Govorio je o tome zapovjednik Bjelovarskih graničara – Husara 1756. Jozo Trogrlić.

– Ide maraton iz Mađarske do Sinja na Sinjsku alku od 800 kilometara. Najvjerojatnije 25. ili 26. srpnja su tu u Bjelovaru, prolaze kroz Bjelovar, ide osam jahača mađarskih Husara. Mi smo im domaćini dva dana, od Gole granice do predaje u Čazmi povijesnoj postrojbi iz Ivanića, oni je predaju na Banovini, iz Banovine na Liku, Lika dolje Dalmatinska zagora – naveo je te istaknuo kako će im Bjelovarski graničari – Husari izaći u susret. Tijekom svog boravka na području Bjelovara, mađarski će husari sa svojim konjima prenoćiti kod Senke Budimir.

– To su mahom časnici mađarske vojske i njihovi pitomci koji jašu. Mi ćemo odjahati s njima od Gole do Senke i od Senke do Čazme – kazao je Trogrlić.

Tom je prilikom naglasio kako bjelovarski poljoprivrednici mogu biti sigurni.

– Mi surađujemo već petu godinu zaredom, potpore su identične kakve su i bile, one jedino mogu biti više, ne niže. Tih 18 tisuća eura što naši Husari dobiju putem Odjela za gospodarstvo iz poljoprivrede nije puno zato što danas ima tih konja, posebice gidrana, koji predstavljaju naš Bjelovar u županiji, izvan granica županije, ali i izvan granica Republike Hrvatske, čime se mi u Gradu izuzetno ponosimo. Nije to jeftin posao, konj danas puno košta, ali nama je važno da Husari znaju da su oni naš ponos i da znaju što ih očekuje sutra i u narednom razdoblju – rekao je te dodao kako se u međusobnoj suradnji drže obećanja.

Grad je Husarima prošle godine kupio nove odore kako bi se predstavljali u najboljem svjetlu. Marijan Ralica na svom imanju ima ukupno 13 grla, u što ubraja i ždrebad. Pohvalio je gradske potpore koje jačaju volju i podižu entuzijazam da ustraju u svom radu koji nije ni lak ni jeftin.

– Ako je konj vrjedniji, morate ga i kvalitetnije hraniti, skuplje. Ako je manje kvalitetan, manje kvalitetno jede, znači jeftiniji je. Jedno grlo sebe kroz godinu pojede – istaknuo je.

Branko Kovačić, predsjednik Nacionalne udruge uzgajivača gidrana Republike Hrvatske te predsjednik Hrvatskog konjičkog saveza, zahvalio je Gradu na poticanju uzgoja gidran konja na području Bjelovara.

– Sasvim sigurno da i ovi mali pomaci koji su napravljeni u Gradu olakšavaju našim uzgajivačima konja rad. To je jedini praktički poticaj koji imamo za držanje konja gidran pasmine i to ne ukupan uzgoj, nego samo na području Bjelovara i uzgoj koji se koristi u husarskim postrojbama. Drugih poticaja nemamo. Za razliku od toga, u Hrvatskoj se danas troši više od 35 milijuna kuna za poticanje izvornih i zaštićenih pasmina, hladnokrvnjaka hrvatskog, hrvatskog Posavca, lipicanera i međimurskog konja i danas taj uzgoj daleko lakše živi i radi nego što rade svi ostali uzgajivači – napomenuo je.

Otkrio je i podatak da poticaji u sferi poljoprivrede u Mađarskoj iznose jedan euro, dok za iste aktivnosti prima 15 centi, što je jedan od najmanjih poticaja na razini Europske unije. Za gidrane se u posljednje vrijeme više čuje zbog većeg uključivanja u sportske aktivnosti, no ima i drugih planova o kojima je nešto više rekao predsjednik konjičkog turizma RH Ivica Pirin.

– Uzgoj konj je skup i ova potpora nam puno znači kao poticaj da to proširimo. Naravno da ovi konji pored svojih sportskih aktivnosti mogu sudjelovati i u turističkim aktivnostima i mi smo temeljem toga u središnjoj Hrvatskoj na pet županija sačinili jednu konjičku stazu od 1200 kilometara i sad je na redu da ona uđe u turističku ponudu. Svjedoci smo da je vani konjički turizam jako razvijen, a mislim da gidran može dati puno i u tom dijelu – naveo je.

