– Kada se prijetnje nasiljem pojavljuju u online komentarima, bez ikakvih posljedica, to više nije samo govor mržnje, već poticanje na nasilje. Takve poruke ne pripadaju prošlosti – one nastaju danas i žene ih svakodnevno trpe u digitalnom prostoru. Ako ih normaliziramo, prihvaćamo nasilje kao društveno dopušteno. To ne smijemo tolerirati – istaknula je Sanja Batinjan iz udruge HERA.

Građani su tijekom akcije imali priliku informirati se o načinima prijave obiteljskog nasilja, institucijama kojima se mogu obratiti žrtve, kao i o oblicima podrške i pomoći. Dijeljeni su i edukativni materijali s ciljem podizanja svijesti o ovom problemu.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. godine, kada su na zagrebačkom Općinskom sudu ubijene tri žene – supruga u brakorazvodnoj parnici, njezina odvjetnica i sutkinja.

– Obilježavanjem želimo poslati jasnu poruku da živimo u društvu koje ne smije tolerirati nasilje, bilo da je riječ o obitelji, zajednici ili online prostoru. Nasilje nad ženama ne smije ostati neizgovorena tajna. O njemu moramo javno govoriti, senzibilizirati društvo i potaknuti institucije na djelovanje – naglasila je Iskrica Strčić iz bjelovarske udruge IRIS.

Dodala je kako se, unatoč naporima udruga i institucija, situacija ne mijenja značajnije.

– Žene se i dalje boje prijaviti nasilje, a ono ne jenjava. No, svaka žena koja nam se obrati može računati na našu pomoć i podršku – poručila je Strčić.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U knjižnici je predstavljena zajednička aktivnost “Pročitaj me… Imam poruku za tebe!” u sklopu koje je postavljen kutak knjiga čitateljske grupe s osnažujućim porukama za čitateljice i čitatelje s dostupnim kontaktima za pomoć i podršku žrtvama rodno uvjetovanog nasilja.

Preporučene i izložene knjige bit će dostupne za posudbu tijekom obilježavanja 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja, od Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca ove godine.

Snježana Berak, voditeljica čitalačke grupe “Čita/lice” otkrila je kako je ova suradnja osmišljena.

– U jednom neformalnom susretu došlo je do ideje da bismo mogli ostvariti neku suradnju i nakon drugog susreta odlučili smo i kako bi to trebalo i moglo izgledati te odredili da će to biti na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i prionuli smo izradi te naše male akcije u suradnji s čitateljskom grupom “Čita/lice” koja u ovoj knjižnici djeluje već šestu godinu, navodi Berak.

Nakon razrađenih detalja, izrađen je popis knjiga.

– Na tom popisu je više od 130 naslova, a većinu naslova je moguće posuditi ovdje. Napravili smo i QR kod za lakše snalaženje po tom popisu, a on je dostupan i na web stranici knjižnice, kao i sve ono što smo htjeli reći, ističe.

Knjige se nalaze na posebnoj polici na Odjelu za odrasle.

– Knjige smo u dogovoru s voditeljicom označili narančastom bojom i našom oznakom čitateljske grupe koja će trajno ostati na našim policama radi lakšeg snalaženja i nakon akcije. Pozivamo sve da dođu u knjižnicu i posude neki od ovih naslova, navela je te dodala kako nije u svim tim knjigama riječ isključivo o nasilju nad ženama, nego i o odrastanju, ženama u obitelji i radnom okruženju. Napominje kako “Čita/lice” trenutno imaju zadatak čitati novu dobitnicu Nobelove nagrade za književnost, Annie Ernaux.

– Za ovu su prigodu izrađeni bookmark ili graničnik s ukupno 22 različita motiva. S jedne strane sadrže motivirajuće i osnažujuće poruke, odnosno citate, dok se s druge strane nalaze oznake organizacija koje su sudjelovale u ovoj akciji te kontakt brojevi na kojima žrtve rodno uvjetovanog nasilja mogu potražiti pomoć i podršku, govori Iva Čatipović iz Udruge SOS Rijeka.

Među citatima se nalazi i onaj Jessice Taylor – “Tražila je to, flertala je, pila je, haljina joj je otkrivala previše, bila je previše samopouzdana, hodala je kući sama, ostala je u toj vezi, nije se branila. Što je to što nas navodi da krivimo žene? Zašto imamo problem s tim da krivnju za zločine protiv žena i djevojčica stavimo na nasilnika?” ali i jedne žene koja je sama bila žrtvom nasilja – “Moći si skuhati šalicu kave u svojoj vlastitoj kuhinji bez straha, to je najbolji zamislivi osjećaj.”

Iskrica Strčić iz bjelovarske udruge Iris koja vodi Sigurnu kuću u Bjelovaru podsjetila je da se o nasilju treba govoriti uvijek, ali osobito na dva datuma u godini.

– Kontinuirana suradnja SOS Rijeka i Udruge Iris je dovela do toga da stalno mozgamo o obilježavanju naša dva bitna datuma u godini, a to je 22. rujan, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama te 25. studeni koji je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Uvijek želimo na najlakši i prigodni način doći do društva, senzibilizirati ih i osvijestiti o ovoj problematici, rekla je Strčić i naglasila kako redovito surađuju s bjelovarskom knjižnicom.

