Beljan je svoju kandidaturu najavio putem Facebook objave, u kojoj je istaknuo glavne točke izbornog programa, kritizirao aktualnu vlast i najavio smjer kojim želi voditi grad ukoliko osvoji povjerenje birača.

DHSS na predstojeće lokalne izbore izlazi s vlastitom listom za Gradsko vijeće, a kao kandidata za zamjenika gradonačelnika predlažu Željka Grbačića, diplomiranog inženjera drvne tehnologije.

Programske točke kandidata Ivana Beljana

Među ključnim mjerama koje DHSS najavljuje u slučaju pobjede nalaze se:

Smanjenje komunalnih troškova:

• 50 % manja cijena odvoza otpada
• 20 % niža cijena vode i kanalizacije (uz dogovor s ostalim suvlasnicima)
• Općenito smanjenje komunalnih računa

Ukinuće poreza na nekretnine:

• Trenutna stopa od 6 eura bila bi svedena na nulu

Obračun s netransparentnim trošenjem gradskog novca:

• Kritika aktualne gradske vlasti zbog, kako navodi Beljan, 1,5 milijuna eura potrošenih na medijsku promociju

Završetak započetih, obustava “bizarnijih” projekata:

Spominje se primjer aerodroma i novih parkova

Nova infrastruktura i briga za demografiju:

• Više domova za umirovljenike
• Nova parkirališta
• Rješavanje problema nedostatka kanalizacije, plina, asfalta i nogostupa u brojnim ulicama

Osvrt na gradske dugove:

• Posebno ističe 25 milijuna eura kredita za izgradnju Termi u Korenovu

Povećanje gospodarskog nadzora i briga o mladima

Beljan svoju kampanju temelji na poruci „Vjera u Boga i seljačka sloga“, te poručuje kako DHSS želi biti glasna i uporna oporba – čak i ako ne osvoje vlast.

Kontroverze i pozadina

Podsjetimo, protiv Ivana Beljana, bivšeg direktora tvrtke Komunalije d.o.o. Čazma, podignuta je optužnica koja ga tereti za ukupno 23 kaznena djela povezana s financijskim malverzacijama. Prema optužnici, riječ je o šteti većoj od 638 tisuća eura.

Unatoč optužnici, Beljan ističe da ima snažnu podršku građana i da smatra kako su prijedlozi iz programa „ostvarivi, a ne populistički“.

Lokalni izbori održat će se za nešto više od mjesec dana, a do tada se očekuju još moguća nova imena i kandidature koje bi dodatno mogle zakomplicirati političku utakmicu u Bjelovaru.

LOKALNI IZBORI – 18. SVIBNJA

Podsjetimo, Vlada RH je na 82. telefonskoj sjednici donijela konačnu odluku o datumu lokalnih izbora koji će se održati 18. svibnja.

Izvor: Facebook Ivan Beljan
Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ivan Beljan, predsjednik Županijske organizacije DHSS-a BBŽ govorio je o važnosti sela za cijelu zemlju.

– Bez sela više neće biti Hrvatske. Demografija, stabilnost terena ovise o selu. Ako, kao što je ova svinjska kuga i slične stvari koje su nam se događale, ako se to nastavi, radimo destabilizaciju hrvatske obitelji, hrvatskog sela, a time i smanjenje broja stanovnika, odnosno pad demografije što je i najveći problem hrvatskog društva – istaknuo je. Osvrnuo se i na problem afričke svinjske kuge.

– Selo je kao stablo i ono stalno treba prihranu i vodu i stalno mu se nešto događa. Neke grane se sijeku i netko treba pripomoći u tom cijelom procesu. Što se tiče svinjske kuge, mjere su definitivno prerigorozne i loše pripremljene tako da smo tu granu izgubili, ne samo tu granu i to blago, nego i cijeli proces povratka na to. Pitanje je što mladi poljoprivrednik sada razmišlja, treba li se seliti, treba li imati ili ne imati djecu, tu smo učinili destabilizaciju širih razmjera, ne samo procesa dijela stočarstva, odnosno svinjogojstva – smatra Beljan. Otkrio je i kakav je njegov stav o kupnji proizvoda kod OPG-ovaca, na tržnici ili u trgovačkim lancima.

– Što se tiče trgovačkih lanaca, ja čak i biram trgovačke lance. Što se tiče cijelog sistema, mi smo njega zapustili tako da sistem vraćanja prema selu, tržnici i cijelom tom procesu ne postoji jer nema dovoljno pouzdanosti kod seljaka da krene u ozbiljnu proizvodnju, stalno se nešto raketira i stalno nam netko zbog nekih interesa smanjuje proizvodnju domaće hrane, a time je ni ne možemo kupiti kad nismo sigurni u kvalitetu i ne znamo gdje kupiti, a trgovački centri su napravili svoje – rekao je te dodao kako svi imaju svoje interese, a oni su se okupili kako bi obznanili svoje interese te krenuli u borbu za njih kako bi spasili selo.

