U sklopu festivala predstavljeni su novi naslovi ogranaka Matice hrvatske, a svoje mjesto među njima pronašla je i knjiga „Uskrsnica – bilogorski običajnik“ autorice Gordane Marte Matunci, koju je u nedjelju, 24. svibnja, predstavio Ogranak Matice hrvatske Bjelovar.

Riječ je o djelu koje donosi bogat prikaz uskrsnih običaja Bilogore, oživljavajući tradiciju, jezik i duh bilogorskog kraja kroz narodne priče, pjesme i osobna sjećanja. Autorica na topao i autentičan način čuva i prenosi nematerijalnu baštinu svoga zavičaja, zbog čega knjiga predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj etnološkoj i kulturnoj baštini.

Neumorna čuvarica bilogorskog blaga

Predstavljanje knjige proteklo je u lijepom i emotivnom ozračju, a okupljeni su još jednom istaknuli koliko je rad Gordane Marte Matunci važan za očuvanje bilogorske tradicije i identiteta.

Gordana Marta Matunci hrvatska je etnologinja, prosvjetna i kulturna djelatnica te dugogodišnja sakupljačica narodnog blaga. Rođena je 15. veljače 1943. godine u Gornjem Mikloušu, a javnosti je posebno poznata kao dugogodišnja voditeljica KUD-a Veliko Trojstvo, gdje je svojim predanim radom ostavila dubok trag.

Iako je danas u zasluženoj mirovini, ne prestaje s radom na očuvanju bilogorske baštine. I dalje s velikom ljubavlju prikuplja i zapisuje običaje, priče i tradiciju svoga kraja kako bi bogatstvo Bilogore ostalo sačuvano i preneseno novim generacijama.

Podrška dugogodišnjih suradnika

Podršku autorici na ovom važnom događaju pružila je i Jasna Vaniček-Fila, pročelnica Odjela za medije Matice hrvatske, ali i negdašnja dugogodišnja suradnica Gordane Marte Matunci i njezina supruga.

Prisjetila se njihovog zajedničkog rada na Gradskom radiju Bjelovar, gdje su Matuncijevi uređivali i vodili „Bilogorski običajnik“, emisiju posvećenu očuvanju tradicije i običaja bilogorskog kraja, kao i brojnih televizijskih priloga koje je napravila zahvaljujuci gospođi Matunci.

Festival knjige još je jednom pokazao koliko su važne knjige koje čuvaju identitet, jezik i običaje pojedinog kraja, a „Uskrsnica – bilogorski običajnik“ Gordane Marte Matunci upravo je jedno od takvih vrijednih djela.

Foto: Matica hrvatska – Mirko Cvjetko

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Konferencija, održana pod temom „Obrana istine: Sveobuhvatni pristupi sigurnosti novinara i kvalitetnom novinarstvu“, bila je posvećena pitanjima zaštite novinara, očuvanja profesionalnih standarda i jačanja neovisnog novinarstva kao temelja demokratskog društva. Sudionici su raspravljali o sve izraženijim prijetnjama, pritiscima i napadima na novinare, kao i o načinima njihove učinkovitije zaštite.

Poseban naglasak stavljen je na važnost etičkog i odgovornog novinarstva u suzbijanju dezinformacija, društvene polarizacije i nasilja. U tom kontekstu, Vaniček-Fila predstavila je aktivnosti koje se u Hrvatskoj provode kroz ovu kampanju, ali i kroz Nacionalni plan razvoja kulture i medija.

Istaknula je važnost jačanja provedbe protokola zaštite novinara, posebice tijekom izvještavanja s javnih događanja i u slučajevima kaznenih djela počinjenih na njihovu štetu. Takve aktivnosti u Hrvatskoj zajednički provode Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, kroz edukacije i suradnju s redakcijama.

