Juraj Mark Poje dr.med., spec. neurologije tako podvlači da palijativna skrb u moždanom udaru ima dokazan učinak na poboljšanje kvalitete života samih bolesnika i njihovih bližnjih.

– Osnovna su načela komunikacije s bolesnikom i skrbnikom radi određivanja mogućih realnih ciljeva i mogućih komplikacija te mjere smanjenja fizičkih i psihičkih tegoba. Odluke o terminalnim fazama bolesti od iznimne su pravne, ali i etičke važnosti. Nažalost, palijativna skrb ne primjenjuje u dovoljnoj i adekvatnoj mjeri nakon moždanog udara, što za posljedicu ima značajno smanjenje kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji, ali ujedno povećava i troškove liječenja – ustvrđuje dr. Poje.

U svom znanstvenom radu, pod nazivom „Palijativna skrb nakon moždanog udara“, dr. Poje pojašnjava kako postoje brojni problemi zbog kojih dolazi do nedovoljne implementacije palijativne skrbi kod moždanog udara. Jedan od prvih problema je, drži, nedovoljno razumijevanje samog pojma palijativne skrbi.

– Naime, i dalje veliki broj medicinskih djelatnika pod tim pojmom podrazumijeva samo mjere liječenja u terminalnoj fazi bolesti što je u suprotnosti sa standardima shvaćanja koji na palijativnu skrb gledaju kao dio standardne terapije kod bolesnika s težim bolestima. Također, uz takvu percepciju palijativne skrbi označuje da se „diglo ruke od pacijenata“ čime se prekida bilo kakav oblik aktivnog liječenja te se posljedično liječnici boje proglasiti pacijente „palijativnima“ – tek je jedan od problema koje navodi dr. Poje.

I dok neurolozi, kao i brojni drugi zdravstveni radnici, predane traže izlaze kako bi palijativna skrb i u Hrvatskoj dobila na važnosti, neke druge službe trude se da edukacijom građana smanje rizike od moždanog udara. Naravno, na većinu faktora rizika moždanog udara možemo utjecati sami, zdravim stilom života, promjenom prehrane i redovitom fizičkom aktivnošću i aktivnošću mozga. No, važno je i znati reagirati nađemo li se u neposrednoj blizini osobe kojoj svaka sekunda može spasiti život. Zbog toga se i na ovogodišnji Nacionalni dan hitne medicinske službe poseban naglasak stavljao na moždani udar, stanje u kojem svaka sekunda odlučuje. Ove godine cilj je podsjetiti građane da znanje i brza reakcija ne spašavaju samo živote, već često i njihovu kvalitetu.

Spašavanje života ne počinje u bolnici. Počinje onog trena kad netko odluči reagirati. U sustavu koji ovisi o vremenu, najvrjedniji su oni koji ne oklijevaju. Priča završi sretno kada se moždani udar prepozna, odmah pozove Hitna medicinska služba, pruži prva pomoć, a bolnica preuzme pacijenta na vrijeme. Ponekad je dovoljan samo jedan poziv da netko ponovno prohoda, progovori ili preživi. Moždani udar nastaje zbog začepljenja ili puknuća krvne žile u mozgu, čime se prekida dotok potrebnih tvari i kisika. Gubitak tjelesne funkcije ovisi o tome koji je dio mozga zahvaćen, a što se ranije reagira, veće su šanse za preživljavanje i oporavak.

Nekakav simpatičan i lako pamtljiv logo, osmišljen u kampanji javnog zdravstva u primarnoj prevenciji moždanog udara, jeste kratica GROM. Ova riječ krije najtipičnije simptome moždanog udara. Smetnje u govoru, nemogućnost i slaba kontrola ruku ili nogu, položaj usta u iskrivljenom osmijehu znaci su da u što kraćem broju minuta potražite stručnu pomoć. Vrijeme je zaista bitno, jer što se prije dođe, što prije postavimo dijagnozu moždanog udara mogućnosti moderne neurologije u liječenju su značajno više. Najviše se postiže kod onih koji se jave unutar tri sata, odnosno kod određenih skupina bolesnika do četiri i pol sata.

– Moždani udar je hitno stanje koje moramo brzo prepoznati i gdje moramo brzo reagirati, prevenirati i kasnije spriječiti posljedice. Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kada. Brza reakcija čini razliku između života, smrti i trajnih posljedica – podsjetila je i v.d. ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu BBŽ, dr. med. spec. Iva Plevnik Žaja na bjelovarskom obilježavanju 13. Nacionalnog dana hitne medicinske službe posvećenom moždanom udaru.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Odluka nije bila jednostavna s obzirom na to da sam zadnjih 13 godina isključivo liječnik. Kao liječnik sam gledala rad Zavoda i zapravo mi je glavna misao i cilj vodilja mi je poboljšati edukaciju i provoditi kontinuiranu edukaciju djelatnika i građana pa da tu medicinu dovedemo na jednu višu razinu. Da svi građani ove županije imaju visoko profesionalnu skrb – pojasnila je dr. Iva Plevnik Žaja.