– Da se borimo i da to stablo sela poboljšamo, da ga pokušamo preko ministarstva i preko te iste Europe pripomoći, pognojiti, zaliti, a one grane koje su suhe definitivno treba odrezati. Trebamo tražiti rješenja, ne možemo stalno pričati da nam je loše, moramo naći nešto čime bi krenuli naprijed, ne možemo birati kojekakve izume kao što smo imali činčile, nojeve, mi ćemo se svime baviti ako to uspijemo, ali ne da nas zavaraju i onda da iza toga opet napravimo nekakve kredite pa da ljudi bježe van da otplate te iste kredite zbog toga što su se zaletjeli u samu poljoprivredu. Pametno moramo napraviti i otpor dati Bruxellesu kvalitetan, odnosno sukob s druge strane da pokažemo kako se živi zdravo i kako čovjek može imati svoju sretnu budućnost, a i budućnost nacije u smislu broja stanovnika – poručio je Beljan.

Valna Bastijančić Erjavec, potpredsjednica Demokratskog HSS-a i moderatorica skupa u svom je izlaganju bila kratka i jasna.

– Naš današnji skup platforme Demokratskog HSS-a i političke stranke Demokratski HSS progovorit će o životu na selu, koji su sve putovi da taj život na selu bude puno kvalitetniji, ugodniji i da se i demografska situacija u našim ruralnim područjima promjeni, da opet bude što više stanovništva jer imamo krasnu zemlju, imamo vode, sunce, plodno tlo, samo nam treba usmjeravanja, trebaju nam ljudi i treba nam pomoć Vlade, da se ona ne ponaša kao loš gospodar prema svim radnicima jer seljaci i radnici nisu na teret državi ako se država dobro o njima brine – tvrdi Bastijančić Erjavec.

Predsjednik Demokratskog HSS-a Mateo Ivanac otvorio je skup “Život na selu – Učinimo ga boljim!“.

– Smatram da je hrvatska politika izgubila veći dio biračkog tijela i kredibilitet i bez toga gube povjerenje, a onda i mogućnost da rade velike stvari koje su potrebne u Hrvatskoj da bi se ona promijenila. Hoće li ljudi vjerovati da Demokratski HSS ima kredibilitet i da treba zadobiti njihovo povjerenje je u putu koji smo mi napravili u zadnje tri godine. Mi smo napravili nešto što je jako teško i potrebno je jako puno odricanja da u korona krizi, kada vam je dopušteno da imate 20 ljudi u jednoj prostoriji, da mi skupimo 120 ljudi u Koprivničkom Ivancu na četiri lokacije da bismo mogli održati skup DHSS-a. To je ono što mi želimo pokazati ljudima primjerom zašto hoćemo zadobiti povjerenje da možemo bilo koju stvar koju sada zagovaramo i koju ćemo zagovarati provesti u djelo. Želimo zadobiti povjerenje i ja kao predsjednik želim svojim primjerom pokazati da ljudi mogu imati povjerenja u ovu stranku – naglasio je. Društvo je, kaže, izgubilo i odgovornost.

– Imali smo velike ljude koji su promijenili sustave, Andrija Štampar, Ruđer Bošković, to su bili ljudi od odgovornosti. Kada su napravili greške, rekli su da su napravili greške, ali i kako će to popraviti. Mi danas nemamo mogućnost za greške, naša je Vlada praktički bezgrešna. Naši ministri su praktički bezgrešni, a vidimo da nisu i da rade greške. I nije problem raditi greške, kad se radi se rade greške, ali treba pokazati da iza tih grešaka ne stoje potencijalne manipulacije, nego nekakav rad. To se ne vidi – kazao je Ivanac te dodao kako on odgovorno stoji iza svojih riječi jer želi preuzeti odgovornost i provesti ono o čemu govori.

– Imate danas stranaka i političara koji bi se igrali oporbe, oni su stalno u temama u kojima ubodu, pa se vrate. Dobiju emocionalni impuls birača, na temelju toga ostaju u Saboru. To ljudi moraju prepoznati  – rekao je te otkrio da misli na stranku Most. I on je govorio o važnosti sela.

– Danas je tema hrvatsko selo jer DHSS će zastupati tu temu do kraja, ne zato što znamo da imamo najbolje ljude, nego znamo da nestankom hrvatskog sela i proizvodnje hrane ruralni prostor ostaje prazan. Kada ostajete bez ruralnog prostora, vi postajete ovisni i onaj tko to ne vidi, a sve statistike pokazuju da na ruralnom prostoru nemamo ljudi, da proizvodnja hrane pada, da broj proizvođača pada, mi za dugoročno ćemo biti potpuno ovisna zemlja. Energetski smo ovisni, za hranu smo ovisni, po valuti smo ovisni, pa gdje ćemo onda imati hrvatsku državu – pita se Ivanac. Premda ima tek 37 godina, jako mu je stalo da u ovoj zemlji održimo tradiciju i kulturu Hrvata, a hoće li se to moći s mladim ljudima nije siguran.

– Puno puta promišljam kad se bavim politikom kome se obraćam da ide sa mnom u boj, jer u politici idete u boj, idete se boriti za određene interese koji su uvijek suprotni od interesa nekog drugog. S kim kao stranka idemo u boj za interese hrvatskog naroda? Ja vidim puno mladih ljudi koji danas nisu spremni ići u boj, a imaju velikih problema kao mladi ljudi u Hrvatskoj. Ne odlaze u boj, odlaze van i ne možemo ih kriviti. Zašto ne bismo okrenuli jedan snažan pokret koji može pokazati mladim ljudima da se stvari mogu promijeniti, a stvari se mogu promijeniti jedino povjerenjem i odgovornošću, nikako drugačije. Hrvatsko selo je danas, po meni, mjesto na kojem tražimo ljude koji će ići s nama u ovu bitku – napomenuo je te dodao kako za to ne trebaju oružje, već znanje, hrabrost i želju za promjenom.