– Vrlo često se događa da žrtve nasilja ne znaju kome se obratiti za pomoć. Kućanstvo je sredina gdje se većina obiteljskog nasilja događa i teško je izaći iz ta četiri zida ako nemate dovoljno informacija, ako nemate podršku i pomoć i da vam netko kaže da je sve to dostupno. Često se događa da žrtve nemaju informaciju i na ovaj način želimo doprijeti do svakog tko možda može žrtvi uputiti informaciju, ohrabriti je čitanjem ovih knjiga i uzimanjem bookmarka, ističe Strčić.

Svi se nadaju da će ovom akcijom doprijeti do žrtava.

– Žena koja čita knjigu, koja proučava neko štivo, koja će eventualno posuditi s ove police kakvu knjigu na neki način može osvijestiti svoju obiteljsku situaciju koje nije do kraja svjesna ili ne zna odrediti pravu stranu svog načina života. Možda je utješi ili joj pomogne da potraži pomoć, poručila je Narcisa Krivačić, članica Čita/lica.

Mihaela Boltižar, upraviteljica Socijalne zadruge “Pružimo ruke” ispričala je više o ulozi zadruge.

– S obzirom na to da već deset godina koliko djelujemo potaknuti idejom pomoći ženama žrtvama nasilja, drago nam je da ostvarujemo odličnu suradnju s Udrugom Iris jer smo mi korak kasnije, nakon što se žene odluče i ohrabre maknuti se iz nasilne okoline. Treba im onda osigurati nastavak rada i normalnog života i funkcioniranja. Njima je teško istupiti izvan sigurne kuće i zato je naša zadruga osnovana, da bi im pomogla da nađu nekakav posao. Mi smo počeli s proizvodnjom cekera, ukrasa od komušine i na razne načine pokušavamo sudjelovati uvijek u akcijama i promoviranju toga da se žene ohrabre i jave i da postoji netko tko će biti tu za njih i u početku i kasnije, naglasila je te najavila međunarodnu suradnju s Udrugom Iris u Albaniji.

Na ovogodišnjem Adventu u Bjelovaru Socijalna zadruga “Pružimo ruke” imat će svoju kućicu gdje se prodaju proizvodi žena koje su nekad bile u Sigurnoj kući, a ujedno će ohrabrivati sve koji se još nisu odvažili potražiti pomoć.

– Ovakve projekte i akcije knjižnica podržava i uvijek će dati prostor za izraziti se i doći do korisnika i javnosti do kojih inače ne bi došli, zaključila je na kraju ravnateljica bjelovarske Knjižnice Vjeruška Štivić.

Na sjednici su prikazana iskustva u radu od strane predstavnica Udruge za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja Iris Bjelovar te Centra za nenasilje i ljudska prava SOS Rijeka, dok su sjednici također prisustvovali i predstavnici Županijskog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Na sjednici je nazočila i zamjenica župana Marija Jungić.

– Mi smo mala sredina, ne samo kada je u pitanju selo, već i grad. Žene su nažalost često u problemu i ne znaju kome se u slučaju doživljenog nasilja mogu i trebaju obratiti. Žrtve nerijetko nemaju hrabrosti prijaviti problem. Mnogo puta je slika obitelji prema van savršena, dok je u četiri zida potpuno drugačija. Ženama želimo poslati poruku da postoje institucije kojima se mogu obratiti s punim povjerenjem. Žene koje doživljavaju bilo koji oblik zlostavljanja moraju biti hrabre i ne dopustiti si šutnju, patnju i prikrivanje problema, poručila je Jasna Mikles Horvat, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova BBŽ-a.

Prije službenog početka sjednice uručena je donacija u iznosu pet tisuća kuna za rad bjelovarske Udruge Iris. S obzirom da je prostor Sigurne kuće nedavno preseljen na novu adresu i u novouređeni stambeni objekt, novac će u najvećoj mjeri biti iskorišten za opremanje ili dodatno uređenje prostorija.

– Na nacionalnoj razini vidimo da je situacija prilično alarmantna. Dok s jedne strane imamo nastavak trenda pada broja prijavljenih prekršaja nasilja u obitelji, dok broj prijavljenih kaznenih djela raste, dakle brutalnijih oblika nasilja. To možda ukazuje na to da se nešto napravilo po pitanju senzibilizacije i poticanja prijavljivanja, međutim sigurni smo da upućuje na zabrinjavajuću brutalizaciju nasilja. Dakle, nasilje se ne prijavljuje, posebno u ranim fazama kada je još riječ o prekršaju, već onda kada uđe u ozbiljnu, kaznenu sferu. Jedan od razloga je nedovoljno povjerenja u institucije. Nedavno smo na razini Hrvatske imali dva femicida, iako su nasilja bila prijavljivana i postojale su mjere zabrane prilaska. Od početka godine do danas smo u državi imali 11 femicida, što je velika brojka. Naše zakonodavstvo je solidno, no prostora za poboljšanje uvijek ima. Smatram da je jedan od najvećih problema primjena zakona, rekla je Iva Čatipović, koordinatorica i savjetnica za pravna pitanja SOS Rijeka.