Kao značajan korak naprijed izdvojen je i prijedlog anti-SLAPP zakona, koji je trenutno u saborskoj proceduri, a predviđa novčane kazne do 20 tisuća eura za zlonamjerne tužbe usmjerene protiv osoba uključenih u javni prostor, uključujući novinare i medije.

Upozorila je i na sve veći problem širenja lažnih vijesti i manipulativnog sadržaja putem društvenih mreža, često uz korištenje umjetne inteligencije za izradu fotografija i sadržaja. Takvi oglasi mogu doseći velik broj korisnika i ozbiljno narušiti povjerenje u medije.

– Takvi se slučajevi događaju kontinuirano. Nedavno smo imali primjer lažno kreirane naslovnice jednog hrvatskog dnevnog lista s izmišljenim sadržajem i AI-generiranim fotografijama o poznatoj novinarki. Iako na razini Europske unije postoji Uredba o digitalnim uslugama (DSA), koja jasno definira da je nezakonito online jednako kao i u stvarnom svijetu, problem uklanjanja takvog sadržaja i dalje ostaje izazov – upozorila je Vaniček-Fila.

Dodala je kako se, čak i nakon uklanjanja spornih objava, postavlja pitanje odgovornosti za njihovo širenje, što dodatno otežava borbu protiv dezinformacija.

Sudionici konferencije složili su se kako je jačanje medijske pismenosti jedan od ključnih alata u zaštiti novinarstva i demokracije. U tom kontekstu predstavljen je i novi segment kampanje usmjeren na uključivanje mladih.

Riječ je o projektu „Mladi u suočavanju s diskriminacijom – zašto su novinari važni“, koji će se provoditi u suradnji s Odjelom za mlade Vijeća Europe tijekom nadolazećeg predsjedanja Monaka Odborom ministara. Cilj inicijative je potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje, razvijanje kritičkog mišljenja i bolje razumijevanje povezanosti između dezinformacija, sigurnosti novinara i demokratskih vrijednosti.

Projekt će uključivati i dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu aktivnosti usmjerenih na mlade, čime se dodatno želi ojačati njihova uloga u očuvanju slobode izražavanja i otpornosti društva na dezinformacije.

Foto: Privatni album- Jasna Vaniček Fila

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Profesor Igor Kanižaj sa Studija komunikologije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta istaknuo je kako Hrvatska po drugi put sudjeluje u ovom istraživanju, nakon prvog provedenog 2017. godine. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1172 djece u dobi od 10 do 16 godina.

Naglasio je kako je riječ o važnom istraživanju koje omogućuje usporedbu Hrvatske s drugim državama Europske unije, ali i pruža dublji uvid u medijske navike djece. Dobiveni podaci mogu poslužiti kao temelj za promjene u obrazovnom sustavu i društvu te pomoći roditeljima da bolje razumiju izazove s kojima se djeca suočavaju.

U emisiji je sudjelovala i Jasna Vaniček Fila, pročelnica Odjela za medije Matice hrvatske i članica Vijeća za medije, koja je upozorila kako se digitalno okruženje uvelike promijenilo u odnosu na prethodno istraživanje.

Istaknula je kako internet danas nije samo prostor zabave, već mjesto u kojem djeca svakodnevno borave, komuniciraju i grade odnose. Upozorila je i na izloženost neprimjerenim sadržajima, ali i naglasila važnost edukacije djece o sigurnom korištenju interneta, uz aktivnu ulogu roditelja i društva.

Prema rezultatima istraživanja, oko 60 posto djece svjesno je da previše vremena provodi na internetu, no ne znaju kako to promijeniti, dok čak 46 posto o tome uopće ne razgovara s roditeljima.

Kanižaj je dodatno upozorio na nove izazove povezane s umjetnom inteligencijom, koju oko 40 posto djece koristi gotovo svakodnevno za pisanje školskih zadaća. Također je istaknuo problem neprimjerenih i zlostavljajućih poruka, koje najčešće dolaze upravo od vršnjaka.