Zapovjednik Bjelovarskih graničara – Husara 1756. Jozo Trogrlić naglasio je kako bi se potpore od iduće godine trebale revidirati.

– Nije korektno da neki ljudi ne dođu nijednom na nastup, a dobiju isti poticaj jer žive na teritoriju Grada Bjelovara, a naši ljudi koji žive u Velikom Trojstvu, Zrinskom Topolovcu, Šandrovcu, Velikoj Pisanici, Kapeli i u drugim mjestima dobiju samo dvije i pol tisuće kuna. Ima i naših ljudi koji preskaču sve svoje obaveze pa da vidimo po broju nastupa i angažmana da se tako i vrednuju – predložio je Trogrlić.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info

Provjerili smo kakvo mišljenje o njemu imaju neki od Bjelovarčana s kojima surađuje, je li Brajdić čovjek od riječi i može li se na njega osloniti? Slobodno se i vi, dragi čitatelji, uključite u raspravu u komentarima.

Jozo Trogrlić, zapovjednik povijesne postrojbe Bjelovarski graničari-husari 1756. na pitanje o suradnji s Brajdićem odgovara.

– On je za mene vojnički sustav čovjeka, znači što dogovorimo, odredimo datume i vremenski slijed događanja i to obavimo – ističe Trogrlić.

Predsjednik Atletskog kluba Bjelovar Nikola Kovaček ne skriva zadovoljstvo smjerom u kojem Bjelovar ide u zadnje vrijeme.

– Ova priča koju su Brajdić i Hrebak pokrenuli prije šest godina je jedna od najljepših priča koje je Bjelovar ikad imao. Oni su napravili iznimno puno dobrih stvari i jedan i drugi, to ne može samo netko tko je slijep vidjeti – poručuje.

Goran Pranjić, predsjednik Pčelarske udruge Bilogora Bjelovar također je pohvalio Brajdića rekavši kako je suradnja vrhunska i za svaku pohvalu.

– Imajući u vidu da je pčelarstvo postalo jako teška djelatnost i da nam vrijeme ne ide na ruku, od iznimnog su nam značaja potpore koje dobivamo od Grada Bjelovara. Prije pet godina kad smo si pružili ruke i obećali suradnju, nije nijednom bilo problema – naveo je Pranjić.

Predsjednica Češke obeci Bjelovar Miruška Lončar rekla nam je kako je suradnja s Gradom odlična te da sve ide kako je dogovoreno. Hvali zamjenika gradonačelnika Igora Brajdića, ali i gradonačelnika Daria Hrebaka te poručuje kako su obojica mladi ljudi i dobar tim za uspješan Bjelovar.

– Mi već to obilježavamo od 2006., od Barutane do Bila na Bilogori, jednog od najviših vrhova na Bilogori, do sela Peščenik jer je tamo spomenik 73 poginulih hrvatskih vojnika s područja Bilogore i Podravine. Ta kapelica je i replika kapelice iz Kusonja, ljudi s tog prostora su htjeli obilježiti i žrtvu Kusonja, ali su svoje momke uklesali s tih prostora na tu kapelicu i to je najveći spomenik, s najviše imena na području Bilogore što mnogi ne znaju. Tamo će biti sveta misa i kulturno-umjetnički program kao i svake godine – najavio je. Sudionici konjičkog maratona danas su naumili obići pet spomen-obilježja na putu dugom 40-ak kilometara.

Trogrlić je otkrio koliko ih danas jaše.

– Bjelovarski graničari – Husari čine 95 posto konjanika, pet posto dolazi ljudi iz Križevaca i nekih naših lokalnih klubova. Oko 32 ili 33 konjanika su prijavljena da jašu, a ukupno će nas biti oko 50 s logistikom – rekao je. Za njihove konje ovo je dobra priprema.

– Naši konji izdržavaju, pobjeđujemo na trkama od 80, 60, 120 kilometara, a ovo će nam danas biti jedno malo zagrijavanje i za konje i za konjanike – naveo je zapovjednik Trogrlić.

