Konferencija je bila posvećena rastu troškova života i posljedicama inflacije na građane Hrvatske, a na Korzu je tom prigodom postavljena i izložba koja prikazuje kako su posljednjih godina rasle cijene osnovnih prehrambenih proizvoda.

Hajdaš Dončić: Građane zanimaju inflacija, zdravstvo i stanovanje

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako građane najviše zanimaju svakodnevni životni problemi, među kojima su rast cijena, javni prijevoz, zdravstvo i pitanje stanovanja.

– Inflacija, javni prijevoz, hrana, energetika, liste čekanja u zdravstvu i mogućnost kupnje stana teme su koje primarno zanimaju i SDP i Možemo! – rekao je Hajdaš Dončić.

Osvrnuo se i na aktualne političke prijepore između predsjednika Republike i Vlade vezane uz vanjsku i obrambenu politiku.

– Ovdje se radi o grubom nasrtaju Andreja Plenkovića na ono što je propisano Ustavom, a to je kreiranje zajedničke vanjske i obrambene politike. Ne želim ulaziti u to tko je u pravu, ali Ustav je jasan. Ne možeš imati svu moć i neke odluke donositi bez predsjednika Republike – rekao je.

Dodao je kako vjeruje da SDP na sljedećim parlamentarnim izborima može pobijediti HDZ.

– Moja je poruka jasna – SDP može pobijediti Plenkovića na sljedećim izborima, a gospodinu Milanoviću ovo je ionako posljednji predsjednički mandat – poručio je Hajdaš Dončić.

Jakšić: “Građani plaćaju cijenu inflacije pohlepe”

Potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić ocijenio je da Hrvatska prolazi kroz, kako je rekao, “inflaciju pohlepe”, za koju odgovornima smatra Vladu Republike Hrvatske.

– Danas u Hrvatskoj imamo jasnu inflaciju pohlepe koja ima pečat i potpis onih koji gule naše građane, umirovljenike i radnike, a to su Andrej Plenković i HDZ – rekao je Jakšić.

Prema njegovim riječima, najveći teret inflacije snose građani s prosječnim plaćama i mirovinama jer se rast cijena najviše osjeća na hrani i energentima.

– Tvrditi da je riječ isključivo o uvezenoj inflaciji i da su za nju odgovorni ruska agresija na Ukrajinu ili Hormuški tjesnac znači vrijeđati zdrav razum. Velik doprinos rastu cijena dali su uvozni lobi, strani trgovački lanci i strane banke, kojima je Vlada omogućila da na hrvatskom tržištu ostvaruju velike profite – ustvrdio je.

Govorio je i o stanju u hrvatskoj poljoprivredi.

– Hrvatska danas proizvodi manje hrane nego prije, a od ulaska u Europsku uniju bilježimo pad domaće proizvodnje. Izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode po višim cijenama – rekao je.

Kritike na račun energetike

Jakšić smatra kako Vlada nije ispunila obećanja u energetskom sektoru.

Podsjetio je na najave iz 2016. godine o vraćanju INA-e u hrvatsko vlasništvo te ocijenio da od toga, kako je rekao, nije ostvareno ništa.

– Umjesto obećanih promjena dobili smo aferu “plin za cent”, dok je hrvatska energetika danas, po našem mišljenju, pod snažnim utjecajem Mađarske – rekao je.

Na kraju se osvrnuo i na aktualna događanja oko izbora direktora Bjelovarskog sajma.

– S obzirom na to da smo danas imali svojevrsnu dobrodošlicu od kolega iz HDZ-a, želim im uspjeh u pronalasku životopisa novog direktora Bjelovarskog sajma. Bilo bi dobro da ga pronađu jer Sajam ima važnu ulogu u razvoju hrvatske poljoprivrede – rekao je Jakšić.

Radolović: “Hrvatska mora biti prehrambeno i energetski samodostatna”

Saborska zastupnica Sanja Radolović podsjetila je kako je konferencija održana u kraju koji je nekada bio jedno od središta hrvatske proizvodnje mlijeka.