Sugovornici su zaključili kako, unatoč postojećem zakonodavnom okviru, ključnu ulogu u zaštiti djece imaju roditelji i društvo u cjelini. Potrebna je kontinuirana edukacija i jačanje medijske pismenosti kako bi se djeci omogućilo sigurnije i odgovornije korištenje interneta.

Izvor i foto: magazin.hrt.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

O toj temi govorila je Jasna Vaniček-Fila, članica Vijeća za elektroničke medije i nacionalna koordinatorica kampanje za sigurnost novinara, koja se novinarstvom i medijima bavi više od dva desetljeća. Uz to je i doktorandica sociologije s temom iz područja medija i komunikacije te predaje na Međunarodnom sveučilištu Libertas.

Kako ističe, kampanja „Novinari su važni“ pokrenuta je na međunarodnoj konferenciji u Rigi 2023. godine, a njezin je osnovni cilj poboljšanje sigurnosti novinara i zaštita slobode medija. Poseban naglasak stavlja se na podizanje svijesti javnosti o ulozi novinara u očuvanju demokratskog i pluralističkog društva.

Podaci pokazuju da su izazovi s kojima se novinari suočavaju sve ozbiljniji. Prema informacijama Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara, između 2015. i 2023. godine zabilježeno je više od 1600 upozorenja o ozbiljnim prijetnjama sigurnosti novinara i slobodi medija u Europi.
U Hrvatskoj su, kako ističe Vaniček-Fila, posljednjih godina poduzeti određeni koraci kako bi se poboljšala zaštita novinara. Među njima je i sporazum o suradnji te protokoli za zaštitu novinara koje su potpisali Ministarstvo unutarnjih poslova i novinarske organizacije poput Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske.

Cilj svih tih aktivnosti je stvaranje sigurnijeg okruženja za rad novinara, ali i osiguravanje neovisnosti medija od političkih i drugih pritisaka. Upravo slobodni i profesionalni mediji, naglašava se, imaju ključnu ulogu u informiranju građana i očuvanju demokratskih vrijednosti. Cijeli intervju dostupan je na portalu Express: https://express.24sata.hr/

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto
naslovna: Jasna Vaniček-Fila – privatni album

Skup je okupio predstavnike europskih i nacionalnih institucija, regulatornih tijela, medija i novinarskih organizacija, a u središtu rasprave bio je Akt o digitalnim uslugama (DSA) te njegova primjena u kontekstu medija, digitalnih platformi i slobode govora.

Digitalne platforme promijenile medijski krajolik

U uvodnom dijelu sudionicima su se obratile Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, te Jasna Vaniček-Fila, nacionalna koordinatorica projekta „Novinari su važni“ Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije – piše Miroslav Edvin Habek/HINA.

Jasna Vaniček-Fila istaknula je kako su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenile medijsko okruženje, koje je danas, kako je rekla, gotovo neprepoznatljivo.

– Moramo dovesti u ravnotežu odnos velikih digitalnih platformi i medija. Uz DSA, tu je i Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji obvezuje velike platforme da u slučaju uklanjanja sadržaja o tome komuniciraju s medijima. Cilj je jasan – spriječiti širenje dezinformacija, ali i osigurati transparentnost postupanja platformi – naglasila je Vaniček-Fila.

DSA – pravila koja vrijede i online i offline

U sklopu stručnih izlaganja o Uredbi o digitalnim uslugama govorili su Milana Brkić iz Europske komisije, Lidija Antonić iz HAKOM-a te Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).

Pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić istaknuo je kako je cilj skupa približiti medijima što DSA donosi i što se može očekivati u njegovoj primjeni.

– DSA je dugo očekivan propis jer prije njega regulacija sadržaja na internetu praktički nije postojala. Temeljno načelo je jednostavno: ono što je zabranjeno offline, treba biti zabranjeno i online. Akt se ne odnosi samo na govor mržnje i dezinformacije, već i na znatno širi spektar nezakonitosti – od dječje pornografije do povreda intelektualnog vlasništva – pojasnio je Maričić.