Navela je i kakav je planirani put na području edukacije djelatnika Zavoda za hitnu medicinu BBŽ.

– Trenutačno imamo četiri gotova specijalista u djelatnosti hitne medicine, dvojica su nam na specijalizaciji. Što se tiče samih liječnika, imamo dvije liječnice na specijalizaciji. Ono što je moj nekakav plan je dovesti sve više liječnika, čak specijalista hitne medicine, u naš Zavod kako bismo onda svi zajedno mogli sve unaprijediti. Na tržištu ih ima zato što uglavnom rade na hitnim bolničkim prijemima gdje je jednostavno težak rad, zahtjevan, naporno je, premalo je ljudi i onda znaju tražiti rješenja da ipak izdrže do mirovine. Ipak je malo jednostavnije u Zavodu – napominje Iva Plevnik Žaja.
S vozilom hitne medicinske pomoći često znaju doći samo tehničari bez liječnika.

– Mi u našem Zavodu jedino u Bjelovaru imamo taj tzv. tim 2 gdje postoje samo dva tehničara bez liječnika. To uglavnom budu intervencije nekakvog jednostavnijeg tipa, npr. prijelom kuka i slično. Ideja je s ovim specijalistima u djelatnosti hitne medicine da ipak budu malo više od samog tehničara jer oni imaju točno popis lijekova koje smiju primijeniti tako da nisu liječnici, ali su ipak malo više od običnog tehničara – ističe Iva Plevnik Žaja.

Podsjetimo, dosadašnji ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu BBŽ Nenad Mrzlečki je u ožujku ove godine podnio ostavku iz osobnih razloga.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Danas su na bjelovarskom korzu građani imali priliku dobiti korisne informacije i savjete od djelatnika Zavoda za hitnu medicinu BBŽ te naučiti osnovne tehnike održavanja života, uključujući upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD).

Građani su tako danas imali priliku saznati brojne važne informacije koje, doslovce, spašavaju živote.

– Ove godine se slavi 13. Nacionalni dan hitne medicinske službe i tradicionalno smo to odlučili proslaviti s našim građanima. Tema ove godine je moždani udar. Ovdje pričamo o važnosti prepoznavanja moždanog udara te građane upoznajemo s našim radom, mogu vidjeti kako je to u našim kolima, kakvu opremu imamo, donijeli smo i lutku za reanimaciju da vide kako je to reanimirati ljude te koristiti automatski vanjski defibrilator, uređaj koji je namijenjen za korištenje laicima – pojašnjava dr. Iva Plevnik Žaja, v.d. ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu BBŽ.

AVD uređaji nalaze se diljem naše županije no rijetke se koriste zbog samog straha građana da nešto ne naprave krivo.

– Oni su vrlo jednostavni. U našem gradu su trenutačno dva – jedan se nalazi kod Erste banke, a drugi kod policije. Moje saznanje je da su, nažalost, građani premalo upoznati s time gdje se nalaze, čemu služe i kako se koriste. Oni su vrlo jednostavni za upotrebu. To je uređaj koji ima tipku za paljenje i isporuku šoka. Prvo morate prepoznati da osoba ne diše niti ima ikakve znakove života. Kada ga upalite, on će glasovnim i slikovnim porukama govoriti kako ćete dalje oživljavati, odnosno koje postupke ćete raditi. Govorit će vam kada treba napraviti isporuku šoka i slično. Građani se i toj situaciji možda boje hoće li njih udariti struja ili da će se njima nešto dogoditi. Neće sigurno – napominje Iva Plevnik Žaja.

Plan je da takvih aparata bude sve više.

– Plan je da takvih aparata bude što više na području grada i županije te da se krene se edukacijom građana – kako se oni koriste, gdje se nalaze te da jedni drugima možemo postići – ističe Iva Plevnik Žaja.

Pojasnila je i koliko se često na terenu susreću sa slučajevima moždanog udara.

– Dosta često, gotovo svakodnevno budu takve situacije. I od onih težih moždanih udara i od onih jednostavnijih. Zna se događati da ljudi prepoznaju pa zovu sam tim hitne pa se prevezu u bolnicu, ali zna se dogoditi i da pacijenti s nekim blažim oblicima moždanog udara dođu na hitni prijem – potvrđuje doktorica Plevnik Žaja.

Moguće je po određenim simptomima naslutiti da će se dogoditi moždani udar.

– Ono što se zna događati je neregulirana hipertenzija, povišen i visok tlak može dovesti do moždanog udara s obzirom na to da radi razno razne posljedice na krvne žile. Zna se dogoditi da ljudi imaju nekakve prolazne simptome, odnosno dođe vrlo kratko do smanjenja protoka kroz neku krvnu žilu, ljudi dobiju simptome moždanog udara – u obliku nepovezanog govora, pričanja, slabosti neke strane tijela – i to prođe za desetak minuta te ljudi to jednostavno zanemare. Nakon toga zna slijediti jak moždani udar. Kada imaju i to prolazno koje traje desetak minuta svakako se trebaju odmah javiti na hitni bolnički prijem, odnosno pregled neurologu – pojašnjava Plevnik Žaja.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!