Nastavio je govoriti da se ljudi sa sela bore za svoj interes, bore se da ono što su imali stoljećima unaprijede, da im tamo bude bolji život nego u velikim gradovima gdje se mladi ljudi ne mogu ostvariti na potpun način. DHSS će stvarati politike i prijedloge kako unaprijediti ruralni prostor i hrvatsko selo, tvrdi Ivanac.

Davor Dretar, saborski zastupnik i član prijateljske stranke Domovinski pokret pozdravio je nazočne u ime predsjednika stranke Ivana Penave.

– Hrvatska je u ratu, ali ne u onom ratu iz devedesetih u kojem su razarana hrvatska sela i gradovi, u kojem je ubijana hrvatska mladost. Hrvatska je u ratu koja se vodi protiv temeljnih vrijednosti za koje mi kao Hrvati, odgovorni građani ove zemlje, smatramo da postoje i da ih moramo očuvati i prenijeti generacijama koje će doći iza nas. Hrvatska je trenutno u ratu u kojem nažalost nema Vladu kakvu je imala devedesetih koja je pozvala Hrvate pod oružje i oni su uz ogromne žrtve stvorili državu kakvu imamo danas, ali sigurno se nisu borili za ovakvu državu kakvu imamo danas. Ova je Hrvatska u ratu s vlastitom Vladom, s interesnim lobijima koji ju razaraju čineći joj deset, možda i 100 puta veće štete nego srpske granate. U ratu je s moćnim međunarodnim lobijima, s moćnim multinacionalnim kompanijama od kojih neke imaju godišnje proračune dva, pet ili 20 puta veće od hrvatskog BDP-a – započeo je te nastavio.

– Hrvatska je u ratu s ozbiljnim igračima kojima nije u interesu da hrvatsko selo ima svoju samodostatnost i da je prenese na cijelu Hrvatsku, da ima svoj nacionalni i vjerski identitet i ponos, Hrvatska je u ratu protiv ljudi koji žele ugasiti svete stupove na kojima su naši stari stvarali ovu zemlju, a mi je moramo prenijeti onima koji će jednog dana nas zvati starima. Hrvatska je u posebnom ratu koji se vodi na nekoliko nivoa, i kroz one koji su trenutno na vlasti i kroz one koji se predstavljaju kao oporba i posebno protiv onih koji se predstavljaju kao slobodno misleći lijevi liberali, tvrdeći da oni uskoro dolaze na vlast u ovoj zemlji u kojoj žele ukinuti ono što se nalazi u svakoj vašoj kući i srcu, a to je vaša Hrvatska, to je vaš vjerski, nacionalni i ljudski identitet. Ta se lijeva gomila želi riješiti svega toga i želi da ih mi u tome slijedimo. E pa nećemo. U ovome ratu sasvim sigurno izaći ćemo kao pobjednici, on će trajati dugo zato što su protivnici izuzetno moćni, ali izuzetno mi je drago da ćemo na tome putu mi iz DP-a imati dobrog, vrijednog, poštenog i iskrenog prijatelja u DHSS-u i siguran sam da ćemo dobrim, odgovornim i poštenim radom doći do trenutka izbora kada će se hrvatski narod odlučiti i pokazati da u ovom ratu hrvatski glasač može pobijediti svojom kemijskom olovkom, odgovorno razmišljajući o budućnosti Hrvatske i to je glas za koji vas molim da ga prenesete vašoj rodbini, prijateljima, susjedima. To je glas koji se mora sve glasnije i glasnije čuti u ovoj zemlji – naglasio je Dretar.

Uvjeren je da će se Hrvatska otresti silnog otrovnog pritiska međunarodnih konzorcija i lobija koji ciljaju na samodostatnost države. Iznio je podatak kako bi u slučaju prekida uvoza Hrvatska imala hrane za tek tri mjeseca te se upitao je li to država za koju su poginuli brojni branitelji. Na kraju je obećao da će se u svom radu boriti za selo.

U Gudovcu je bio i dipl. ing. agronomije Ivica Šantek iz Novog Marofa koji je otkrio kako Hrvatska ima najskuplju sjetvu, a trenutno najjeftiniji otkup u Europskoj uniji. U usporedbi s burzom Europske unije u Parizu, gdje se kukuruz prodaje po cijeni od 210 eura po toni, kod nas je to puno manje, 130 eura po toni. Pšenica se na burzi prodaje po 235 eura, dok cijena u Hrvatskoj doseže od 125 do 135 eura po toni. Drugi, najveći proizvođači žitarica, štite svoje dok se na njih stavlja velik pritisak da ne žele pomoći Ukrajini.