U svečanosti je sudjelovala i mlada pripadnica Bjelovarskih graničara – Husara, Petra Stančin koja je otkrila svoj motiv za dolazak.

– Na maratonu sam prvenstveno zbog svog pokojnog djeda jer on je otišao u rat i poginuo u nesreći od granate. Ovdje sam na njegovu čast i na njegovu počast, zato hodam ovdje i zato ovdje polažem vijenac svake godine i sve ostale domoljubne manifestacije. Ove godine sam u funkciji polaganja vijenaca sa svojom dušom, srcem i tijelom hodam i polažem vijence za svog djeda i sve ostale domoljube i branitelje i za sve one koji su osnivali ovu državu – naglasila je Stančin.

Tekst: Blaženka Božinović

Zapovjednik Jozo Trogrlić otkrio nam je više o putu i što su na njemu vidjeli.

– Išli smo u obilazak najljepše mađarske pastuharne gdje drže pastuhe nekoliko pasmina, zatim smo išli posjetiti njihovu ergelu u Szilvásvárad gdje nas je dočekao ravnatelj ergele. S nama su išli profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta i osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, profesorica Jelena Ramljak i profesorica Mirjana Baban – naveo je. Nakon sastanka i dogovora o budućoj suradnji, nastavili su svoj put prema nacionalnom parku i ergeli nonius konja.

– Na ergeli smo se sastali s voditeljicom uzgoja noniusa Mađarske, gospođom Marijom Vereš. Tamo nas je isto dočekao ravnatelj ergele, zamjenik gradonačelnika grada i zapovjednik njihovih husara, druge pukovnije iz Debrecena. To smo obišli, pogledali rodove i linije kobila i pastuha nonius, popričali smo o njihovom iskustvu u uzgoju, povijesnoj postrojbi, dogovorili smo neke kontakte i odlazak u taj nacionalni park gdje bismo imali edukaciju oko uzgoja, a oni bi dolazili kod nas u Bjelovar na sajam ili nešto kad bi se organiziralo na nacionalnoj razini – otkrio je Trogrlić te nastavio.

– Nakon toga smo otišli u grad Hódmezővásárhely i tu smo imali predavanje i sastanak s predsjednikom mađarske nacionalne uzgojne organizacije gidrana, gospodinom Istvánom Pappom. Kasnije smo imali sastanak s voditeljem uzgoja gidrana za cijelu Europu, profesorom doktorom Sándorom Miklósem. Treći dan je bio sastanak s direktorom sajma u Hódmezővásárhelyju. Mi imamo suradnju već više od 12 godina i očekuje se njegov dolazak na naš Jesenski sajam u Gudovcu – istaknuo je Trogrlić. Inače, sajam u gradu Vašrelju je najveći sajam u srednjoj Europi za stočarstvo i poljoprivredu na kojem se izlaže 300 ili 400 konja, što je zapovjednika bjelovarskih graničara – husara posebno oduševilo.

– Imaju preponsko natjecanje, natjecanje u dresuri, u militariju s konjima, to je ogromno, ne može se proći u jedan dan. Kad smo mi dolazili tamo 2010. ili 2011., on je bio puno manji od našeg sajma i kad smo mi rekli da smo iz Bjelovara i spomenuli Gudovački sajam, oni su bili sretni da smo mi došli jer smo bili puno jači od njih, a sada su se oni abnormalno razvili. Oni isti dan imaju po 20 ili 30 događanja, imaju prikaz lova s konjima, vožnje zaprege natjecanja, skakanja preko balvana, a to je samo konjogojstvo. Gledaju da u pobjednicima ima svega, ne samo državne ergele, nego i privatni vlasnici konja. Oni žele da svatko može pobijediti – tvrdi. Na putu prema Hrvatskoj, stali su na još dvije gidranske ergele.

– Posjetili smo ergele Marócpuszta i Mezőhegyes gdje smo se našli s ravnateljicama koje vode te ergele. Ovi iz Marócpuszte bi došli za Terezijanu ili za sajam. S ravanteljicama smo izmijenili stručne stvari o pastusima, katalozima, ocjenjivanju i tako dalje – rekao je Trogrlić.