– Nalazimo se u nekadašnjem hrvatskom mliječnom bazenu, u području koje je bilo poznato po proizvodnji mlijeka i preradi u sirani koja je zapošljavala stotine ljudi. Danas je taj pogon pretvoren u skladište – rekla je.

Ocijenila je kako Hrvatska već četiri godine trpi posljedice, kako je nazvala, “Plenkovićeve inflacije pohlepe”.

– U posljednjem mandatu Vlade cijene hrane kumulativno su porasle za 42 posto. Neki proizvodi na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a od pet posto poskupjeli su i dvostruko – kazala je.

Dodala je kako je Vlada, prema njezinu mišljenju, više ulagala u građevinske projekte nego u jačanje domaće proizvodnje hrane i energije.

– Potrebne su nam škole, vrtići i kulturni domovi, ali jednako tako i dugoročna otpornost države kroz razvoj poljoprivrede i energetike. Građani ne osjećaju pad inflacije kada dođu u trgovinu ili kada dobiju račune za režije – rekla je.

Poručila je kako SDP neće odustati od prijedloga mjera kojima želi zaustaviti rast cijena.

Bakić: Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni

Saborski zastupnik Damir Bakić rekao je kako se inflacija u lipnju jest ublažila u odnosu na svibanj, ali smatra da Hrvatska i dalje ima znatno višu stopu inflacije od prosjeka eurozone.

– Inflacija je posljednjih mjeseci bila oko 50 posto viša nego u eurozoni i taj višak inflacije smatramo autentičnom Plenkovićevom inflacijom – rekao je.

Govoreći o energetici, naveo je kako Hrvatska proizvodi znatno manje električne energije iz solarnih izvora od Slovenije.

– Slovenija, koja je teritorijalno manja i ima manje potrebe za energijom, proizvodi dvostruko više energije iz solarnih izvora nego Hrvatska – istaknuo je.

“Vladine mjere su premale i dolaze prekasno”

Bakić je komentirao i mjere koje je Vlada najavila radi ublažavanja inflacije.

– Smatramo da su te mjere premale i da dolaze prekasno. Pozdravljamo zamrzavanje cijena pojedinih administrativnih usluga državnih poduzeća, ali istodobno rastu cijene brojnih komunalnih i javnih usluga koje građani svakodnevno plaćaju – rekao je.

Osvrnuo se i na najavljeno ukidanje poreza na mirovine.

– To je mjera za koju smo se zalagali godinama, ali stupa na snagu tek početkom 2027. godine. Osim toga, više od 700 tisuća umirovljenika neće od nje imati izravnu korist jer su njihove mirovine ispod poreznog praga – kazao je.

Dodao je kako očekuje da prihod od poreza na ekstraprofit bude usmjeren prema umirovljenicima koji su, kako je rekao, među najpogođenijima rastom troškova života.

Napomena: Ovaj članak prenosi izjave iznesene na konferenciji za medije SDP-a i platforme Možemo!. Stavovi i ocjene izneseni u tekstu predstavljaju stavove govornika na konferenciji.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Novinarima se obratio predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije i župan Marko Marušić, a konferenciji su nazočili HDZ-ovi gradonačelnici i načelnici te saborski zastupnik Miro Totgergeli.

Marušić: “Danas je naša županija jedno veliko gradilište”

Na početku obraćanja Marušić je oštro kritizirao dolazak predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića i njegove suradnike u Bjelovar.

– Danas je naša županija domaćin hodajućeg cirkusa Siniše Hajdaša Dončića i njegove svite, koji će putem populističkih akcija pokušati omalovažavati sve ono što radimo. Hajdaš Dončić bio je ministar u Vladi Zorana Milanovića i za vrijeme njegova mandata nije učinjeno ništa ni za Bjelovar ni za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Tada smo bili među najnerazvijenijim županijama u Hrvatskoj – rekao je Marušić.

Istaknuo je kako se danas na području županije provodi velik broj infrastrukturnih projekata zahvaljujući suradnji s Vladom Republike Hrvatske i europskim fondovima.

– Svi infrastrukturni projekti koji se provode u našoj županiji ostvaruju se zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske. Do sada je ugovoreno više od 532 milijuna eura europskih sredstava, a danas je naša županija jedno veliko gradilište – poručio je.