Dodao je kako postoji više načina uklanjanja nezakonitog sadržaja – od samoinicijativnog postupanja platformi putem algoritama, preko naloga nadležnih institucija poput DORH-a, MUP-a i Agencije za elektroničke medije, pa sve do prijava korisnika i tzv. pouzdanih prijavitelja.

Naglasio je i da HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, ne kontrolira sadržaj medija, već koordinira rad nadležnih institucija.

– Najviše pritužbi zaprimamo na velike internetske platforme, no za njih nije nadležan HAKOM, već Europska komisija – rekao je Maričić.

Europska komisija vodi 15 postupaka protiv velikih platformi

Savjetnica Europske komisije za Uredbu o digitalnim uslugama Milana Brkić otkrila je kako EK trenutačno vodi čak 15 formalnih postupaka protiv velikih internetskih platformi, uz više od 150 zahtjeva za dostavu informacija.

– Platformi X izrečena je kazna od 120 milijuna eura, a korisnici u Europskoj uniji osporili su više od 16 milijuna uklanjanja sadržaja na Meti i TikToku. Gotovo 35 posto tih uklanjanja bilo je poništeno i sadržaj je vraćen – istaknula je Brkić.

Neravnopravan položaj hrvatskih izdavača

Na probleme domaćih medija upozorio je i Ozren Kronja iz HUDI-ja, naglasivši neravnopravan odnos na tržištu digitalnog oglašavanja.

– Od ukupno 340 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj, čak 240 milijuna odlazi Meti i Googleu. Hrvatskim izdavačima ostaje tek 100 milijuna eura – rekao je Kronja, dodavši kako su ključne obveze platformi veća transparentnost algoritama, jasniji izvještaji o moderiranju sadržaja te jača zaštita slobode i pluralizma medija.

Panel rasprava i otvoreni dijalog

U panel raspravi o slobodi govora i odgovornosti medija sudjelovali su Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Melisa Skender iz Hrvatskog novinarskog društva, Domagoj Maričić iz HAKOM-a te Ivan Glavić, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika RH.

Zaključeno je kako je stalni dijalog između institucija, medija i digitalnih platformi ključan za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i transparentnijeg digitalnog okruženja, uz istodobnu zaštitu slobode izražavanja i novinarskog rada.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Glavne teme bile su pregled dosadašnjih aktivnosti provedenih tijekom godine te planiranje daljnjih koraka do kraja 2025. i za 2026. godinu.

Edukativne aktivnosti i borba protiv SLAPP tužbi

Tijekom svibnja ove godine objavljena je edukativna brošura o suzbijanju SLAPP tužbi, dostupna u tiskanom i online izdanju.
Brošura je distribuirana novinarima, urednicima, članovima radnih skupina, HND-u, SNH-u, DZNAP-u, Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Pravosudnoj akademiji, Ministarstvu kulture i medija te Hrvatskoj odvjetničkoj komori.
Dodatno, podijeljena je i Mreži jedanaest anti-diskriminacijskih kontakt točaka koje djeluju u okviru Ureda pučke pravobraniteljice, kao i lokalnim novinarima i urednicima tijekom seminara u Predstavništvu Europske komisije u RH.
O problematici SLAPP tužbi tada su govorili Jasna Vaniček-Fila, nacionalna koordinatorica projekata za sigurnost novinara Vijeća Europe i OSCE-a, te Ivan Buča, glavni urednik 24sata.

Edukacije u redakcijama i policijskim upravama

Predstavljanje brošure bilo je popraćeno predstavljanjem protokola za zaštitu sigurnosti novinara izravno u medijskim redakcijama.
Tijekom godine održano je šest jednodnevnih edukacija u najvećim hrvatskim redakcijama, obuhvativši više od 180 novinara, urednika i drugih medijskih djelatnika, dok je stvarni broj sudionika posredno i veći.
Osim toga, provedena je i edukacija za 30 policijskih rukovoditelja iz svih policijskih uprava u zemlji.