Nakon uvodnog govora predsjednika Odbora Igora Crnomarića, koji je svoj govor zaključio izjavom da napade na osobnoj razini neće komentirati, na to se nadovezao Jozo Trogrlić, pukovnik HV-a ispred Udruge Prvi hrvatski redarstvenik.

– Ti nećeš na osobnoj razini, ali ja hoću. Dosta je ljudi koji će svoj prosperitet stvarati na hrvatskoj krvi. 11 moje braće je gore poginulo, 23 u Kusonjama u pakračkim vinogradima, u istočnoj Slavoniji i Bosni i ti momci koji nisu nikakvi povjesničari, koji su samo obični predavači, nastavnici geografije da vode taj prostor. Oni to mogu voditi, ali moraju imati dignitet prema ljudima koji su dali krv za ovu zemlju, a ne nazivati predsjednika Odbora pijancem i anonimusom. I on da dalje vodi Barutanu, e Boga mi ako je bude vodio, bit će problema. Ja sam spreman na sve, bio sam i danas sam pa onda neka gradska vlast i županijska misli o meni što hoće, ali ja sam ono što jesam. Govorim u ime Prvog hrvatskog redarstvenika. Mi, ljudi koji smo stvarali ovu hrvatsku državu, nas se naziva anonimusima i pijancima – ogorčen je Trogrlić te još jednom ponovio kako neće dozvoliti takvo nepoštovanje.

– Mene će takvi nazivati koji su istjerani iz HSP-a, Matice hrvatske vodio je u Bjelovaru, sad je u HDZ-u. Nas da vrijeđaju takvi ljudi, ja to neću dozvoliti radi svih ovih momaka. Ne bojim se nikoga osim Boga, može pričati o meni tko god šta hoće, ali na takvoj razini da momak kojemu date taj prostor da drži dignitet, on nas nazove anonimusima i pijancima. Čekajte, pa kako ćemo mi tamo dočekati 29. rujan? Hoće li nam on držati predavanja? Ako će takav čovjek držati predavanja, svaka čast i toj djeci i velikoj posjećenosti. Onda vjerojatno kad počinju ta predavanja na Barutani kreće se “ovu državu su stvorili pijanci i anonimusi, a ja sam svjetla točka da ispravim tu priču”. Nije ovdje stvar u generalu Stipetiću, njemu svaka čast, ovdje je stvar u Saboloviću i u ničemu više. Kakva politika, tko će mene kontrolirati, pa vi znate da su me izbacivali iz HDZ-a pet puta – podsjetio je.

Upitao se tijekom svog govora i kome povjeravamo da uče nove generacije tko su hrvatski branitelji.

Svoj govor zaključio je upečatljivom rečenicom.

– Žalosno i tužno, jadna je zemlja gdje djeca plaču u ratu, a branitelji se ubijaju u miru, to je jadna zemlja, a to je povod svega ovoga što nam se događa – poručio je Trogrlić.

Nakon njega, kratko su se obratili još neki od članova udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Ivan Korenić je tako istaknuo kako branitelji imaju više odličja i medalja iz Domovinskog rata nego što predsjednik DOHVT-a Marin Sabolović ima godina, dok se Željko Nesek prisjetio kako ga je dotični prozvao neobrazovanim pa se zapitao ako on, koji je sudjelovao u ratu, ne zna što se događalo u ratu, tko zna.

Odbor je na kraju zaključio kako se ugovor o vođenju Barutane Saboloviću ne treba produžiti, već se upravljanje treba prepustiti Gradskom muzeju Bjelovar.

Emil Črne, novi-stari predsjednik Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske otkrio je više.

– Savez povijesnih postrojbi Hrvatske vojske u svojem članstvu broji 23 povijesne postrojbe. Savez je osnovan u Požegi prije 21 godine, 2002. godine na inicijativu nekoliko povijesnih postrojbi koje su i danas članice. Uloga povijesnih postrojbi je da promiču tradiciju i kulturnu baštinu iz tog doba, većinom su to postrojbe osnovane dalekih 1760-ih godina. Uglavnom su to postrojbe koje su u prošlosti branile Hrvatsku od Turaka – naglasio je Črne koji je ujedno i zapovjednik Karlovačke građanske garde.

