1. Zoran Milanović (SDP s partnerima) – 50,11 %
2. Dragan Primorac (HDZ i partneri) – 22,33 %
3. Marija Selak Raspudić (nezavisna) – 8,11 %
4. Ivana Kekin (Možemo!) – 7,28 %
5. Tomislav Jonjić (nezavisni) – 4,00 %
6. Miro Bulj (Most) – 3,76 %
7. Branka Lozo (DOMiNO) – 2,35 %
8. Niko Tokić Kartelo (nezavisni) – 0,87 %

Podaci se osvježavaju svakih deset minuta, a moguće ih je pratiti na POVEZNICI.
Foto naslovna: Bjelovar.info – arhiva
Foto: izbori.hr

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

IZLAZNOST BIRAČA DO 16:30 sati

Državno izborno povjerenstvo – DIP objavilo je podatke o izlaznosti birača do 16:30 sati.

UKUPNO REPUBLIKA HRVATSKA 36,09 %

ZAGREBAČKA 38,73 %

KRAPINSKO-ZAGORSKA 38,96 %

SISAČKO-MOSLAVAČKA 33,97 %

KARLOVAČKA 38,59 %

VARAŽDINSKA 43,61 %

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 37,53 %

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 36,12 %

PRIMORSKO-GORANSKA 35,00 %

LIČKO-SENJSKA 34,00 %

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 35,35 %

POŽEŠKO-SLAVONSKA 36,54 %

BRODSKO-POSAVSKA 31,14 %

ZADARSKA 32,26 %

OSJEČKO-BARANJSKA 32,28 %

ŠIBENSKO-KNINSKA 33,43 %

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 28,52 %

SPLITSKO-DALMATINSKA 35,01 %

ISTARSKA 36,51 %

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 35,50 %

MEĐIMURSKA 40,11 %

GRAD ZAGREB 38,50 %

Sve što trebate znati o današnjim izborima potražite na POVEZNICI.
Foto naslovna: Bjelovar.info
Foto: izbori.hr

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

IZLAZNOST BIRAČA DO 11:30 SATI

Državno izborno povjerenstvo – DIP objavilo je podatke o izlaznosti birača do 11:30 sati.

UKUPNO REPUBLIKA HRVATSKA 14,00 %

ZAGREBAČKA 14,91 %

KRAPINSKO-ZAGORSKA 14,44 %

SISAČKO-MOSLAVAČKA 12,96 %

KARLOVAČKA 15,47 %

VARAŽDINSKA 17,40 %

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 14,38 %

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 13,85 %

PRIMORSKO-GORANSKA 15,18 %

LIČKO-SENJSKA 12,44 %

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 12,13 %

POŽEŠKO-SLAVONSKA 13,63 %

BRODSKO-POSAVSKA 11,20 %

ZADARSKA 12,51 %

OSJEČKO-BARANJSKA 12,11 %

ŠIBENSKO-KNINSKA 12,68 %

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 10,81 %

SPLITSKO-DALMATINSKA 13,98 %

ISTARSKA 15,08 %

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 13,58 %

MEĐIMURSKA 13,98 %

GRAD ZAGREB 14,85 %

Sve što trebate znati o današnjim izborima potražite na POVEZNICI.

Foto naslovna: Bjelovar.info
Foto: izbori.hr

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tko su kandidati?

Za funkciju predsjednika Republike natječe se osam kandidata, uključujući aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, koji traži novi mandat te izazivače iz različitih političkih spektra:

1. Zoran Milanović (SDP s partnerima)
2. Miro Bulj (Most)
3. Tomislav Jonjić (nezavisni)
4. Ivana Kekin (Možemo!)
5. Branka Lozo (DOMiNO)
6. Dragan Primorac (HDZ i partneri)
7. Marija Selak Raspudić (nezavisna)
8. Niko Tokić Kartelo (nezavisni)

Birači će na glasačkom listiću vidjeti imena kandidata abecednim redom. Glasuje se zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata za kojeg birač želi glasati.

Kako funkcionira izborni sustav?

Hrvatski predsjednik bira se prema većinskom sustavu:

• Kandidat mora dobiti većinu glasova svih birača koji su izašli na izbore.
• Ako nijedan kandidat ne osvoji većinu, dva kandidata s najviše glasova idu u drugi krug, zakazan za 12. siječnja 2025..

Gdje i kako glasovati?

• Birališta: U Hrvatskoj je otvoreno više od 6.500 redovnih biračkih mjesta i 123 posebna mjesta za zatvorenike, posade brodova i birače u ustanovama socijalne skrbi.
• Inozemstvo: Predsjednički izbori provode se u 38 država, uključujući Australiju, SAD i europske zemlje.

Važno je da birači glasaju u svom prebivalištu ili u mjestu gdje su se unaprijed prijavili za glasovanje.

Tijek izbora

Izborna šutnja: Traje do zatvaranja birališta u 19 sati. Tijekom tog vremena zabranjena je promidžba, objava procjena rezultata i neslužbenih podataka.

Rezultati: Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve rezultate u 20 sati, uz osvježavanje svakih 10 minuta. Očekuje se da će do 22 sata biti poznato hoće li biti drugog kruga.

Praćenje i organizacija

Izbori se odvijaju pod nadzorom:

13.400 promatrača, uključujući pet stranih promatrača iz SAD-a, Litve i Gruzije.

44.000 članova izborne administracije, koji osiguravaju pravilnu provedbu izbora.

DIP je pozvao poslodavce da zaposlenicima omoguće izlazak na birališta kako bi svi mogli iskoristiti svoje biračko pravo.