– Mi ne možemo konkurirati velikim zemljama. Drugi rade sve kako bi zaštitili svoje proizvode. Prije desetak godina je počelo pustošenje, uništavanje mljekarske proizvodnje,  a sada je pet do 12 što se tiče uništenja stočarske proizvodnje i proizvodnje svinja. Mene samo zanima kako će se proizvoditi naši zaštićeni proizvodi zemljopisnog podrijetla, očigledno ćemo i to uvoziti – ogorčen je Šantek. Mjere protiv afričke svinjske kuge smatra previše rigoroznima, osobito zato što zna da su u neka mjesta stigli šleperi puni svinja koje su došle izvan granica Hrvatske.

– Što se tiče genoma naših žitarica i povrća, mislim da smo tu broj 1 u svijetu i Europi, no zašto to mi svjesno uništavamo i ne podupiremo, to ćemo pitati one koji su na aktualnoj vlasti, a mi ćemo nastojati to promijeniti – zaključio je Šantek.

Dubravka Dragašević navela je kako se slaže s povećanjem plaća jer zaposlenici u državnim službama imaju male plaće. S tim se složio i Zoran Bišćan jer je svjestan ogromne inflacije i toga da je u tijeku usklađivanje s minimalnim plaćama.

– Ako hoćete dobar kadar, plaće moraju biti veće – ustvrdio je.

Ivan Beljan poručio je kako usklađivanje plaća nikad neće biti pravedno, ali da se nada što većem zadovoljstvu svih djelatnika Županije.

U raspravu se uključio i Damir Bajs.

– Županijski proračun ima veće prihode i zbog poreza, inflacija čini čudo, smanjuje standard i povećava proračune. Dio djelatnika u županiji ima male plaće i zato ćemo podržati ovaj prijedlog – kazao je te ukazao kako je ovo odluka koja će trajati nekoliko mjeseci jer bi se od 1. siječnja 2024. godine trebalo ići u novo povećanje plaća.

– Nitko nije protiv ovog prijedloga pametan jer ne možemo dobiti kvalitetne ljude s takvim plaćama – smatra Zlatko Barila. Upozorio je da ima vrlo dobrih radnika i neradnika pa se nada kako će se situacija sada izbalansirati da nema nepravda, premda je teško postići apsolutnu pravdu. Ipak, nada se Barila da će biti više reda i više rada.

Zamjenica župana Marija Jungić završno je otkrila kako se koeficijenti nisu mijenjali od 2010., a tad se plaća nekima smanjila i za dvije tisuće kuna.

Najveći rast plaća trebali bi osjetiti oni sa srednjom stručnom spremom, a sve kako bi se spriječio odlazak ljudi jer se rijetki javljaju na natječaje. Svih 34-ero prisutnih vijećnika jednoglasno je podržalo ovaj prijedlog.

Tekst: Blaženka Božinović

Prva se uključila Dubravka Dragašević upitala je ravnateljicu bolnice kako je moguće da je u vremenu kad cijena građevinskog materijala rapidno raste, bolnica uštedjela deset milijuna kuna te na što je taj višak potrošen.

Ravnateljica Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar Sanela Grbaš Bratković otkrila je kako se i sama to pitala, no onda joj je rečeno kako su djelatnici računovodstva nešto krivo izračunali. Kako bi se računi poravnali, oni su tražili iznos umanjen za tih deset milijuna kuna.

Vijećnika Zlatka Barilu zanimalo je kada će se liste čekanja za određene preglede, primjerice za ultrazvuk abdomena, svesti na razumni rok i može li ravnateljica sa svojim kolegama nešto učiniti po tom pitanju jer je ovo stanje, kako je rekao, nepodnošljivo. Osobito je to problematično za starije osobe koje se često moraju osloniti na nekoga drugoga za prijevoz do drugih bolnica u Koprivnici ili Virovitici, čime im dodatno rastu troškovi.

Ravnateljica je odgovorila kako se sve hitne pretrage mogu dobiti isti dan preko OHBP-a. U bjelovarskoj bolnici, navela je, radi devet specijalista radiologije. Elektivni pregledi nisu hitni i svjesna je kako je rok dug, no ima ljudi koji se snađu tako da obave hitne pretrage i ranije dobiju termin, zbog čega se dodatno produljuje lista čekanja. Otkrila je i kako neki pacijenti dolaze na ultrazvuk abdomena zbog nekih hitnih stanja i više puta godišnje, dok oni strpljivi čekaju ne bi li konačno dočekali svoj red.

Za govornicu se zatim popeo vijećnik Ivan Beljan kojeg je zanimalo kakvo je trenutno zaduženje bolnice te kad se predviđa da će bolnica ići pod upravu države.

Ravnateljica Grbaš Bratković rekla je kako bi pod državu trebali prijeći 1. siječnja 2024. godine. Prošle je godine bjelovarska bolnica bila 23 milijuna kuna u minusu, a navela je i problem što ih plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

– HZZO je monopolist u našoj državi i on sam određuje cijene naših usluga. Mislim da ne postoji ni jedna druga ustanova koja sama sebi određuje cijenu koju plaća za uslugu koju dobije. Naravno da su te cijene puno manje od onoga što mi potrošimo. Ima jako puno stvari koje se u bolnici obavljaju kada pacijent dođe kojem mi moramo pružiti zdravstvenu zaštitu i mi želimo da dobije potpunu uslugu, da njemu zdravlje bude što bolje i da pomognemo što više, ali su cijene za potrošni materijal nekad veće od onoga što mi od HZZO-a dobijemo – pojasnila je te dodala kako oni moraju raditi za dobrobit pučanstva i ne gledati isplati li im se neka operacija ili ne.

