Moždani udar nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije, kada dio mozga ostaje bez dovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica, što može rezultirati trajnim posljedicama i gubitkom funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj

Podaci pokazuju da su cerebrovaskularne bolesti, među kojima je moždani udar najčešći, i dalje ozbiljan javnozdravstveni problem.

Prema dostupnim podacima, tijekom 2024. godine cerebrovaskularne bolesti bile su treći vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Od njih je umrlo 3.656 osoba, što čini 7,2 posto svih umrlih. Među preminulima bilo je 1.601 muškarac odnosno 6,4 posto svih umrlih muškaraca te 2.055 žena, što predstavlja 7,9 posto svih umrlih žena.

Simptomi se javljaju iznenada

Stručnjaci upozoravaju kako je iznimno važno prepoznati prve znakove moždanog udara i odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Najčešći simptomi su:

• iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, osobito ako zahvaća samo jednu stranu tijela,
• iznenadne smetnje govora, otežano razumijevanje ili nemogućnost govora,
• naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• poremećaji ravnoteže, nesigurnost i zanošenje pri hodu,
• iznenadna vrtoglavica,
• jaka i iznenadna glavobolja, često praćena mučninom i povraćanjem.

Kod pojave bilo kojeg od ovih simptoma potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. Svaka minuta je važna.

Na mnoge čimbenike rizika možemo utjecati

Iako postoje čimbenici na koje ne možemo utjecati, poput dobi, spola ili obiteljske anamneze, velik dio rizika moguće je smanjiti promjenom životnih navika.

Rizični čimbenici koje možemo kontrolirati:

• visoki krvni tlak,
• nedostatak tjelesne aktivnosti,
• nezdrava prehrana,
• prekomjerna tjelesna težina i pretilost,
• fibrilacija atrija,
• pušenje,
• prekomjerna konzumacija alkohola,
• povišene masnoće u krvi,
• dijabetes,
• dugotrajni stres i depresija.

Čimbenici na koje ne možemo utjecati:

• obiteljska povijest bolesti,
• životna dob,
• spol.

Rehabilitacija je ključ oporavka

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), rehabilitacija predstavlja neizostavan dio liječenja nakon moždanog udara.

Njezin cilj je pomoći oboljeloj osobi da ponovno stekne izgubljene sposobnosti, poveća samostalnost i poboljša kvalitetu života. Rehabilitaciju treba započeti čim se zdravstveno stanje stabilizira, po mogućnosti unutar prvih nekoliko dana nakon moždanog udara.

SZO naglašava važnost multidisciplinarnog pristupa koji uključuje:

• fizioterapiju,
• radnu terapiju,
• logopedsku terapiju,
• neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju,
• psihološku podršku i savjetovanje.

Takav pristup pomaže boljem oporavku tjelesnih, komunikacijskih i kognitivnih sposobnosti te olakšava povratak svakodnevnim aktivnostima.

Kako smanjiti rizik od moždanog udara?

Stručnjaci ističu da svatko može učiniti mnogo za očuvanje vlastitog zdravlja.

Preporučuje se:

• redovito kontrolirati i liječiti povišeni krvni tlak, dijabetes i povišene masnoće u krvi,
• pratiti i liječiti fibrilaciju atrija,
• biti tjelesno aktivan i redovito vježbati,
• hraniti se uravnoteženo, uz više voća i povrća te manje soli, šećera i zasićenih masnoća,
• ograničiti unos alkohola,
• prestati pušiti,
• naučiti prepoznati simptome moždanog udara i bez odgađanja zatražiti liječničku pomoć.

Prevencija i brza reakcija spašavaju živote

Hrvatski dan moždanog udara prilika je da se podsjetimo kako moždani udar ne bira svoje žrtve, ali i da velik broj slučajeva možemo spriječiti zdravijim načinom života i redovitim liječničkim kontrolama.

Prepoznati simptome na vrijeme i reagirati bez odgađanja može značiti razliku između potpunog oporavka i trajnih posljedica – pa čak i spasiti život.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!