Ministarstvo pravosuđa RH najavilo je pooštravanje mjera, što ponovno pokazuje da se nešto krene mijenjati tek onda kada dođe do femicida.

– Svjesni smo da nije dobro svako malo mijenjati zakon. Stoga se za vrijeme rasprave i razgovaralo u dva smjera. U najvećoj mjeri je bilo govora o boljoj edukaciji i senzibilizaciji pravosudnih djelatnika, pa čak i o osnivanju posebnih odjela koji bi se bavili isključivo obiteljskim nasiljem, dodala je Čatipović.

O situaciji u Sigurnoj kući u Bjelovaru govorila je voditeljica Udruge Iris.

– Nažalost, naše sklonište je uvijek puno. Prošla godina nam je cijelo vrijeme bila popunjena i tražio se smještaj više. Sedam zahtjeva smo nažalost morali i odbiti. Naše sklonište je jedino na području Bjelovarsko – bilogorske županije, dok se u susjednim županijama samo prošle godine otvorilo nekoliko novih Sigurnih kuća. Suradnja s drugim skloništima je dobra, no potreba za njima postaje sve veća. To su jako zabrinjavajući podaci. Imamo i dosta ponavljajućih slučajeva, pa onda korisnice nastojimo usmjeriti na novu, tajnu lokaciju, pojašnjava Iskrica Strčić, dodavši kako udruge surađuju s državnim institucijama, jer je ta poveznica obavezna. U suprotnom, ženama nije moguće pružiti smještaj i adekvatnu zaštitu.

Vrtićanci su imali najkraću rutu, školarci nešto dužu i odrasli najdužu. Cilj šetnje je učenje, informiranje i humanitarno djelovanje. Nakon završetka šetnje, u Društvenom domu u Paljevinama održano je edukativno predavanje „Kako prepoznati nasilje u obitelji“.

Važno je napomenuti da se u sklopu projekta „Pričama pomažemo djeci“ Osnovne škole Ivanska provode razne aktivnosti kojima je cilj educirati osnovnoškolce o važnosti empatije, suradnje i tolerancije, a ujedno i djelovati za dobrobit zajednice te njegovati solidarnost i humanost. Povodom Međunarodnog dana obitelji koji se obilježava u nedjelju 15. svibnja učenici su odlučili uz pomoć školske knjižničarke Tanje Nađ i defektologinje Dijane Krajcaj – Magdić organizirati humanitarnu šetnju, dok je popratno predavanje imalo za cilj senzibilizirati učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu, ali i pokazati kako reagirati na nasilje koje uočimo.  

–  Postoji tjelesno, emocionalno, seksualno i egzistencijalno nasilje, a najčešće žrtve su žene, djeca i starije osobe. Ljudi općenito imaju jako puno prava i važno je da toga budemo svjesni. Obitelj je zajednica koja pruža međusobnu podršku, toplinu, utjehu, sigurnost. Današnji slogan glasi: „Nije svaka kuća dom“ i to je nažalost istina. Dom se poistovjećuje s toplinom, ljubavlju, zaštitom, zajedništvom, podrškom i drugim. Suprotno tome je obiteljsko nasilje koje podrazumijeva strah, tugu, bol, izloženost izravnom fizičkom nasilju ili životnoj opasnosti te neprimjerenom fizičkim, psihološkim, socijalnim, zdravstvenim ili odgojnim uvjetima unutar vlastite obitelji, definirala je Iskrica Strčić, voditeljica Sigurne kuće u Bjelovaru.  

Još jednom napominjemo i da je dostupna SOS besplatna i anonimna linija pomoći: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak od 16 do 20 sati, utorkom od 9 do 13 sati na broj 0800 200 033

U četvrtak 14. travnja, u središnjem gradskom parku održana je konferencija za medije na temu navedenog projekta. 

– Aktivnosti se provode na području četiri županije, Bjelovarsko – bilogorske, Požeško – slavonske, Koprivničko – križevačke te Virovitičko – podravske. Konkretno, riječ je o dežurstvu volontera na besplatnom SOS telefonu, pružanju psihosocijalne, pravne i socijalne pomoći te adaptaciji novog prostora Sigurne kuće koja je preseljena na novu lokaciju. U novu kuću će biti uloženo gotovo pola milijuna kuna, 150 tisuća kuna putem projekta, a 320 tisuća kuna iz proračuna Grada Bjelovara. Smatram da je vrijeme da žrtve nasilja dobiju adekvatniji, ugodniji smještaj i to na lokaciji koja je zaista tajna, jer je postojeća nažalost već duže vrijeme poznata širem dijelu javnosti. Dodatno, za EU fondove je trenutno u izradi novo proračunsko razdoblje od 2022. do 2027. godine i zaista se nadamo da ćemo putem europskih natječaja osigurati nastavak značajnih projekta kao što su Vrtić po želji roditelja, Program Zaželi, nastavak SOS linije i drugi, poručio je gradonačelnik Dario Hrebak.