Istaknula je kao je novom reformom predviđeno da će se ići u pregovore s HZZO-om kako bi se cijene digle jer su troškovi zdravstva sve veći i gomilaju se. Točku je na kraju podržalo 26 vijećnika, dvoje je bilo protiv, a troje suzdržano.

Bez rasprave i jednoglasno prihvaćena je Odluka o davanju ovlaštenja ravnateljici Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar, Saneli Grbaš Bratković, dr. med. za provedbu postupka javne nabave rukavica i maski te medicinske i ostale opreme za otorinolaringologiju, oftalmologiju, ostale kirurške grane i anesteziju.

Tekst: Blaženka Božinović

U svom je pitanju obrazložio kako je Agencija za plaćanje u poljoprivredi prije bilo posvuda, a sada ima tek 21 podružnicu i četiri ispostave. Problem se javlja u rubnim dijelovima Bjelovarsko-bilogorske županije, rekao je te naveo primjer Đulovca i Sirača čiji poljoprivrednici moraju proći i po 70 kilometara kako bi obavili što trebaju, a ako zaborave nešto od dokumentacije, troškovi i utrošeno vrijeme se samo povećavaju.

Naglasio je Beljan kako zna da je to problem na razini Hrvatske, no potaknuo je župana na lobiranje kako bi se u našem kraju koji još slovi kao poljoprivredni kraj trebalo moći dobiti još koju ispostavu.

Župan Marko Marušić se složio s tim te napomenuo kako treba činiti sve kako bi se išlo na ruku stanovnicima. Obećao je kako će odmah sutra uputiti dopis i zatražiti sastanak s ravnateljem Agencije kako bi vidjeli može li se što učiniti kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi. Istaknuo je Marušić da će se osobno založiti da vidi može li se još koja ispostava otvoriti na području BBŽ.

Ovoga puta njegovo izlaganje bio je više prijedlog nego pitanje, no dotaknuo se deficitarnih zanimanja na području županije.

– Prije šest godina, na zadnjem sazivu smo inzistirali na većoj stipendiji studentima medicine, isto tako na većim i boljim uvjetima dodjele doktorima da bi oni došli u naš kraj. Sad bismo pokrenuli novo pitanje, a to je pitanje građevinarstva, odnosno diplomiranih inženjera građevine i arhitekture gdje već 20-ak godina oskudijevamo na svim sektorima od lokalnih samouprava koje ih traže do samog Odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje gdje ih je sve manje. Nažalost, plaća im je oko šest tisuća i nešto kuna, mislim da diplomirani inženjer građevine, da ga možemo zadržati u našem kraju, mora imati više od tisuću eura. To nam je bitna karika kod povlačenja europskog novca, kod dodjele građevinskih dozvola i kod tehničkog pregleda da imamo jaku, brzu i iskusnu ekipu kako bi to što bolje realizirali – poručio je s govornice Beljan.

Župan Marko Marušić naglasio je kako je deficitarnost zanimanja promjenjiva, što znači da bi u slučaju potrebe moglo doći do većih poticaja i u tom smjeru.

– Kao što znate, mi smo mijenjali pravilnik o stipendiranju studenata i, uz ostalo, mi smo uveli i kriterij deficitarnosti zanimanja. Trenutno najveće stipendije isplaćujemo studentima medicine jer nam nedostaje liječnika, no sasvim je realno za očekivati da ćemo u budućnosti imati isti tretman i za druga tražena zanimanja, dakle taj popis je podložan promjenama, a određuje ga tržište snage tako da ćemo sigurno reagirati sukladno potrebama. Što se plaća u Županijskoj upravi tiče, svjesni smo da su plaće u našoj županiji male i da mi trenutno ne možemo konkurirati privatnom sektoru, ali to je naša realnost i vjerujemo da ćemo naći neka sredstva, odnosno rješenja kako bismo zadržali ljude jer bojim se da će najvrjedniji i najmarljiviji ljudi otići ako ih na ovaj način ne uspijemo zadržati, ali to je problem trenutno na razini cijele Hrvatske, a ne samo naše županije, ali svakako ćemo raditi na pronalasku sredstava za podizanje plaća našim zaposlenicima – zaključio je Marušić.

Kodeks ponašanja spomenut je u nekoliko navrata, a sve je počelo kad je Marušić komentirao Bajsova podbadanja.

