin ove županije sam zadovoljan s takvim projektima. Mi kao poduzeće, koje smo u dijelu županijskog vlasništva, javljamo se kao izvođač na sve projekte koje Županija provodi. Bitno je da Županija i sve ostale lokalne zajednice pokreću kvalitetne projekte da bi povukli što više europskog novca i što više nacionalnog novca, a sve da bi se županija obogatila s ovakvim kvalitetnim projektima ozelenjivanja i dostupnosti pitke vode. Obvezujemo se da ćemo cijeli projekt izvesti sukladno sa svim pravilima, profesionalno i kvalitetno – pojašnjava Vladimir Bijelić.

Projektant Igor Barberić pojasnio je što je sve obuhvaćeno projektom.

– Projektom je obuhvaćeno krajobrazno uređenje okoliša na više lokacija. Tu je sadnja drveća – na šest lokacija sadimo stotinjak stabala javora mliječa, gradi se slavina s pitkom vodom koja će biti u cjelogodišnjoj funkciji. Bitno je naglasiti da je protusmrzavajuća te da će se moći koristiti tijekom zimskog perioda kada će temperatura biti ispod nule. Tu je i uređenje okoliša oko slavina s pitkom vodom – objašnjava projektant.

Podsjetimo, Grad je prijavio projekt korištenja geotermalne energije na području Velikog Korenova – Korenovo GT-1 i ostvario pravo na potpore za infrastrukturne radove na bušotini. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 3.468.743,62 eura, a Grad je dobio 1,3 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Projekt će se provoditi do 30. travnja 2024. godine.

Kako u svrhu smanjenja negativnog učinka suša, tako i osiguranja stabilnosti te povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, do sada su objavljena tri natječaja za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja (operacija 4.3.1.), kojima je stavljeno na raspolaganje ukupno 852 milijuna kuna. Do sada je odobreno 666 milijuna kuna potpore za 17 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od 7 tisuća hektara, pri čemu je predviđeno priključivanje 555 poljoprivrednika.

Jedan od njih je i projekt javnog navodnjavanja u Orubici, koji će pokriti 300 hektara oranica, a prvi je takav u Brodsko-posavskoj županiji. „U ovakvim sušnim vremenima posebno nam znači što možemo natapati, lakše se borimo s visokim temperaturama i sušom. Sve je vrlo jednostavno za korištenje, sustav odlično radi i van naših očekivanja. Sada parcelu možemo zaliti odjednom i u puno manje vremena“, ističe lokalni povrtlar Goran Blažeković, koji je među prvima potpisao ugovor za priključak na novi sustav.

Uzimajući u obzir važnost navodnjavanja u poljoprivrednoj proizvodnji, u rujnu je planirana objava novog Natječaja za tip operacije 4.1.1. koji će se odnositi isključivo na ulaganja u sustave i opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima, a prednost će imati ulaganja u sektoru voćarstva (osim vinove loze i maslina) i povrćarstva (uključujući krumpir).

Valja istaknuti kako su na posljednjim natječajima u sklopu tipa operacije 4.1.1., koji su se odnosili na podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada odnosno vinograda, bili prihvatljivi troškovi sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima te oprema za navodnjavanje, a projekti koji su uključivali navodnjavanje imali su prednost pri odabiru. Ukupno je do sada za projekte koji uključuju troškove navodnjavanja u sklopu operacije 4.1.1 odobrena potpora u iznosu od gotovo 86 milijuna kuna.

Također, u cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, kroz Strateški plan RH do 2027. definirane su intervencije usmjerene ka navodnjavanju poljoprivrednih površina, za što je iz europskih fondova osigurano 65,8 milijuna eura.

U Bjelovaru je tako 19. travnja u prostorijama VUB-a održana zanimljiva besplatna radionica za mlade od 15 do 30 godina, a sve u sklopu projekta “Aktivni mladi u lokalnoj zajednici”. Cilj radionice bio je povećati znanja mladih o načelima održivog razvoja te kako kroz stečena znanja i vještine prepoznati lokalne probleme i pronaći moguća rješenja koja su održiva. 

Također, na ovaj način mlade se nastoji ohrabriti i potaknuti na djelovanje u vlastitoj sredini te im pokazati da mogu biti dio promjene ili postati pokretači velikih, značajnih promjena. 

– Radionice održavamo u ukupno devet gradova diljem Hrvatske, a Bjelovar je bio prvi na redu. Sudjelovalo je 13 mladih osoba i u budućnosti se nadamo nešto većem odazivu. Generalno, teško je doprijeti do mladih koje zanimaju ovakve teme. Nama je najvažnije da mladi osvijeste činjenicu kako su važni dionici u društvu. Primjerice, volonterske akcije su konkretni primjeri kako se mogu aktivirati. Mi kroz radionice mlade nastojimo osnažiti, pomoći im da spoznaju svoje vlastite vrijednosti te ih potom uputiti na alate kojima se mogu služiti. Vodimo se motom: “Razmišljaj globalno, djeluj lokalno”, rekao je Stjepan Novosel, stručni suradnik i edukator iz Zagreba.

Drugi korak u ovom procesu biti će mogućnost samostalnog provođenja istraživačkog, projektnog, aktivističkog i/ili okolišnog rada mladih u lokalnim sredinama s ciljem rješavanja postojećih problema uz stručno mentoriranje Udruge Bioteka. 

U udruzi vjeruju kako će radionice i projekti ovakvog tipa povećati zapošljivost mladih i potencijalno ih potaknuti na samostalno pokretanje zelenih poslova.

– Postoje gradovi u kojima su građani generalno aktivniji, no situacija u Hrvatskoj je svugdje prilično slična. Za mlade je najbolje da sami shvate što je za njih najbolje i kojim putem bi željeli nastaviti koračati, čime se baviti, u kojim područjima se žele razvijati, nadograđivati svoja znanja i vještine. Netko će se odlučiti za volonterske ekološke akcije, dok će se netko krenuti u smjeru politike. Samim uključivanjem u društvo, mladi prepoznaju svoje vrijednosti i mogućnosti. Što se tiče mladih Bjelovarčana, oni su u svojim prijavama istaknuli da su u njihovom gradu najveći problemi pasivnost mladih, nezaposlenost, osjećaj sputanosti i nedovoljan napredak društva te ekonomije, poručio je Novosel. 

Dodajmo kako su vodstvo i djelatnici Udruge Bioteka kompetentne, visoko obrazovane i stručne osobe s višegodišnjim znanstvenoistraživačkim i edukacijskim iskustvom koje svojim radom aktivno doprinose izgradnji civilnog društva i rješavanja konkretnih društvenih problema.