Radionice Pravosudne akademije i novi zakon u pripremi

Pravosudna akademija održala je tri radionice na temu „Strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja (SLAPP)“ – u Zagrebu, Osijeku i Splitu – na kojima je sudjelovalo 27 sudaca i sudskih savjetnika općinske i županijske razine.
Uz to, početkom godine Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.
U radu skupine sudjeluju suci Vrhovnog i općinskih sudova, predstavnici Ministarstva kulture i medija, novinarskih udruga, akademske zajednice, Ureda pučke pravobraniteljice, HOK-a i Agencije za elektroničke medije.
Izrada Nacrta zakona nalazi se u završnoj fazi, a rok za transponiranje Direktive (EU) 2024/1069 je 7. svibnja 2026. godine.

Planovi za iduće razdoblje

U suradnji s Pravosudnom akademijom, dogovoreno je nastavljanje edukativnih radionica o SLAPP tužbama u Zagrebu i regionalnim centrima tijekom 2026. godine, pri čemu je tema uvrštena u Program Pravosudne akademije za 2026.
Krajem studenoga ove godine, edukativna brošura bit će predstavljena na seminaru „Novine u građanskom zakonodavstvu – 2025.“ u Tuheljskim Toplicama.
Također, planirano je daljnje predstavljanje protokola za zaštitu novinara u drugim redakcijama te u policijskim upravama Ministarstva unutarnjih poslova.

Sudionici sastanka

Na poziv članice Vijeća Jasne Vaniček-Fila, nacionalne koordinatorice projekata za sigurnost novinara Vijeća Europe i OSCE-a, sastanku su prisustvovali:
Damjan Saridžić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije),
Marina Mandić (Ured glavnog ravnatelja policije),
Dragan Jurič (Služba općeg kriminaliteta Ravnateljstva policije),
Mirela Matković (Nacionalna udruga televizija),
Vedrana Perišin (Ured pučke pravobraniteljice),
Dušan Miljuš (Sindikat novinara Hrvatske),
Andrea Hitner Jančić (Ministarstvo kulture i medija)
te Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.

Izvor: aem.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Nakon posljednje predstave uslijedila je dodjela nagrada. O najboljima je odlučivala prosudbena komisija u sastavu: glumac Ognjen Milovanović (predsjednik), mlada dramaturginja Ana Perković i glumac Matija Jakšeković.

Svečanosti dodjele prisustvovali su i Ivica Pucar, predsjednik Hrvatskog društva dramskih umjetnika i član Kulturnog vijeća za dramsku umjetnost Ministarstva kulture i medija, te Jasna Vaniček Fila, članica Festivalskog vijeća Festivala „Glumca“, članica Vijeća za elektroničke medije RH i nacionalna koordinatorica u Vijeću Europe. Oni su uručili nagrade najboljima.

Dobitnici nagrada:

• Posebna nagrada festivala: Sunčica Strukar (Gradsko kazalište mladih Vitez)

• Najbolja kostimografija: Gradsko kazalište mladih Vitez

• Najbolja scenografija: Nikola Tomić i Veljko Milić (Buba u uhu, Kazalište „Branislav Nušić“ Malo Crniće)

• Najbolja sporedna ženska uloga: uloga sluškinje, predstava I to ti je život (Kazalište Zamka Zelina)

• Najbolja glavna ženska uloga: Jelica Čućević (Nered u redu letenja, KD Kolarin Dubrovnik)

• Najbolja sporedna muška uloga: Nemanja Pavlovski (Buba u uhu, Pozorište Malo Crniće)

• Najbolja glavna muška uloga: Robert Šafradin (Gradsko kazalište mladih Vitez)

• Najbolja muška uloga: Valentno Oljača (Buba u uhu, Pozorište Malo Crniće)

• Najbolja režija: Natalija Lacina (Kidaj od svoje žene, Pučka scena Hrvatske čitaonice Hercegovac)