– Toliko ste jadni, toliko i ovaj lijepi trenutak ne može proći mirno bez da izvire ljubomora što mi uspijemo rješavati ove probleme koje ste vi napravili. Ono što želim naglasiti da je u razgovoru s ministarstvima i financija i zdravstva, da su se čudili, da to u Hrvatskoj nije bio zabilježen slučaj gradnje bolnice kao što smo mi imali primjer. Mi uspijemo to riješiti, spasiti zdravstveni sustav, osigurati više od 270 milijuna kuna državnih novaca u našu županiju i opet ne valja. Prozivali ste me tu godinu i pol kad će se riješiti bolnica, kad će se otplatiti krediti, kad ćemo opremiti i uspjeli smo u pola mandata ono što vjerujem da ne bi nitko i opet ne valja. To govori više o vama nego o nama. Kada skinemo ove kredite s tereta županijskog proračuna, naša zaduženost koja je unazad nekoliko godina veća od 40 posto, što je proračunski nadzor Ministarstva financija utvrdio, što će proračunski nadzor poslati nadležnim institucijama zašto smo mi dugi niz godina bili zaduženi više od 40 posto, mi padamo ispod 20 posto, u okvire zakona. I onda tek mi možemo govoriti o nekakvim investicijama, o nekakvim sudjelovanjima za izradu projektne dokumentacije i onda se možemo baviti onim za što su nas građani izabrali. Ali sve dok mi ne riješimo ove dubioze koje ste vi napravili, a mi ih rješavamo jednu po jednu i vjerujem da vam nije lako gledati kako mi to uspješno radimo jer nećete dugo biti ovdje u ovim klupama. Drago mi je da imamo prijenos uživo koliko je ta vaša jalova zločestoća, ljubomora na sve ove naše uspjehe, ali što ste vi ljubomorniji, to mi idemo jače, žešće i rješavamo sve ove probleme i gradimo našu BBŽ u najboljem mogućem tonu, odgovorio je Bajsu Marušić.

Ines Šarić tijekom županovog govora prokomentirala je kako joj se plače kad sluša njegovu završnu riječ, a u raspravi o trećoj točki javila se kako bi mu prigovorila što vrijeđa vijećnike.

– Zbog čega bi itko pobogu bio na vas ljubomoran? Pa vi niste u prošlom mandatu bili ni vijećnik. Zar je završno izlaganje župana vrijeđanje vijećnika i govoriti koliko će sjediti u ovim klupama? To je završno izlaganje postalo sad? Tko je na vas ljubomoran, na to što ste 150 tisuća kuna platili magisterij i niste bili normalni fakultet u stanju završiti? Kako možete vrijeđati vijećnike i govoriti da je netko na vas ljubomoran? Pa da je itko od ovih tu normalnih ljudi koji sjede iza vas htio biti župan, vi tu sigurno ne biste bili. Sram vas bilo, viknula mu je.

Damir Bajs pozvao je predsjedavajućeg Beljana da reagira na vrijeđanja.

– Gospodine predsjedavajući, kada se vrijeđaju vijećnici od strane župana ili bilo koga drugoga, vaše je da reagirate. Niste ni riječ rekli, Kodeks vrijedi samo u nekim situacijama. Sad ste prozvali Kodeks malo prije, toliko o tome. Župan Marušić kad je došao u redu, nije mogao ispuniti svoje prvo obećanje, smanjiti sebi plaću, zbog svojih troje dožupana kojima je trebao smanjiti plaću. Mene zanima koji su to dožupani konkretno tražili da im se ne smanji plaća? Od trena kad je došao ovdje, stalno nešto kuka. Imali smo mi u HDZ-u Karamarka, ali sada imamo i Kukumarka i stalno postoje neki problemi koji na kraju ne postoje. Bolnica je riješena i ako je premijeru dobra, trebala bi biti i članu HDZ-a, rekao je Bajs, a Beljan zaključio kako su Ines Šarić i Damir Bajs prekršili Kodeks ponašanja.

Ipak, unatoč svim nesuglasicama, složna braća kuću grade, zaključio je Beljan nakon jednoglasnog prihvaćanja svih točki dnevnog reda 9. izvanredne sjednice Županijske skupštine BBŽ.

Službeno priopćenje donosimo u cijelosti.

Poštovani!

Grad Čazma i Komunalije d.o.o. Čazma podnijeli su kaznene prijave protiv zaposlenice tvrtke Komunalije d.o.o. Čazma zbog zlouporabe položaja i ovlasti, odnosno zbog sumnje na počinjenje više kaznenih djela na štetu trgovačkog društva Komunalije d.o.o. Čazma, kojega je osnivač Grad Čazma. Naime, iz analize financijskih izvoda postoji sumnja daje navedena zaposlenica oštetila tvrtku Komunalije d.o.o. Čazma za iznos od više stotina tisuća kuna kao i krivotvorila poslovne isprave.

Grad Čazma angažirao je neovisnu tvrtku ovlaštenu za provedbu financijskog nadzora koja će provesti pregled poslovanja sve tri komunalne tvrtke u proteklih nekoliko godina, kako bi se utvrdio stvarni razmjer nanesene štete, budući da je navedena zaposlenica bila odgovorna za računovodstvo sve tri tvrtke: Komunalije d.o.o. Čazma, Komunalije- vodovod d.o.o. Čazma i Čaplin d.o.o. Čazma.

Zbog moralne odgovornosti i kao neposredni rukovoditelj optužene zaposlenice, Ivan Beljan podnosi ostavku na mjesto direktora Komunalija d.o.o. Čazma, a nastavit će obnašati dužnost direktora Komunalija- vodovod d.o.o. Čazma, koju je do sada obavljao volonterski.

Grad Čazma će, do raspisivanja natječaja, privremenim direktorom tvrtke Komunalije d.o.o. Čazma imenovati Želimira Curiša.