Nabrojao projekte: Bolnica, brza cesta, toplice, terme i centar za starije

Marušić je podsjetio na niz projekata koji su, kako je rekao, realizirani ili su u tijeku.

– Zahvaljujući Vladi imamo potpuno opremljenu Opću bolnicu Bjelovar, a država je preuzela kredit vrijedan 32 milijuna eura. U tijeku je izgradnja brze ceste prema Bjelovaru. Za dva tjedna otvorit ćemo obnovljene Daruvarske toplice vrijedne 20 milijuna eura, dok će krajem godine biti završene Terme Bjelovar, za koje je Grad Bjelovar iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobio 17 milijuna eura. Pred završetkom je i Centar za starije osobe u Grubišnom Polju, vrijedan oko 10 milijuna eura – rekao je.

Dodao je kako su svi navedeni projekti rezultat suradnje lokalne i državne razine.

– To su veliki projekti koje smo ostvarili zajedno s Vladom Republike Hrvatske. Kada je Hajdaš Dončić bio ministar, na području naše županije bilo je oko 9.500 nezaposlenih, dok ih je danas oko 1.300. To pokazuje koliko se situacija promijenila – kazao je.

“Građani su pokazali kome vjeruju”

Marušić smatra da su rezultati lokalnih izbora pokazali povjerenje građana u politiku HDZ-a.

– Mislim da su posljednji izbori jasno pokazali kome naši sugrađani vjeruju i kome žele povjeriti vođenje općina, gradova i županije. Na toj političkoj karti nema ni SDP-a ni Možemo!, a drago mi je da su građani to prepoznali – rekao je.

Osvrnuo se i na stanje u glavnom gradu.

– Danas kada dođete u Zagreb, on izgleda kao Beirut, a ne kao glavni grad Hrvatske. Prije svega neka počiste smeće u svom dvorištu, a onda mogu držati lekcije drugim županijama – izjavio je.

Istaknuo je kako očekuje nastavak dobre suradnje s Vladom Republike Hrvatske.

– Pred nama je još mnogo projekata koje moramo zajednički ostvariti kako bismo poboljšali uvjete života naših građana. Žao mi je što danas s nama nije gradonačelnik Dario Hrebak. Smatram da je upravo Grad Bjelovar dobio među najvećim iznosima sredstava od HDZ-ove Vlade te da bi upravo on trebao braniti Vladu i premijera od politika SDP-a i Možemo! – rekao je.

Cilj je da se do Zagreba stiže za manje od sat vremena

Marušić je govorio i o željezničkom prometu, naglasivši kako se posljednjih mjeseci intenzivno surađuje s Hrvatskim željeznicama.

– Do nedavno nismo imali niti jedan vlak s klimatizacijom. Uspjeli smo dobiti dva nova baterijska vlaka i novu punionicu, povećan je broj linija i vjerujem da ćemo dodatno izaći ususret građanima koji svakodnevno putuju na posao u Zagreb – rekao je.

Dodao je kako se ove godine očekuje dolazak još jednog novog vlaka.

– Naš je cilj da putovanje od Bjelovara do Zagreba, bilo cestom ili željeznicom, traje manje od sat vremena. Nastavit ćemo inzistirati na modernizaciji pruge i povećanju broja vlakova prema Zagrebu – poručio je.

Totgergeli: “Inflacija nije hrvatski, nego europski problem”

Saborski zastupnik Miro Totgergeli rekao je kako SDP i Možemo!, prema njegovu mišljenju, pokušavaju rast inflacije prikazati isključivo kao posljedicu politike hrvatske Vlade.

– SDP i Možemo! jeftinim populizmom pokušavaju prikazati rast inflacije kao isključivo hrvatski problem i odgovornost Vlade Republike Hrvatske. Međutim, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju drukčiju sliku – rekao je.

Pozvao se na posljednje podatke DZS-a.