• Najbolja predstava po ocjeni prosudbene komisije: Buba u uhu (Pozorište Malo Crniće)

• Najbolja predstava po ocjeni publike: Nered u redu letenja (KD Kolarin Dubrovnik)

Selektorica festivala, redateljica i voditeljica Bjelovarskog kazališta Maja Margareta Fabičević, na zatvaranju se zahvalila svima koji su pomogli u organizaciji: Gradu Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Ministarstvu kulture i medija, kazalištima sudionicima, prosudbenoj komisiji, Češkoj obeci Bjelovar i predsjednici Miruški Lončar, članovima HORKUD-a „Golub“, tehničkom osoblju Doma kulture, volonterima te mladim članovima Bjelovarskog kazališta – skupini Bjelokaz 2.

– Iza nas su divne predstave iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Hvala svima na podršci, entuzijazmu i radu. Ovo izdanje festivala ostat će zapamćeno po bogatom programu, sjajnim glumcima i publici koja je disala zajedno s kazalištem – istaknula je Fabičević.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Učesnicima je iskustva iz prve ruke podijelila Jasna Vaniček-Fila, dugogodišnja novinarka, urednica i članica Vijeća za elektroničke medije. Kroz razgovor s učenicima istaknula je važnost provjerenih, istinitih vijesti u svijetu prepunom informacija, te naglasila značaj medijske pismenosti i profesionalnog novinarstva.

Radionica je bila obogaćena i temom podcasta, koji je danas popularan među mladima, a predavanje su održali i gosti iz Tehničke škole Bjelovar, učenik Marin Magdić i profesorica Ivana Cikoja. Oni su podijelili svoja iskustva o snimanju podcasta, koji je već dvije godine prisutan u njihovoj školi. Na kraju su, uz tehničku podršku fotografa Štefana Brajkovića, polaznici sami snimili svoj podcast.

Polaznici su istaknuli da im je radionica bila edukativna i inspirativna, te su izrazili želju za sličnim događanjima u budućnosti. Predsjednik bjelovarskog Ogranka Matice hrvatske, Vedran Milić, najavio je da će radionice novinarstva biti nastavljene i ubuduće, s ciljem da učenici steknu vrijedna znanja koja će im koristiti u životu.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: misao.hr

Foto: Štefan Brajković

Borba za pluralizam i sigurnost novinara

U intervjuu za 24Express, Vaniček-Fila naglasila je kako je pluralizam medija ključan za demokraciju te istaknula važnost novinarstva kao javnog dobra.

– Novinarstvo omogućuje pluralističku demokratsku raspravu, istraživanje i informiranje građana o pitanjima od javnog interesa – izjavila je.

Kao dugogodišnja novinarka i urednica te nacionalna koordinatorica kampanja za sigurnost novinara pri Vijeću Europe i OESS-u, Vaniček-Fila intenzivno se bavi izazovima suvremenog novinarstva. Posebnu pažnju posvetila je protiv SLAPP tužbi te jačanju sigurnosnih mehanizama za novinare, kako u Hrvatskoj, tako i na razini Europske unije.

Izazovi vremena: Brzina informacija i kvalitetno novinarstvo

Govoreći o aktualnim izazovima, Vaniček-Fila istaknula je problem „fakenewsa“ i hibridnih ratova u informacijskom prostoru.

– S jedne strane imamo utrku za klikovima i pažnjom, dok je s druge strane nužno sačuvati kvalitetno novinarstvo koje počiva na istraživanju, znanju i odgovornosti – poručila je.

Nova članica Vijeća za elektroničke medije, Jasna Vaniček-Fila, u svom intervjuu istaknula je kako su iskrenost, otvorenost i predanost ključne vrijednosti koje su je pratile tijekom cijele karijere. Kao iskusna novinarka i stručnjakinja u području medija, poručila je kako su novinari nezamjenjiv dio demokratskog društva.