– Moja postrojba, Karlovačka građanska garda, datira iz daleke 1766. godine kada je osnovana, a mi smo tada bili pripadnici policije u gradu – otkrio je. Povijesne postrojbe danas sudjeluju na brojnim manifestacijama i podsjećaju na bogatu vojnu povijest, no i njih je pandemija omela u radu.

– Svaka godina je drugačija. Imali smo malu stanku zbog pandemije i dosta nam je poremetila planove i sam rad. Malo se uhodavam ponovno u rad, kad je stanka teško se vratiti u kolotečinu, ali uhodavamo se i bit će sve po planu. Ove godine vratit ćemo se u sva događanja i protokole što će organizirati Ministarstvo obrane i ostale povijesne postrojbe iz svojih lokalnih samouprava. Imat ćemo jednu novinu, htjeli bismo napisati monografiju o prvih 20 godina povijesnih postrojbi RH i mislim da ćemo ove godine napraviti hodočašće u Rim, to nam je nešto od glavnih prioriteta, sudjelovat ćemo i na manifestacijama – naveo je Črne te dodao kako je Savez povijesnih postrojbi član EGS-a, Europskog saveza povijesnih postrojbi koji broji više od milijun ljudi u odorama.

S druge strane, hrvatske povijesne postrojbe broje više od tri tisuće članica i članova.

Po prvi puta ove godine na svečano postrojavanje izjahali su i konjanici Bjelovarskih graničara – Husara, a posebno ih je pohvalio njihov zapovjednik Jozo Trogrlić.

– Mi baštinimo tradiciju naše slavne konjice, našeg Varaždinskog, odnosno Bjelovarskog generalata kojem je bilo sjedište upravo u našoj zgradi gdje je sada Gradska uprava. Došlo je 13 konjanika da se postroji i da pokažemo i uzgoj konja na Bilogori, da naši kolege iz cijele Hrvatske to vide u ovom najljepšem parku u Hrvatskoj. Naša povijest Grada Bjelovara je nastala upravo na vojnoj tradiciji, mi to baštinimo. Imamo mlade ljude koji se muče i koji uče jahati i ove konje uzgajaju – istaknuo je te dodao kako je riječ o velikoj ljubavi, ali i trošku. Među 13 konjanika bile su i tri djevojke.

– Mi smo liberalni i naš je Grad liberalan pa smo dozvolili i curama da jašu. Kako primamo nove generacije, sve je više djevojaka, a sve manje momaka. Cure su preuzele priču, to je snaga – poručio je Trogrlić. Najavio je da će ove godine 30. travnja sudjelovati na Spomendanima Zrinskih u Zrinskom Topolovcu koje je utemeljila sama postrojba. U čast poginulim hrvatskim braniteljima jahat će od Barutane do Bila u Pešćeniku na Dan državnosti, a moći će ih se vidjeti i na bjelovarskoj Terezijani.

Na postrojavanje je došao i zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Igor Brajdić sa suradnicima.

– Drago mi je što se danas izborna skupština povijesnih postrojbi Hrvatske vojske nakon 20 godina odvija u Bjelovara. Čestitam našim Husarima i svim povijesnim postrojbama na velikom angažmanu u povijesti koji su dali za neovisnu Republiku Hrvatsku, ali isto tako što danas neizmjerno puno rade za sve nas sudjelujući na raznim manifestacijama. Posebno ovdje iskazujem čast Jozi Trogrliću, pukovniku HV-a i časniku i zapovjedniku Bjelovarskih graničara – Husara koji predstavljaju Grad Bjelovar u zemlji i inozemstvu. Sudjeluju u svim manifestacijama i promoviraju Bjelovar, a Grad im je u tome potpora i mi smo ovdje radi njih – rekao je Brajdić.

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća Grada Bjelovara izmijenjen je i dopunjen Program potpora poljoprivredi za razdoblje od 2021. do 2027. godine na način da je uvedena nova potpora za vlasnike konja pasmine gidran.