Zahvaljujući projektu, pokrenut je besplatan SOS broj 0800 – 200 – 033 koji žrtvama obiteljskog nasilja omogućava savjetovanje i pružanje adekvatne pomoći. Za provedbu su zadužene čak četiri udruge, SOS, Hera, Iris i Delfin. Nažalost, završetkom projekta u svibnju, s radom će završiti i linija. 

– Kroz projekt smo uspjeli postići sve planirano i odraditi zadane aktivnosti. SOS linija je zaživjela, volonteri su izuzetno motivirani i oformili smo vrlo vrijednu ekipu. Zbog ukazane potrebe, na liniji smo morali proširiti dežurstva i puni smo nade da ćemo pronaći adekvatan način za nastavak rada besplatnog telefona. Potreba u svakom slučaju postoji. Udruga će i dalje raditi sa žrtvama obiteljskog nasilja, pružati pomoć i skrb koliko god je u našoj moći, poručila je Iskrica Strčić, voditeljica Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Bjelovar i Udruge Iris, dodavši kako će novi prostor Sigurne kuće sasvim sigurno doprinijeti kvalitetnijem radu. 

Jedna od volonterki na SOS telefonu je Tea Milinović koja vjeruje da je svojim angažmanom žrtvama osigurala kvalitetnu i pravovremenu emocionalnu podršku. 

– Na samom početku sam liniju prepoznala kao veliku potrebu, ne samo za naš grad, već i sve druge. Nažalost, o njoj se još uvijek premalo govori. Žrtvama obiteljskog nasilja potrebno je pružiti konstruktivan savjet, ohrabriti ih za korak dalje, odnosno za traženje stručne pomoći. Svi volonteri prošli su specifičnu edukaciju, usmjerenu na rad sa žrtvama obiteljskog nasilja. S obzirom na to da se radi o specifičnoj populaciji, nastojali smo naučiti kako se žrtva osjeća u određenoj situaciji, rekla je Milinović.   

Centar za podršku i razvoj civilnog društva Delfin, osnovan je u Pakracu 2002. godine s ciljem promocije i zaštite ljudskih prava, promicanja i podupiranja vrijednosti nenasilja, društvene pravde, ravnopravnosti, prihvaćanja razlika i različitosti. Osim navedenog, Delfin od svog osnutka radi na osnaživanju civilnog sektora i međusektorske suradnje, te djeluje lokalno i regionalno u cilju jačanja demokratizacije i vladavine prava. 

– Potrebe žrtava su izuzetno velike. S obzirom na to da projekt na kojem sudjelujemo posjeduje značajne elemente, od velike je važnosti osigurati njegov nastavak. Nažalost, pandemija koronavirusa je doprinijela porastu slučajeva nasilja nad ženama te neke žrtve demotivirala da se jave nadležnim institucijama i organizacijama koje im mogu osigurati pomoć. U našoj županiji također postoji Sigurna kuća, kazala je Mirjana Bilopavlović iz Udruge Delfin – Pakrac. 

Riječ je o kompilaciji kratkih drama Ljubavne pjesme za dobre djevojčice dramatičarke Rone Žulj, Tri kuće Svjetlane P. dramatičarke Beatrice Kurbel i Ti si moja, studentice dramaturgije iz Bjelovara Ane Perković, nastalih nakon razgovora autorica sa štićenicima Sigurne kuće za žene u Bjelovaru i inspiriranih njihovim pričama.  

– U Bjelovarskom kazalištu sam provela predivnih pet godina. Tema mog teksta je zapravo došla sama od sebe. Ponudili su mi da sudjelujem u ovom projektu, što sam objeručke prihvatila. S problemima o kojima smo večeras razgovarali, susrećemo se svakodnevno, što pojedinačno, što kao društvo. Nasilje je danas nažalost postala surova realnost, rekla je buduća dramaturginja, Bjelovarčanka Ana Perković. 

– Sve večerašnje drame su jako teške. Kao autorica se inače ne bavim tematikom nasilja, no nakon nekog vremena razmišljanja shvatila sam kako ne mogu reći da nasilje nije moja priča i  priča cura, žena koje osobno poznajem. Pitanje nasilja je nešto što nas svakodnevno okružuje, pogotovo kada je riječ o psihološkom nasilju. Često osobe tu vrstu nasilja niti ne mogu prepoznati, poručila je dramaturginja Rona Žulj. 

“Čitanje NJE: Sigurna kuća“ održano je povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, uz podršku i pokroviteljstvo Socijalne zadruge Pružimo ruke i u suradnji s Udrugom Iris Bjelovar, uz partnersku potporu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

– Naša zadruga je i osnovana s ciljem da pomažemo ženama koje su smještene u Sigurnoj kući. Tijekom godine radimo i osmišljavamo različite programe, stoga je ovo bila idealna prilika da javnost pokušamo osvijestiti o ovom problemu, rekla je Mihaela Boltižar iz Socijalne zadruge Pružimo ruke. 