– Oni koji poznaju moj rad znaju da sam iskrena i otvorena za sva pitanja. To je moja misija – raditi za dobrobit novinarstva, koje smatram temeljem informiranog i pluralističkog društva.

Dugogodišnja karijera u medijima

Kroz dva desetljeća karijere, Vaniček-Fila radila je na radiju, televiziji i u tiskanim medijima, te je surađivala s međunarodnim organizacijama i institucijama u području medija i kulture. Njezina stručnost i posvećenost prepoznate su u različitim sektorima, a kao članica VEM-a planira nastaviti raditi na jačanju standarda elektroničkih medija, uz naglasak na raznovrsnost i zaštitu novinara.

Za Jasnu Vaniček-Filu novinarstvo nije samo profesija, već poziv i javno dobro, a njezina posvećenost i dalje će biti usmjerena na unapređenje uvjeta za medijske djelatnike i zaštitu demokratskih vrijednosti.

Cijeli intervju s Jasnom Vaniček-Fila možete pročitati u tiskanom izdanju 24Expressa od 3. siječnja 2025. godine.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Express

U atriju Gradskog muzeja Bjelovar pojavili su se brojni glumci koje ćemo ovih dana vidjeti na daskama Doma kulture, ali i brojni građani te gosti. Za početak svečanog otvorenja svi prisutni su mogli uživati u vatrenom showu koji je itekako zagrijao Bjelovar, kao i u glazbenim melodijama jer je klavijature zasvirao Vedran Milić!  

Posjetitelje i uzvanike je pozdravila je Kristina Turković Lovrić, glasnogovornica Grada Bjelovara te rekla više o samom BOK festu.  

– Naš kazališni festival slavi 21. rođendan, a i ove godine organizator mu je Centar za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar, dok se sve odvija pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara i uz potporu Ministarstva kulture i medija. Hvala svim koji 21 godinu podržavaju kazalište i kulturu u našem gradu prvenstveno Goranu Navojcu, umjetničkom direktoru festivala i brojnim glumcima. Ništa ne bi bilo bez naših posjetitelja, bez naše publike – rekla je Kristina Turković Lovrić.  

Ravnateljica Centra za cjeloživotno obrazovanje i kulturu Bjelovar, Ivana Hrpalo poručila je prisutnima neka se prepuste emocijama koje kazalište pruža.  

– Čast mi je pozdraviti vas na otvorenju 21. Bjelovarskih odjeka kazališta, festivala koji je već dva desetljeća u srcima građana ovog grada i koji se njime ponose. Nezahvalno je stajati ovdje uz Gorana, Ivana i Ernu, naše glumačke zvijezde koji su duša i srce ovog festivala. Ovdje sam u ime svojih kolega koji nevidljivo i iz sjene odrađuju lavovski posao kako bi sve funkcioniralo u najboljem redu i kako bi vi, draga naša publiko mogli uživati u predstavama i u svim popratnim događajima BOK festa. Dopustite mi da s vama podijelim svoj doživljaj BOK festa. Predstava „Sjećaš li se Dolly Bell“ prije dvije godine toliko me ganula da su mi se suze slijevale niz obraze, a nakon završetka predstave ostala sam sjediti dok je ostala publika izlazila. U tom trenutku suze bih sakrila da sam mogla, no shvatila sam da je kazalište upravo to što mi se događa – emocije koje nas pokreću i ispunjavaju. Zato želim i da svi vi gledajući ovogodišnje predstave dopustite da vas preplave emocije. Plačite ako osjećate da vam se plače, smijte se ako osjetite da vam se smije. CUK će cijelo vrijeme biti ovdje za vas, radujem se danima koji su pred nama – poručila je Ivana Hrpalo.  

Goran Navojec, umjetnički direktor BOK festa na svojstven humoristični način se obratio prisutnima, ali i pozvao prijatelje glumce da mu se pridruže na sceni.  