Podsjećamo kako gidrane kao pasminu koristi i naša poznata Povijesna postrojba – Husari 1756.

Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić sa svojim je suradnicima u četvrtak 6. listopada posjetio imanje Miše Dijaneka u Zrinskom Topolovcu.

– Osim na širem području Hrvatske, naša Povijesna postrojba Husari boravila je i u nekim susjednim zemljama, Mađarskoj, Italiji, Austriji. Grad Bjelovar im u svakom pogledu pruža potporu, jer znamo da je uzgoj konja jako zahtjevan i skup. S obzirom da su gidrani vrlo važni za Bjelovar, mi ćemo to nastaviti raditi i dalje, rekao je Igor Brajdić, zamjenik bjelovarskog gradonačelnika.

Gospodin Ivo, djed Miše Dijaneka, na Bilogori je bio poznat kao vrhunski konjušar i nekadašnji vlasnik pastuharnice. S uzgojem su se osim Miše nastavili baviti i njegova tri sina, kćer te supruga.

– Kada smo bili u nekim težim situacijama, na Dijaneke su uvijek moglo računati. Na tome smo im svi neizmjerno zahvalni, kao i Gradu Bjelovaru koji je prepoznao važnost gidrana i nas Husara. Prija vala poskupljenja, jedan konj je na godišnjoj razini zajedno sa svim troškovima, od troškova veterinara, prehrane, potkivanja, čišćenja i ostalog stajao oko 15 000 kuna. Sada se ni ne usudim reći koja je cifra, poručuje Jozo Trogrlić, zapovjednik Povijesne postrojbe – Husari 1756, dodavši kako Bjelovarsko – bilogorska županija, kao ni Ministarstvo poljoprivrede RH njihov rad financijski ne podupire.

Na nedavno održanom znanstvenom skupu u Osijeku, Bjelovar je izabran kao primjer uzgoja konja u Republici Hrvatskoj, dok je u Varaždinu, zajedno s drugim Husarima oformljen “Hrvatski husarski zdrug”.

Na imanju Miše Dijaneka trenutno se nalazi deset rasnih, vrsnih konja gidrana.

– Imamo pastuhe, kobile i ždrjebad. Osim uzgoja, bavimo se i sportskim jahanjem. Ove godine smo se kući uvijek vraćali s peharima i dobrim rezultatima, otkriva Dijanek.

Svečanost otvorenja kongresa uveličat će deset jahača i konja povijesne postrojbe HV-a Bjelovarski graničari – Husari 1756. Husari će tako uoči ceremonije, u petak 1. srpnja održati vojnu smotru ispred FAZOS-a, čime će pred znanstvenicima, studentima i građanima Osijeka, kao i stanovnicima Osječko – baranjske županije predstaviti konjičku vojno – husarsku tradiciju, uzgoj konja Bilogore, grada Bjelovara i Hrvatske.

– Izabrani smo kao uspješna husarska postrojba i uzgojna organizacija za pasminu gidrana na području RH. Dakle, prepoznata je naša uspješnost u korištenju konja, njihovom uzgoju za potrebe sporta, rekreativnog i turističkog jahanja, kao i očuvanja povijesne baštine. Diljem Hrvatske postoji puno uzgajivača, organizacija i jahača, no eto, odabrali su baš nas. Gdje god smo do sada nastupali, bilo u inozemstvu ili na našim prostorima, naši momci, djevojke i konji bili su itekako primijećeni i uspješni, rekao je Jozo Trogrlić, zapovjednik bjelovarskih graničara – Husara 1756. 

U Hrvatskoj trenutno postoji oko 110 uzgojnih grla pasmine gidran, dok ih je u Europi 500-tinjak. Prva po broju gidrana je Mađarska, zatim Hrvatska, slijede Bugarska, Slovačka, Rumunjska, Austrija i druge zemlje. Gledajući ukupni uzgoj u Hrvatskoj, Bjelovarsko – bilogorska županija nalazi se na prvom mjestu sa 75-postotnim uzgojem. 