Nakon scenskog programa uslijedilo je predavanje “Zašto ne ode(š)?” Lorene Zec i Bjelovarčanke Ive Čatipović, iz udruge SOS Rijeka – centra za nenasilje i ljudska prava. Također, jučer je na bjelovarskom korzu bio izložen i nagrađivani rad “Sram te i stid bilo” – crveni tepih s ispisanim zlostavljačkim SMS porukama, umjetnice Nives Žarković. Potreba za stvaranjem ovog dojmljivog rada, proizašla je iz intimnog iskustva umjetnice. 

– Smatram da naše građanstvo i dalje nije svjesno cijele situacije, stoga je i senzibilizacija po pitanju nasilja vrlo slaba. S obzirom da ljudi s našeg područja vole kulturu i kulturna zbivanja, smatrale smo da će ovakav način biti odličan put prema van. Predstava je zapravo dala teoriju, praksu i znanje o ovom gorućem problemu. Moram reći da korisnice u razgovorima nisu bile previše slobodne, no kroz pripremu i informiranje što će cijela ova priča donijeti, na kraju su se ohrabrile, kazala je Iskrica Srtčić, voditeljica Sigurne kuće u Bjelovaru. 

Na koji način je doživjela izvedbu ovih teških tekstova, upitali smo Bjelovarčanku, glumicu Ernu Rudnički. 

– Do sada smo čitanja imali u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu i Varaždinu. Jako sam sretna što smo večeras isto održali i u Bjelovaru. Tekstovi su pisani potpuno namjenski, isključivo na temu nasilja. Drago mi je što smo se svi u ovom projektu jako dobro i brzo povezali. Kada je glumac emotivan, izvođenje ovakvog teksta nije nimalo lako i jednostavno. Bilo bi vrlo zanimljivo da smo mi glumci mogli razgovarati sa ženama koje su govorile o osobnom iskustvu proživljavanja nasilja u obitelji, poručila je mlada glumica.

Utorkom od 9,00 do 13,00 sati i četvrtkom od 16,00 do 20,00 sati na navedeni će se broj javljati volonterke koje su u sklopu Projekta osposobljene za dežuranje na liniji pomoći, odnosno za krizne i druge intervencije u telefonskim razgovorima sa ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Naučile su kako i kada ih potaknuti na razgovor, a kako i kada poštivati njihovu šutnju, kako i kada postavljati pitanja, kako prioritizirati problem i usmjeravati razgovor, kako reflektirati i sažimati ono što smo čuli, provjeravati jesmo li dobro razumjeli što nam prozivateljica želi reći i slično. Sve u cilju da se kod žrtve nasilja povrati povjerenje da joj se može pomoći, jer poziv na besplatni broj prvi je kontakt nakon kojeg slijedi pravna, psihološka pomoć ili pružanje smještaja. 

Podsjetimo, projekt ‘Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka’ financirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i natječaja Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza I., u iznosu od 1.496.675,55 kuna. Stopa financiranja za korisnika, odnosno Grad Bjelovar iznosi 100 posto od čega je 85 posto osigurano sredstvima EU, a 15 posto iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

– Zbog odličnog vodstva i upravljanja Sigurna kuća je postala jedna prava institucija koja ženama i njihovoj djeci omogućava potrebnu skrb i pomoć. Ovim europskim projektom, taj segment će biti dodatno osnažen. Besplatan telefon još je jedan benefit putem kojeg se šalje jaka poruka svim ženama koje doživljavaju nasilje u obitelji. Itekako je važno da znaju da se imaju gdje javiti, potražiti pomoć, dobiti  savjet, informacije, zaštitu i skrb, rekao je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. 

Visok broj slučajeva nasilja u obitelji, prema podacima Ministarstva pravosuđa u Republici Hrvatskoj u 2018. godini za prekršajna djela nasilja u obitelji okrivljeno je 9 646 osoba, ukupno 7 864 muškarca i 2 188 žena, ukazuje i na problem nedovoljne razvijene psihosocijalne podrške žrtvama, kao i na nedostatnost socijalnih usluga upravo na lokalnoj razini.

U razdoblju od 24 mjeseca koliko će traje provedba ovog projekta bit će uspostavljen Program SOS, besplatno telefonsko savjetovanje žrtvama obiteljskog nasilja, koji će provoditi sve četiri partnerske udruge Iris, Hera, Delfin i SOS. Projektom je predviđeno da kroz radionice za korisnice skloništa, psihosocijalne tretmane počinitelja nasilja, programe pravne i psihosocijalne podrške u Savjetovalištu za žrtve nasilja i Program SOS telefonske linije bude obuhvaćeno 180 korisnica i korisnika. 

– Cijelu godinu se trudimo raditi ono za što zapravo i živimo. Naša misija je pomaganje, savjetovanje, usmjeravanje, senzibilizacija ljudi i građanstva. Problem nasilja u obitelji nažalost ne prestaje, već se samo povećava. Trenutno na besplatnoj liniji imamo sedam volontera koji se mijenjaju u dežurstvima. Razgovor je potpuno anoniman, tako da osoba koja zove besplatan telefon ne mora navoditi svoje podatke.  Isto tako, u sklopu projekta Sigurna kuća – podizanje kvalitete psihosocijalne podrške i boravka bit će izrađen i javnosti predstavljen “Vodič za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja”. Kapacitet naše Sigurne kuće je maksimalno 16 osoba, uključujući žene i djecu. Nažalost, tijekom godine rijetko idemo ispod te brojke. Potreba za zbrinjavanjem i pružanjem pomoći je izrazito velika, rekla je Iskrica Strčić, voditeljica Sigurne kuće. 