Zatečeni smo i šokirani ovim otkrićem. Čin davanja ostavke direktora Ivana Beljana jedini je moguć moralan čin. Zaposlenica je zlouporabila svoje ovlasti, ali i povjerenje poslodavca i osnivača. Šok je utoliko veći jer je riječ o zaposlenici s najdužim stažem u Komunalijama, koja je na čelu službe računovodstva posljednje 22 godine.

Bez obzira na nastalu situaciju, poslovanje tvrtke, koje je do sada iznimno uspješno, nije upitno, kako za radnike tako i za korisnike, odnosno građane. Po zaključenju istrage, tražit ćemo naknadu nanesene financijske štete, no nažalost, zauvijek će ostati neizbrisiva mrlja u aspektu međuljudskih odnosa.

S poštovanjem,

Direktor Komunalija d.o.o. Čazma, Ivan Beljan

Gradonačelnik, Dinko Pirak

Službeno priopćenje možete pogledati OVDJE

Ovom prilikom tako je više riječi bilo o budućnosti hrvatskog sela, iseljavanju, drastičnom rastu cijena hrane u trgovinama kojeg ne prati porast otkupnih cijena od poljoprivrednika, zatim o nestanku domaće proizvodnje mlijeka i propadanju stočnog fonda, ulozi europskih fondova u razvoju poljoprivrede, kupovini poljoprivrednog zemljišta od građana Europske unije koji nemaju prebivalište ili stalno boravište Republici Hrvatskoj, kao i drugim važnim temama.

– Okupili smo se iz razloga što je stanje u našoj poljoprivredi daleko od bajnog. Naša županija je jedna od ključnih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj. Nadamo se da će današnji okrugli stol biti dodatni potencijal da se stanje koje je itekako zabrinjavajuće popravi, jer ono što vidimo je nažalost silazna putanja. DHSS teži razvoju poduzetništva i poljoprivrede. Prije svega, mi se moramo povezivati, tražiti rješenja na svjetskom tržištu, jer način koji je trenutno u primjeni nije dobar. Jedini privredni objekt nam je Podravka u susjednoj Koprivnici, što znači da se moramo okrupnjavati i zadržati privrednu koja iz godine u godinu nestaje. Ne možemo živjeti od europskog novca, već moramo proizvoditi, vezati se za obrtnike i poduzetnike te na taj način pokrenuti trend, jer je postojeći sve lošiji. Naši ljudi moraju postati profitabilni i uspješno se probijati na svjetsko tržište, rekao je Ivan Beljan, predsjednik županijskog DHSS-a.  

U Hrvatskoj postoje tri skupine poljoprivrednika, odnosno obiteljska gospodarstva, mladi i stari poljoprivrednici te veliki, konkurentni poljoprivredni sustavi koji su uspješni i vidljivi na europskom tržištu. 

– Stanje u našoj poljoprivredi je prosječno, dakle problemi postoje, ali su oni vrlo često i prilika za iskorak, odnosno pronalazak dobrog rješenja. Prednosti domaće poljoprivrede moramo tražiti na domaćem tržištu i kroz poticanje kratkih lanaca opskrbe gdje nije napravljen dovoljno velik iskorak. Jako dobar primjer je opskrbljivanje škola, bolnica i dječjih vrtića s domaćim, lokalnim proizvodima. No, da bismo do toga stigli, moramo imati jamstvo stalnosti ponude proizvoda, količinu i konkurentne cijene. Ukoliko nam nedostaje samo jedna komponenta, već se nalazimo u problemu. Posebno važna je konkurentnost u kvaliteti, zapravo stvaranje finalnog proizvoda s kojim se možemo pojaviti na domaćem i inozemnom tržištu. Što se tiče stočarstva, ono je bolna točka. Volio bih da se stočari okupe, dođu i jasno kažu u čemu leže njihovi najveći problemi, a ne da se intervenira u smislu koliko je novca kojem stočaru potrebno. Želim vidjeti jasnu kalkulaciju, na temelju koje mogu reći što to štima, a što ne, poručio je prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.  

Poznato je da posljednjih nekoliko godina situacija našim poljoprivrednicima ne ide na ruku, prvo zbog pojave pandemije COVID-a 19, a zatim i zbog rata u Ukrajini koji je mnogima zadao poprilične brige i probleme. 

– Svjedočimo ekstremnom rastu svih ulaznih troškova. Nešto što je u nekim normalnim vremenima koštalo 200 kuna, proljetos su poljoprivrednici morali plaćati čak 1 200 kuna. Niti jedan sektor nije doživio takav skok ulaznih troškova. Problem postaje veći zbog povećanja cijena goriva, kao i nedostatka plavog dizela, baš u trenutku kada se događaju najveći poljoprivredni radovi. Ne smijemo zaboraviti ni na ekstremnu sušu, čije se štete još uvijek zbrajaju. Prema našim procjenama ta stavka iznosi više od jednu milijardu kuna. Dakle, nalazimo se u poprilično izazovnoj poljoprivrednoj godini, a isto je i sa stočarstvom. Mljekarstvo je nažalost i dalje na koljenima, jer ako se cijena mlijeka i podigne, govorimo o minimalnim iznosima. Zbog svega navedenog, od Vlade RH očekujemo kompletnu izradu popisa šteta, no do sada se ta tema nije niti spomenula. Hrana je broj jedan i jasno vidimo koliko ona nekim državama zadaje poteškoće. Mi smo u odličnom položaju jer možemo proizvoditi sami za sebe, kazao je Matija Brlošić, bivši predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. 

