Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku su u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece izradili izvješće pod nazivom „Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.“.

Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedenih u dva navrata, 2019. i 2023., a predstavili su ga jučer, 16. listopada, na 80. Svjetski dan hrane.

Drugi smo u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini.

– Nepravilna prehrana jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas najčešće u svijetu. Promjena prehrambenih navika koje kod nas nisu najbolje, kao ni prehrambenog stanja djece, gdje smo drugi u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, predstavlja težak i multidisciplinaran posao u kojem trebamo svi sudjelovati – rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Željelo se istražiti je li se situacija promijenila s obzirom na to da je 2023. godine donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka.

– Godine 2023., kad je donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka, željeli smo saznati što se promijenilo i kakva je situacija na terenu – rekla je nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Ivana Šimić koja je predstavila istraživanje.

Nejednakost u školama

Jedan od nedostataka je, kaže, što kvalitetno organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim školama.

– Iako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane – kazala je.

Istraživanje je pokazalo da 40 posto područnih škola ima drugačiju prehranu od matičnih, a djeca zaslužuju jednake uvjete, dodala je. Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji, odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

Što se tiče provedbe smjernica, razlike su također velike.

– Neke škole i osnivači su vrlo angažirani, dok druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke. Potrebno je najprije urediti infrastrukturu i zaposliti stručni kadar kako bi se smjernice mogle provoditi – kazala je Šimić.

Baci se oko 15 % hrane

Istaknula je i da je zabilježen pozitivan trend. Iako su sokovi i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani, njih nudi oko 65 posto škola što nije u skladu sa smjernicama, primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća.

– 22 posto škola svakodnevno nudi voće, a 23 posto povrće učenicima – stoji u istraživanju.

Šimić je kazala da je to rezultat višegodišnjeg rada na promicanju pravilne prehrane. Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15 posto pripremljene hrane, najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima.

Potreba za dodatnim ulaganjima

Svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama, a 37 posto škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike „Živjeti zdravo“, dok dodatnih 51 posto to čini djelomično, uz prilagodbu.

Istraživanje je pokazalo i da su potrebna dodatna ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručna podrška kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama.

Izvor: index.hr
Foto: perplexity.ai

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Prehrana djece u školama vrlo nam je važna. Djeca trebaju jesti raznovrsno, prije svega kuhano. Sjećam se dok smo bili kritizirani da smo cijene jelovnika povećali sa šest na devet kuna, no realno za šest kuna se ne može kupiti nažalost gotovo ništa. Školska kuhinja nije obvezna pa roditelji imaju izbor žele li da se njihovo dijete hrani u školskoj kuhinji ili ne, naglasio je. Podsjetio je i kako se putem projekta “Djetinjstvo bez gladi” već radilo na osiguravanju besplatnih školskih obroka, pri čemu se većina djece hranila u školskoj kuhinji. Prema povratnim informacijama, svi su bili jako zadovoljni time.

Premda se naglasak nastoji staviti na zdravu prehranu, svjestan je Brajdić da djeci treba ponekad i ugoditi.

– Treba imati na umu da, kako doma, tako i u školi, djeca ne mogu svaki dan jesti primjerice grah, zelje, varivo, špinat, gulaš ili slična kuhana jela i da moraju ponekad pojesti i krišku pizze, griz ili sendvič, napominje.

Dugoočekivanu mjeru Vlade o besplatnim školskim obrocima smatra pohvalnom, a Grad Bjelovar nastavit će suradnju s nutricionisticom.

– Kao i do sada, obroci za djecu u svim osnovnim školama u Bjelovaru rade se prema naputku nutricionistice Margite Zlatić. Pazi se na detalje pa će se tako na jelovniku naći i ljubičasta tjestenina od batata, saft od svinjetine, piletina, svježi sir s vrhnjem i tako dalje. Sve namirnice su domaće od OPG-ovaca iz Bjelovara i Bilogore, svježe, zdrave i domaće iz Bilogorske košare. Pazi se čak i na bezglutenske obroke. Mislim da možemo biti zadovoljni, naravno da uvijek može bolje, ali u Bjelovaru smo napravili veliki iskorak što se tiče povezivanja domaćih OPG-ova, roditelja, škole i djece. Tako se čuva domaća proizvodnja i vrednuje rad poljoprivrednika, poručuje Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika Bjelovara.