– Inflacija je sa 5,2 posto u svibnju pala na 4,5 posto u lipnju. Kada usporedimo svibanj i lipanj, vidimo da su cijene pale za 0,4 posto, što znači da je inflacija na mjesečnoj razini negativna. Na godišnjoj razini najveći rast bilježe energenti, zatim usluge, dok su hrana, piće i duhan rasli znatno manje. Kada izuzmemo duhan, taj je rast još manji – rekao je Totgergeli.

Dodao je kako smatra da su Vladine mjere bile pravodobne.

– To pokazuje da su mjere Vlade za ograničavanje cijena u maloprodaji i energenata bile uspješne i donesene u pravom trenutku – kazao je.

Kritike na račun Zagreba

Totgergeli je ustvrdio kako SDP i Možemo! svojim obilascima Hrvatske pokušavaju skrenuti pozornost s problema u glavnom gradu.

– Dok se cijela Europska unija i svijet bore s inflacijom, SDP i Možemo! obilaze Hrvatsku. Smatram da time pokušavaju prikriti probleme i afere u Zagrebu. Spominju se Hipodrom, Zagrebački holding, odvodnja, domovi zdravlja, Zagreb parking i druge afere. Kada ne znaju upravljati gradom, spakiraju kofere i glume ekonomske stručnjake na ulici – rekao je.

Istaknuo je kako Hrvatska, unatoč izazovima, bilježi gospodarski rast.

– Hrvatska danas ima povijesno najveći broj zaposlenih, oko 1,8 milijuna ljudi radi, a nezaposlenost je na najnižim razinama. Radimo na stabilnosti gospodarstva, rastu plaća i mirovina te očuvanju financijske stabilnosti države – poručio je.

Osvrnuo se i na predsjednika Republike

Na kraju konferencije Totgergeli je komentirao i jučerašnji istup predsjednika Republike Zorana Milanovića.

– Jučer ste mogli vidjeti njegovu konferenciju na kojoj je vrijeđao i novinare. Smatram da to nije primjeren način komunikacije predsjednika Republike. Također, osporava slanje hrvatskih vojnika na ceremonijalnu paradu u Parizu, iako će ondje biti gotovo sve članice Europske unije – rekao je.

Podsjetio je i na raspravu o Zakonu o obrani.

– Članak Zakona o obrani koji je sada predmet rasprava donesen je još 2018. godine, u vrijeme predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Za njega je tada glasovala velika većina zastupnika, među njima i Arsen Bauk, koji danas tvrdi da je riječ o protuustavnom rješenju. Zato postavljam pitanje kako mu tada nije bio protuustavan – zaključio je Totgergeli.

Napomena: Ovaj članak prenosi izjave iznesene na konferenciji za medije Županijske organizacije HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije. Stavovi izneseni u tekstu predstavljaju stavove govornika.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Prvi je poziv medijima uputio SDP, koji je za 10 sati na Korzu, kod Hotela Art’earia, najavio konferenciju za medije u sklopu zajedničke kampanje SDP-a i Možemo! pod nazivom „Plenkovićeva inflacija“.

Na konferenciji bi trebali govoriti predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik stranke Mišel Jakšić te saborski zastupnici Sanja Radolović i Damir Bakić. Kako je navedeno u pozivu, tema će biti rast troškova života i posljedice inflacije na građane, a najavljeno je i postavljanje izložbe koja bi trebala prikazati učinke inflacije na cijene osnovnih prehrambenih proizvoda.

Nedugo nakon SDP-ova poziva, medijima je stigao i poziv HDZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije za konferenciju koja će se održati u 9 sati na Gradskom paviljonu u Bjelovaru, dakle sat vremena prije SDP-ove.

Prema najavi, na konferenciji će sudjelovati župan i predsjednik županijskog HDZ-a Marko Marušić, HDZ-ovi gradonačelnici i načelnici te saborski zastupnik Miro Totgergeli. U pozivu nije navedena tema konferencije.

Hoće li dvije konferencije biti sadržajno povezane ili je riječ o slučajnom vremenskom preklapanju, pokazat će sutrašnja obraćanja javnosti.