– Zamolit ću samo sve kolege glumce da dođu ovdje da vi, koji ćete uživati u njihovim kreacijama, vidite s kim imate posla. Ima nas od svuda – iz Sarajeva, Beograda, Tešnja, Splita i tako dalje. Svima se zahvaljujem što već 21. godinu pratite ovaj naš festival. Najdivnija ste publika na svijetu – kazao je Goran Navojec.   

Gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak zahvalio se svima na dolasku i izrazio zadovoljstvo s, već sada tradicionalnim, BOK festom.  

– Hvala vam puno još jednom što ste svi ovdje došli, hvala tebi Gorane i tvojim prijateljima glumcima. Bez Bjelovarskih odjeka kazališta grad Bjelovar sigurno ne bi bio isti. Vjerujem da ćemo imati jedan krasan BOK festival. To sve radimo zato što je grad Bjelovar grad multikulturalnosti, grad nacionalnih manjina, grad koji je uvijek gajio kulturu i živio kulturu. S 21 godinom BOK fest je nešto što se utkalo u samu dušu i u samu strukturu grada Bjelovara i postalo nešto po čemu je grad Bjelovar prepoznat diljem Hrvatske, regije i šire. Uživajte ovih dana u Bjelovaru – poručio je gradonačelnik Hrebak.  

Zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, Tanja Novotni Golubić uputila je čestitke.  

– BOK festu čestitam 21. rođendan. Ovaj festival zaista otkriva prekrasnu kazališnu dušu grada Bjelovara. To je postao simbol jedne sjajne kazališne produkcije i izvanrednih glumačkih prikaza. To je mjesto jednog sjajnog druženja, zabave i inspiracije. Zaista se vidi da ste u program uložili srce i dušu – rekla je Tanja Novotni Golubić.  

Izaslanica Ministrice kulture i medija te ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija, Jasna Vaniček-Fila  izrazila je zadovoljstvom dolaskom u Bjelovar na BOK fest.  

– Drago mi je biti danas ovdje sa svima vama, istinskim zaljubljenicima u kazalište i to zaljubljenicima na objema stranama. Kako na daskama BOK festa, na kojima nastupaju vrsni glumci u ponajboljim predstavama, tako i publici koja neraskidivo živi s ovim festivalom. Ako u kazalištu postoje recepti onda je tu glavni recept za uspješno, dugo i sjajno trajanje bjelovarskih odjeka kazališta međusobna zaljubljenost glumaca i publike koja traje već 21. godinu – poručila je Jasna Vaniček-Fila.  

Program BOK festa se tako nastavlja i dalje, a traje sve do 9. svibnja. Osim brojnih predstava tu su i ostali prigodni programi:  

– Četvrtak 2. svibnja u 17:30 sati – Predstavljanje zbirke poezije „Taj glas“ autorice Jelene Miholjević u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar  

– Petak 3. svibnja u 21:30 sati – Izložba „TONSKE RAZGLEDNICE – Pozdrav iz Bjelovara“ autora Saše Končara-Konca u prostoru „Kulturne udruge Tonska“  

– Subota 4. svibnja u 10 sati – Izložba glumaca u Salonu namještaja „San“ 

– Subota 4. svibnja u 10:30 sati – Glumci knjižničari u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar  

– Subota 4. svibnja u 11 sati – Moto alka na Korzu  

– Subota 4. svibnja u 14 sati – Casting Masterclass u Velikom Trojstvu  

– Subota 4. svibnja u 18 sati – Predstavljanje filma „Galeb, nekako“ studenata 4. godine Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu u KMCBJ-u  

– Subota 4. svibnja u 22 sata – Retro party u Bjelovarskom kazalištu  

– Nedjelja 5. svibnja u 11 sati – Rukometni turnir u Dvorani europskih prvaka  

– Ponedjeljak 6. svibnja u 21 sat – Pub kviz BOK fest (vodi Joško Lokas) u OKA baru  

Tekst i foto: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info