Na sam dan obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna, članice Udruge Iris i predstavnice partnerskih udruga dijelii će u samom centru Bjelovara promotivne materijale građanima i sve potrebne informacije vezane uz pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.

– Žrtva obiteljskog nasilja najčešće se osjećaju usamljene, ne samo od strane članova obitelji i društva, već i nekih institucija. Zbog toga je jako važno osigurati im pomoć iz drugih izvora i domena djelovanja. Kako bi pomoć i podrška bili stručni i u skladu s nekim osnovnim principima rada sa žrtvama obiteljskog nasilja, svi koji rade na besplatnoj liniji moraju biti posebno educirani, ali i imati podršku kroz svoj rad, jer je jasno da će se tijekom svoga djelovanja susresti s raznim izazovima. Mi ćemo poštovati svačiju anonimnost i privatnost. Tu smo prvenstveno da saslušamo sve probleme, pružimo emocionalnu podršku te damo daljnje smjernice, rekla je Iva Čatipović iz riječkog Centra za nenasilje i ljudska prava SOS.  

U ponedjeljak 28. prosinca u dvorištu Gradske uprave na uvodnoj konferenciji za novinare bilo je više riječi o ovom projektu koji će se provoditi tijekom 24 mjeseca i to na razini četiri županije. Nositelj projekta je Grad Bjelovar.

– Projektom “Sigurna kuća – podizanje  kvalitete  psihosocijalne podrške i boravka” bit će podignuta razina psihosocijalne podrške i kvalitete usluga koje imamo prema osobama kojima takav oblik podrške jako puno znači, dakle žrtvama obiteljskog nasilja. Mislim da sa milijun i pol kuna možemo učiniti puno toga. Ugrožene skupine, odnosno žene koje su doživjele neki oblik obiteljskog nasilja moraju biti zaštićene. Hvala svima koji sudjeluju u provedbi ovog projekta. Vjerujem da ćemo kroz financiranje iz Europskog socijalnog fonda napraviti dobar rezultat. U suprotnom, Grad Bjelovar iz svog proračuna ne bi mogao izdvojiti tako velik iznos, rekao je bjelovarski gradonačelnik, Dario Hrebak.

Na ovaj način počinje uspostava novog modela pomoći žrtvama obiteljskom nasilja na području četiri kontinentalne županije u suradnji sa partnerskim udrugama, Iris iz Bjelovarsko – bilogorske županije, Hera iz Koprivničko – križevačke, Delfin iz Požeško – slavonske te SOS iz Virovitičko – podravske županije. Riječ je o modelu kojim će biti uspostavljen inovativan pristup podrške ciljanoj skupini projekta, točnije razvojem postojećih usluga i implementacijom novih usluga psihosocijalne pomoći za žrtve obiteljskog nasilja i osvještavanjem javnosti o potrebama žrtava obiteljskog nasilja, jačanjem  stručnih kapaciteta partnera kroz supervizije i osposobljavanje za povećanje kvalitete pružanja usluga žrtvama obiteljskog nasilja, kao i unaprjeđenje kvalitete usluga psihosocijalne podrške i rada udruga kroz nabavu opreme i adaptaciju prostora.

– Projekt se već provodi nekoliko posljednjih mjeseci, a trajat će do travnja 2022. godine. Kroz projektne aktivnosti namjeravamo uključiti 180 osoba iz ugroženih skupina. U tu brojku se ubrajaju bivše i buduće korisnice, ali i 16 počinitelja nasilja koji trebaju proći određene psihosocijalne tretmane. Dodatno ćemo raditi i na senzibilizaciji ove jako važne teme koja je u našem društvu još uvijek nedovoljno zastupljena. Pred nama su tako različite kampanje, okrugli stolovi, obilježavanje Nacionalnog dana borbe nasilja nad ženama. Također, jedan od ciljeva je ojačati partnersku suradnju između udruga, učiti i uspostaviti još bolju sigurnost te podršku za naše korisnike. Pripremamo i uvođenje SOS telefonske linije, tako da će i taj dio biti dodatno na usluzi svima onima koji su u potrebi. Važno je naglasiti da zajedničkim snagama idemo u smjeru poboljšanja usluge Sigurne kuće u Bjelovaru, pojasnila je voditeljica projekta Andrea Novaković, ispred tvrtke BDC koja je ujedno i koordinator projekta.  

Visok broj slučajeva nasilja u obitelji, prema podacima Ministarstva pravosuđa u Republici Hrvatskoj u 2018. godini za prekršajna djela nasilja u obitelji okrivljeno je 9 646 osoba, od čega 7 864 muškaraca i 2 188 žena, što ukazuje na problem nedovoljne razvijene  psihosocijalne podrške žrtvama te na nedostatnost socijalnih usluga upravo na lokalnoj razini.