Foto naslovna: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Hrvatska obrtnička komora (HOK) odbacila je tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavile u javnom prostoru, a kojima se paušalni obrtnici prikazuju kao svojevrsna „porezna oaza“. Iz Komore poručuju kako se rasprava o poreznom sustavu mora temeljiti na točnim podacima i argumentima, a ne na pojednostavljenim usporedbama i etiketiranju građana koji posluju u skladu sa zakonom.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe kako iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su preuzeli poslovni rizik, sami pronalaze klijente i osiguravaju egzistenciju svojim obiteljima.

– Paušalni način poslovanja mnogima je bio prvi korak prema poduzetništvu. Smatramo duboko nepravednim upravo obrtnike prikazivati kao one koji narušavaju tržišno natjecanje i uživaju u poreznoj oazi – poručio je Kratohvil.

Upozoravaju na pogrešno tumačenje podataka

U HOK-u posebno problematičnim smatraju korištenje statističkih podataka koji, kako navode, stvaraju pogrešnu sliku o stvarnom stanju u obrtništvu.

Naime, podatak da je broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porastao s 90.968 na više od 133 tisuće odnosi se na ukupan broj registriranih obrta, a ne isključivo na paušalne obrte.

Prema stavu Komore, poistovjećivanje ukupnog rasta obrtništva s navodnim poreznim pogodnostima dovodi do pogrešnog zaključka da je rast posljedica poreznih privilegija, umjesto činjenice da se sve veći broj građana odlučuje na samozapošljavanje i poduzetništvo.

„Obrtnici uredno plaćaju poreze i doprinose“

Iz HOK-a naglašavaju kako hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima Republike Hrvatske te uredno podmiruju svoje obveze.

– Obrtnici ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo niti koriste složene modele poreznog planiranja. Oni izdaju i fiskaliziraju račune, plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju druge i svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo – poručuju iz Komore.

Dodaju kako je zbog toga neprihvatljivo da ih se u javnosti prikazuje kao problem koji treba rješavati.

Poslovni rizik ne može se uspoređivati sa zaposlenjem

Komora smatra da se porezno opterećenje zaposlenika i obrtnika ne može promatrati bez uzimanja u obzir poduzetničkog rizika.

Za razliku od zaposlenika, obrtnici nemaju zajamčenu plaću, sigurnost radnog mjesta, plaćeni godišnji odmor niti brojna druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Svaki mjesec sami moraju osigurati dovoljno prihoda za podmirenje svih troškova poslovanja i osobnih obveza.

Prema stavu HOK-a, obrti nisu uzrok narušavanja tržišnog natjecanja jer se uglavnom radi o malim poduzetnicima koji vlastitim radom ostvaruju prihode i snose puni poslovni rizik.

Protive se dodatnom poreznom opterećenju

Hrvatska obrtnička komora poručuje kako podržava pravedan i održiv porezni sustav, ali smatra da on ne smije kažnjavati one koji rade, ulažu i razvijaju svoje poslovanje.

Posebnu zabrinutost izazivaju prijedlozi koji bi dodatno povećali porezno opterećenje upravo obrtnicima koji su uspjeli razviti stabilno poslovanje i povećati prihode.

– Takve mjere ne bi pogodile „porezne oaze“, nego ljude koji svojim radom pune državni proračun, doprinose gospodarskom rastu i sudjeluju u izvozu – upozoravaju iz HOK-a.

HOK predstavio prijedlog Ministarstvu financija

Na sastanku održanom u Ministarstvu financija, predstavnici Komore osvrnuli su se i na predstavljeni paket antiinflacijskih mjera.

Istaknuli su kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana i stabilnosti javnih financija, ali smatraju da povećanje poreza i doprinosa za obrtnike nije učinkovita mjera za suzbijanje inflacije.

HOK predlaže zadržavanje postojećeg sustava doprinosa za sve paušalne obrtnike. Kada je riječ o mogućim izmjenama poreznog opterećenja, traže da svi razredi primitaka do 40.000 eura ostanu nepromijenjeni, dok bi se eventualne korekcije razmatrale isključivo u najvišim razredima, i to do najviše 33 posto, umjesto ranije spominjanog povećanja od 267 posto.

Prema procjeni Komore, takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a istodobno očuvao konkurentnost i održivost velikog broja hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.