Da je potrebno učiniti velike napore na putu postizanja samodostatnosti u proizvodnji hrane, smatra i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. 

– Zbog brojnih događaja i okolnosti, došlo je do prekida u opskrbi hranom. Velik dio sirovina izvozimo, a uvozimo gotove proizvode, što znači da moramo učiniti jako veliki iskorak u transformaciji naše poljoprivrede. Strategiju poljoprivrede smo čekali zadnjih 20 godina i iskreno se nadam da će ona biti kvalitetno implementirana u okviru Nacionalnog strateškog plana kojeg je Europska komisija nedavno odobrila. Hrvatska za sljedeće proračunsko razdoblje na raspolaganju ima više od pet milijardi eura. Do sada smo jasno uvidjeli da novac za uspjeh poljoprivrede i ostanak ljudi na hrvatskom selu nije dovoljan, već da su nam potrebne strukturne promjene. To znači da poljoprivrednike moramo pitati što im sve točno treba kako bi za svoje stanovništvo mogli proizvoditi dovoljne količine hrane. Tu su naravno i infrastruktura te kvalitetni uvjeti za rad. Prema zadnjem popisu stanovništva, gotovo 200 sela u Hrvatskoj je izumrlo, dok ih je oko 700 pred izumiranjem. To postaje pitanje nacionalne sigurnosti, smatra Marijana Petir te dodaje kako se tu otvara pitanje očuvanja praznih, napuštenih prostora. 

– U tom smislu, važno je financirati projekte koji će pružiti dodanu vrijednost, što znači podupirati proizvođače koji će proizvode i prerađivati, zatim smanjiti izvoz sirovine, više ulagati u preradu, socijalno – komunalnu infrastrukturu te poticati udruživanje. U Hrvatskoj je ove godine izdvojeno 26 milijardi kuna za pomoć građanima, malim i srednjim poduzetnicima, kao i poljoprivrednicima i ribarima, no unatoč smanjenju PDV-a i zamrzavanju cijena određenih namirnica neki trgovački lanci su sebi podizali marže, umjesto da su smanjili cijenu hrane na svojim policama. Petir smatra kako se radi o nepoštenom ponašanju prema potrošačima.    

Uz navedene, veliki doprinos okruglom stolu dali su i Nenad Matić, Darko Juzbašić, Mateo Ivanac, Mato Imbrišak i poljoprivrednici s područja kontinentalne Hrvatske.

Vidjeli smo iz prethodne vlasti da igranjem sa foteljama mora biti prošlost

Damir Bajs je „ufoteljašio „ kadar iz Mosta i danas ih nema na političkoj sceni naše županije, a SDP je skoro nestao sa istim „rabotama“. Naša želja je poboljšati način razmišljanja i tražiti boljitak za sve nas, a ne samo za foteljaše.

    Za sljedeći županijski proračun u 2023.god.zahtjevamo:

1) Zadržati financijsku stabilnost županije u odnosu na naslijeđenu dubiozu od 1 milijarde kuna (1000 milijuna)
2) Zadržati tendenciju završavanja svih projekata, stavljanje ih u svrhu kao dvoranu u Velikoj Pisanici.  Npr. bolnicu Bjelovar, dvoranu u Hercegovcu, muzičku školu Bjelovar i školu u Rovišću treba završavati.
3) Ne otvarati nove projekte ako za to nisu osigurana sredstva i razmotrili održivost kao npr. novi Sud u Bjelovaru, veliku hladnjaču u županiji ili dvoranu gimnazije u Bjelovaru.
4) Povećali smo stavku ulaganja u stočarsku proizvodnju sa 100 na 250 tisuća kn., ove godine zahtijevamo na min.400 tis.kn. i pokrenuti prve solarne elektrane na stočarskim objektima.
5) Povećati stavku za sufinanciranje gospodarstva.
6) Povećati naknade za novorođenčad, jer za nešto ozbiljnije u tom smjeru trenutno proračun je neodrživ.
7) Popisati i ukloniti sva divlja deponija, te proglasiti BBŽ zelenom županijom.
8) Pomagati u projektima gradove i općine, naročito po pitanju stanja županijskih cesta, vodoopskrbe, odvodnje i sl.
9) Predvidjeti Božićnicu umirovljenicima sa mirovinom do 2000 kn/mj. za 100 kn. Gradovi i općine ako izdvajaju 200 kn ukupno bi to iznosilo 300 kn.
10) Legalizirati ceste i vodne kanale kako bi imali preciznije podatke i o količini obradive i neobradive poljoprivredne zemlje.

Temeljom kvalitete provedbi ovih tema u 2023.god gradit ćemo kvalitetu koalicijskih odnosa.

Mi imamo drugo mišljenje na budući proračun u 2023.godini. Bitno se razlikuje od razmišljanja bivše vlasti Damira, a nadamo se da će biti prihvaćena većina stavki u županijskom proračunu za 2023.godinu.

Drugo mišljenje nekad potražiš i kod drugog doktora, kako bi znao kako dalje u život.

                                                                                                                                                             Predsjednik DHSS-a BBŽ-a
                                                                  Ivan Beljan