– Osnovna aktivnost naše udruge su SOS telefoni i savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja. SOS telefon djeluje 18 godina i osnovan je na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Dakle, u ovom dijelu imamo itekako puno iskustva. Smisao predstavljenog projekta je jedan vid međuresorne suradnje i to kroz institucionalni sustav. U Hrvatskoj postoji još šest županija koje nemaju Sigurnu kuću, tako da će ovaj projekt sasvim sigurno doprinijeti organiziranju i poticanju otvaranja skloništa. Udurga Hera je također u postupku osnivanja Sigurne kuće na području Koprivničko – križevačke županije. Mi moramo provoditi usluge za koje se pokazuje potreba, istaknula je Marina Švagelj Jašić, koordinatorica Udruge Hera iz Križevaca.

U superviziju, stručne edukacije i kreativne radionice projekta bit će uključeno 20 stručnjaka i djelatnika skloništa koji pružaju izravnu pomoć i podršku žrtvama obiteljskog nasilja, a bit će osposobljeno i 12 volontera za savjetovališta. U elementu jačanja stručnih kapaciteta, projektom je predviđena razmjena iskustva s kolegama iz Austrije i Slovenije. Kampanja senzibiliziranja  javnosti o problematici obiteljskog nasilja provodit će se organizacijom okruglih  stolova u svakoj od četiri županije, radijskim emisijama te kontinuiranim objavama o aktivnostima projekta u medijima. Također, bit će izrađen i javnosti predstavljen Vodič za žene žrtve nasilja i žrtve obiteljskog nasilja.

– Na godišnjoj razini imamo oko 70 osoba kojima u Sigurnoj kući pružamo pomoć i podršku. Prostorije su dosta istrošene jer se u njima posljednih 13 godine odvija nečiji život. Pored poboljšanja međusobne suradnje, velika nam je motivacija uređenje prostorija u skloništu kako bi boravak naših korisnika bio kvalitetniji i bolji. Najvažnija adaptacija biti će vezana za kupaonicu koja nije renovirana od 2007. godine. U cijelu ovu priču smo krenuli sa željom da se podržavamo, povežemo i učimo jedni od drugih, rekla je voditeljica Sigurne kuće Bjelovar i Udruge Iris iz Bjelovara, Iskrica Strčić.

Posebno sada, u vrijeme epidemije uzrokovane virusom COVID-19, osobe u bračnim i partnerskim zajednicama provode više vremena u svojim domovima, što potencijalno u nefunkcionalnim odnosima može rezultirati nasilnim ponašanjem. Uvođenje niza promjena u našim svakodnevnim životima povećava rizik od eskalacije nasilja u situacijama narušene obiteljske dinamike i to posebice prema ranjivim članovima obitelji kao što su djeca, osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom.

Statistički podaci pokazuju da je u prvih deset mjeseci 2020. godine zabilježeno 14,85 posto manji broj počinitelja prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno ukupno 7 024 počinitelja, što je za 1 225 počinitelja manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. U prvih deset mjeseci ove godine evidentirano je  i procesuirano 1 308 kaznenih djela nasilja u obitelji, što je za 46,1 % više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je zabilježeno 895 kaznenih djela. Tijekom ove godine ubijeno je 16 žena od kojih su sedmero žena usmrtili njihovi intimni partneri.

Policijska uprava bjelovarsko – bilogorska je u prvih deset mjeseci ove godine evidentirala 26 kaznenih djela nasilja u obitelji u kojima je 25 oštećenih osoba ženskog spola, od čega je 16 žena u svojstvu supruge ili izvanbračne supruge.

U istom razdoblju zabilježeno je 177 prekršaja po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji počinjenih od strane ukupno 202 počinitelja, od čega su 166 osobe muškog spola, a 36 osobe ženskog spola.

Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja na području Bjelovarsko – bilogorske županije djeluje od 2007. godine i jedino je na ovom području.

– Tijekom cijele godine popunjavamo kapacitete Sigurne kuće. Nažalost, statistika nije dobra, no mi smo zadovoljni što ženama u takvim situacijama možemo pružiti smještaj, pomoć i najpotrebnije stvari. Uz pomoć resornog ministarstva i lokalnih institucija, a sada i političkih stranaka te raznih udruga, možemo jako dobro raditi, djelovati i na vrijeme reagirati. Ovakve inicijative nam puno znače i olakšavaju nam rad. Vjerujem da ćemo u budućnosti raditi još kvalitetnije i bolje, jer nam je cilj ženama sa djecom omogućiti sigurnost i normalni život, što smo uspjeli ove godine kroz projekt u partnerstvu s Gradom Bjelovarom, a vezano je za adaptaciju skloništa, rekla je Iskrica Strčić, voditeljica Sigurne kuće te dodala da trenutno imaju maksimalni broj korisnika, njih 16 koliko mogu i primiti, od toga 11-ero djece i pet žena.

Upravo na današnji dan krenula je globalna kampanja pod nazivom „16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“, koja završava 10. prosinca, upravo na Međunarodni dan ljudskih prava čime se ističe da je nasilje prema ženama grubo kršenje temeljnih ljudskih prava.