– Zanimljivo je da je prijašnjih godina jedan naš gidran sudjelovao u Sinjskoj alci. Za ovu godinu još ne znamo, no nadamo se da će ponovno biti dio te lijepe, tradicionalne priče. U petak će dakle biti održan obilazak i pregled postroja konja, predstavit ćemo se kratkim karuselom i sudjelovati na znanstvenim predavanjima. Ovo je zaista značajan događaj i veselimo se odlasku u Slavoniju, dodaje Trogrlić.  

Službeni dio trodnevnoga znanstvenoga kongresa vezan je i za događaje jedne od najvećih hrvatskih događaja, Đakovačkih vezova, dakle od svečanog otvorenja, mimohoda te posjeta Državnoj ergeli Đakovo i tamošnjoj katedrali. 

Navedena utrka održana je na brdu Jerešin u Zrinskom Topolovcu sa startom u jutarnjem terminu, a pod  pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Važno je napomenuti da naša postrojba ovu utrku organizira punih 11 godina zaredom. Ovog puta utrka je održana u spomen na 30. godina od Vojno redarstvene operacije Otkos 10, te je u potpunosti bila usklađena s pravilnikom Hrvatskog konjičkog saveza.

– Najveća koncentracija uzgoja pasmine Gidran, održava se upravo na ovim prostorima. Trideset godina nakon poraza četničke divizije na Bilogori i oslobođenja Bjelovara od okupatora, drago mi je da danas ovdje vidim mlade ljude koji su tada praktički bili djeca. Vidim da raspolažemo mladim snagama koji su spremni nastaviti tradiciju, kako nikada ne bismo zaboravili na sve ono što se događalo u Domovinskom ratu. Kažu da je najveća pobjeda kad ju narod slavi na konjima. Velika je čast sudjelovati i jahati danas, nakon punih 30 godina oslobođenja naše Bilogore. Posebno pozdravljam sve naše suce, sudionike i one koji su sudjelovali i organizaciji ovog velikog događaja. Zahvaljujem se Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, Gradu Bjelovaru i Općini Zrinski Topolovac. Ne smijem zaboraviti ni na obitelj Dijanek bez koje danas ne bi bili ovdje. Cijela obitelj se bavi uzgojem konja, što je u današnje vrijeme vrlo zahtjevno, poručio je Jozo Trogrlić, zapovjednik Bjelovarskih graničara Husara 1756. 

Okupljenima se obratio zamjenik bjelovarskog gradonačelnika s porukom da je ponosan na sve Bjelovarske graničare Husare, ali i žitelje Zrinskog Topolovca. 

– Ponosan sam na sve manifestacije, događaje i mjesta na kojima su bili prisutni naši Husari. Puno toga je ispred nas i vjerujem da ćemo imati još puno, puno prilika za prezentaciju našeg kraja i naših predivnih konja. Početkom Domovinskog rata ja sam imao sam osam godina, no jako dobro znam koju su žrtvu dali naši branitelji. Nikada ne smijemo zaboraviti što se u našoj Hrvatskoj događalo tih godina. Čestitam svima koji ste se danas okupili u Zrinskom Topolovcu, rekao je zamjenik Igor Brajdić.

Veliko zadovoljstvo zbog realizacije današnje utrke pokazao je bjelovarsko – bilogorski župan.  

– Trideset godina od obilježavanja Vojno – redarstvene akcije Otkos 10 i isto toliko od oslobođenja Bilogore i Bjelovara nije mala stvar. Mlađe generacije su zahvalne svima koji su nam omogućili slobodnu državu. Bjelovarsko – bilogorska županija bit će podrška ovoj utrci i mogu samo reći da ćemo istim putem nastaviti i u budućnosti, kazao je župan Marko Marušić koji je službeno otvorio natjecanje. 

U sklopu Nacionalne utrke Gidrana sudjelovalo je 13 jahaćih parova na stazi dugoj 24 kilometra s preprekama, kao što su vodeni rovovi, srušena stabla, dimna zavjesa i pucanje iz topa.

Pobjednica utrke bila je Tanja Gusić na grlu 7 GIDRAN – 1 Šefika, druga je bila Rea Kovačić, 9 Gidran – 2 Šemsa, a treća Matea Vohralik, 45 GIDRAN – 6 Kazo.