Statistika i podsjetnik iz prošlih izbora

Pravo glasa ima 3.762.224 birača, a DIP će objaviti podatke o odazivu u 12 i 17 sati.

Za usporedbu:

• Prije pet godina, do 12 sati glasovalo je 15,75 % birača, a do 17 sati 36,36 %.
• Ove brojke mogle bi poslužiti kao orijentir za današnji odaziv.

Međunarodni aspekt izbora

Glasovanje u inozemstvu započelo je ranije zbog vremenskih razlika:

• Australija je prva otvorila birališta (subota, 21 sat po hrvatskom vremenu).
• Posljednja birališta zatvaraju se u SAD-u – Chicago i Los Angeles završavaju glasovanje u ponedjeljak ujutro po hrvatskom vremenu.

Važnost izlaska na izbore

DIP poziva birače da iskoriste svoje ustavno pravo i izađu na izbore u mirnom i demokratskom ozračju. Današnji izbori ključni su za smjer kojim će Hrvatska krenuti u narednim godinama, stoga je svaki glas važan.

Birajte odgovorno – budućnost je u vašim rukama.

Izvor: nacional.hr

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Slijedom odgovora MINGOR-a, propisan je neradni dan za dan izbora, ali rad na taj dan je dopušten i nije kažnjiv. Radnici koji neće taj dan raditi imaju pravo na naknadu plaće, a oni koji će raditi imaju pravo na povećanu plaću.  

Niže donosimo cjelokupni odgovor:   

Poštovani, 

Nastavno na najavu Predsjednika Republike Hrvatske kako će se parlamentarni izbori održati u srijedu 17. travnja 2024., te sukladno odredbi članka 5., stavaka 1.- 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine br.: 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19), propisano kako je dan izbora neradni dan: 

,, (1) Predsjednik Republike Hrvatske donosi odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Sabor i saziva Sabor na prvo zasjedanje. 

(2) Odlukom o raspisivanju izbora iz stavka 1. ovoga članka određuje se dan provedbe izbora. 

(3) Dan provedbe izbora je neradni dan.“ 

Sukladno 9. PRIOPĆENJU Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske od 21. ožujka 2024., poslodavci su pozvani da na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor organiziraju poslovni proces (smjenskim radom, u više timova ili sl., ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje biračko pravo. 

Blagdani i neradni dani propisani Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br: 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) su dani u koje radnici ne rade, odnosno oslobođeni su obveze rada s pravom na naknadu plaće. 

Sukladno mišljenju Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, odredbom članka 94. Zakona o radu (Narodne novine br.: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), uređeno je pravo radnika na povećanu plaću i to 50 % za svaki sat rada nedjeljom, a za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. 

Ako povećanje plaće nije određeno na navedeni način, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće. 

Dakle, radnik koji radi na neradni dan utvrđen posebnim zakonom (u ovom slučaju Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor), ima pravo na povećanu plaću na prethodno opisani način. 

U odnosu na radnika koji na neradni dan utvrđen posebnim zakonom zaista ne radi kako bi ostvario svoje biračko pravo, isti ostvaruje pravo na naknadu plaće u skladu sa člankom 95. Zakona o radu. 

Foto: Canva

Hrvatsku očekuju parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. Također, nestrpljivo će se očekivati rezultati izbora u SAD-u, ali i drugih koji bi mogli odrediti budućnost svijeta u nekoliko idućih desetljeća. 

Ove godine na biračka mjesta trebalo bi izaći najviše birača nego ikada u povijesti. Izbore trebaju održati najmanje 64 zemlje uz desetak država Europske unije. Mali dio država koje čekaju nacionalni izbori u 2024. su SAD, Indija, Rusija i Ujedinjeno Kraljevstvo, a izbori će se održati i u Bangladešu, Indoneziji, Pakistanu, Južnoafričkoj Republici i Meksiku.  

Ujedinjeno Kraljevstvo, kao jednu od najdemokratskijih država, izbore planira krajem 2024. godine kada će odlučiti o sljedećoj vladi. U Rusiji će se izbori održati 17. ožujka te će, najvjerojatnije, Vladimir Putin ponovno osigurati svoj mandat zbog manjka neovisnih medija i kritičara. Važno je podsjetiti kako je 2021. godine Putin potpisao zakon kojim se brišu njegovi prethodni mandati. Da, dobro ste pročitali. Nakon što mu završni aktualni mandat Putin će se moći ponovno kandidirati za predsjednika ove godine, ali i 2030. Tu su još izbori 1. ožujka u Iranu te 25. veljače u Bjelorusiji gdje se također može pretpostaviti tko će pobijediti. Izbori koji potencijalno neće biti namješteni su oni u Indiji i SAD-u. Zemlje poput Brazila i Turske neće održati opće izbore ove godine, ali će imati lokalne ili općinske izbore u kojima će sudjelovati cijela država.  

Lipanj je rezerviran za birače s pravom glasa u 27 zemalja članica Europske unije koji će birati tko će ih predstavljati u Europskom parlamentu – jedinoj instituciji u svijetu koju izravno biraju građani. Finska će novog predsjednika izabrati ovog mjeseca, a parlamentarni izboru u Litvi održat će se 12. svibnja dok će u Hrvatskoj to biti 22. rujna. Savezni izbori održat će se 9. lipnja u Belgiji, parlamentarni izboru u Portugalu su 10. ožujka, dok se u Austriji trebaju održati do jeseni ove godine. Predsjednički izbori trebali bi se održati i u Ukrajini na proljeće, no zakon zabranjuje glasovanje u vrijeme izvanrednog stanja.  

Foto: Unsplash