Sa ciljem senzibilizacije građana o važnosti nulte tolerancije prema nasilju nad ženama, uz podršku Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i drugih partnera koji su se aktivno uključili u projekt „Lily“, Ministarstvo unutarnjih poslova  izradilo je novi spot primarno usmjeren na senzibilizaciju osoba muškoga spola „Ti to možeš!“.

Ovim se spotom sve osobe muškog spola pozivaju na preuzimanje uloge muškarca koji uvažava suprotni spol, zagovara ravnopravnost te ne koristi nasilno ponašanje kako bi zadobio ičije poštovanje.

-Ovaj dan zaslužuje biti obilježen jer se velik broj žena još uvijek bori za svoja prava. Ravnopravnost koju u društvu zaslužuju, žene još uvijek nisu izborile. Ako se osvrnemo na situaciju u Hrvatskoj, žene kod nas za isti odrađen posao, u usporedbi sa muškim kolegama dobivaju 17 posto manju plaću. Također, većina žena posao dobiva na određeno vrijeme. Osim što radi, većina žena je i majka što je u nekom dijelu ograničava u daljnjem djelovanju. Dokle god su djeca mala, žena je ograničena u izgradnji karijere, daljnjem obrazovanju i slično, posebice ako samo društvo i okolina njezino majčinstvo ne podupiru. Žene su manje zastupljene i u rukovodećim funkcijama, kao i u politici. Kada je žena, odnosno majka na takvim pozicijama, ona puno bolje razumije ostale žene i majke, brigu za obitelj i djecu. Ekonomska nesigurnost je ono što ženu dovodi u poziciju da danas, sutra bude zlostavljana. Vjerujem da će naša donacija ženama i djeci iz Sigurne kuće uvelike uljepšati i olakšati trenutni boravak. Željela bih poručiti kako je ekonomska sigurnost najbitniji segment za svaku ženu. Kada žena ima siguran posao, mogućnost rada, napredovanja i obrazovanja, tada ona može kreirati svoj i djetetov sigurniji život. Ona tada može ispunjavati sve roditeljske obaveze. Sretna žena je i sretno društvo, poručila je Bojana Hribljan, potpredsjednica stranke Demokrati.

-Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja na području Bjelovarsko – bilogorske županije djeluje od 2007. godine i jedino je na ovom području. Tijekom cijele godine popunjavamo kapacitete Sigurne kuće. Nažalost, statistika nije dobra, no mi smo zadovoljni što ženama u takvim situacijama možemo pružiti smještaj, pomoć i najpotrebnije stvari. Uz pomoć resornog ministarstva i lokalnih institucija, a sada i političkih stranaka i raznih udruga, možemo jako dobro raditi i djelovati. Ovakve inicijative nam puno znače i olakšavaju nam rad. Vjerujem da ćemo u budućnosti raditi još kvalitetnije i bolje. Naše sklonište može primiti 16 korisnika, mi ih imamo 17, naravno uz suglasnost našeg ministarstva. Potreba je velika i često moramo pružiti smještaj koji se nije mogao pružiti negdje drugdje. Od tog broja je devetero djece i osam žena. U našoj Sigurnoj kući je uvijek veselo, nikada nam nije dosadno, a svaka pomoć je uvijek dobrodošla, bez obzira u kojem obliku. Zahvaljujem se u ime cijele Sigurne kuće za svu pomoć koju smo do sada dobili sa svih strana, kazala je voditeljica Strčić i dodala:

-Tijekom jedne godine, maksimalno smo imali 70 korisnica, dok smo primjerice tijekom 2019. godine imali 58. U principu uvijek imamo više djece. Nasilje u obitelji žene najčešće prijave dosta kasno, kada od početka zlostavljanja prođe već nekoliko godina. Jednostavno budu obeshrabljene, u strahu ili nemaju povjerenja u sudstvo, društvo. Ekonomska ovisnost je također jako veliki problem. Osim što korisnice dobivaju smeštaj, sigurnost, hranu i ostalo, njih se tijekom pripreme za odlazak iz kuće savjetuje, informira, usmjeruje. Znači, imaju stručnu podršku u svakom smislu. Kada žene izađu iz Sigurne kuće i sa djecom krenu graditi samostalni život, to često bude i u Bjelovaru. Ovdje provedu neko vrijeme, uklope se u novu sredinu okolinu, zaposle, osnaže i hrabro krenu dalje. U tom slučaju mi i dalje pružamo savjete i informiramo se o situaciji te osobe. Ukoliko korisnica ode kod nekog od članova svoje obitelji, tu baš više nemamo kontakata. Nama dolaze osobe sa područja cijele Hrvatske, u prosjeku od 19 do 82 godine. U zadnje dvije godine žene su po godinama najviše između 50 i 60 godina. To su najčešće majke koje su čekale da im djeca odrastu, stanu na svoje noge i krenu vlastitim putem, a one pobjegnu od zlostavljača i potraže pomoć, istaknula je voditeljica Sigurne kuće, Iskrica Strčić.