Poziv na argumentiranu raspravu

Na kraju, iz Hrvatske obrtničke komore poručuju kako Hrvatskoj nije potrebna stigmatizacija obrtnika, nego ozbiljna rasprava o načinima poticanja poduzetništva, samozapošljavanja i gospodarskog rasta.

– Paušalni obrtnici nisu porezna oaza. Oni su obrtnici, poduzetnici, majstori, kreativci, informatičari, prijevoznici, frizeri, dizajneri, ugostitelji i brojni drugi građani koji svojim radom stvaraju vrijednost za lokalnu zajednicu i gospodarstvo. Zaslužuju poštovanje i raspravu temeljenu na činjenicama, a ne etiketama – zaključuju iz HOK-a.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info – freepik

Energetska kriza uslijed povišenih geopolitičkih rizika

Unatoč krhkom primirju na Bliskom istoku, još uvijek postoji plodno tlo za rast inflacije i potencijalnu svjetsku gospodarsku krizu. Investicijske analize HSBC-a i njihov indeks geopolitičkog rizika kojeg koriste velike investicijske banke, pokazuje da se nalazimo na najvišim razinama od početka rata u Ukrajini 2022.

Poseban problem predstavlja kontinuirano blokiranje Hormuškog tjesnaca, kroz kojeg prolazi oko 25% svjetske nafte i 20% prirodnog plina, a kojim još uvijek nije uspostavljen regularan promet. Takav razvoj događaja već je doveo do povećane volatilnosti cijena energenata, a ako se negativan trend nastavi, cijena nafte mogla bi dosegnuti i 200 dolara po barelu.

Sukob s Iranom uzrokuje ozbiljne poremećaje u svjetskom energetskom sektoru. Ovo se posebno ističe kod Zaljevskih zemalja, zbog kombinacije fizičkih oštećenja infrastrukture, prekida izvoza i povlačenja investicija. Posljedica je razvojni zastoj koji regiju vraća 10–15 godina unazad.

Pritisak na središnje banke i rizik stagflacije

Središnje banke već su pod snažnim pritiskom zbog visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. Ako kamatne stope ostanu na tim razinama, globalno gospodarstvo moglo bi dodatno usporiti. Upravo kombinacija sporog gospodarskog rasta i rasta stope inflacije dovodi do tzv. stagflacijske krize.

U odnosu na prošle krize, današnja situacija dodatno je otežana visokom zaduženošću zemalja u svijetu, osobito Sjedinjenih Američkih Država. Zbog toga je sposobnost američkog FED-a da dodatno podiže kamatne stope ograničena.

Iako je dolar kratkoročno ojačao, dugoročno se suočava s inflatornim pritiscima i dedolarizacijom. Paradoksalno, određena razina inflacije odgovara američkim vlastima jer smanjuje realnu vrijednost javnog duga, koji je nedavno premašio vrtoglavih 39 bilijuna dolara.

Inflacija u Europi i Hrvatskoj

Inflatorni pritisci već su vidljivi i u Europi. U Hrvatskoj je stopa inflacije u ožujku prema procjenama DZS-a iznosila 4.8%, što je najveća razina u eurozoni. Europska središnja banka upozorava na mogućnost još snažnijeg inflacijskog vala i plinske krize nego 2022. godine, ako se rat na Bliskom istoku nastavi. Povijesno gledano, visoke cijene nafte i plina gotovo uvijek dovode do poskupljenja svih ostalih proizvoda i usluga.

Novi val inflacije i potencijalna globalna kriza mogli bi dodatno smanjiti našu kupovnu moć. Vrijednost štednje hrvatskih građana ionako je u posljednjih nekoliko godina znatno pala, budući da su se cijene mnogih proizvoda i usluga de facto udvostručile. Drugim riječima, nastavit će se trend u kojem naš novac može kupiti sve manje i manje.

U takvom okruženju štednja u bankama uz zanemarive kamatne stope odnosno bilo kakvo duže držanje viška novca na bankovnom računu, više ne predstavlja održivu opciju, nego zagarantiran gubitak vrijednosti novca uslijed inflacije.

Kretanja na financijskim tržištima

Trenutno brojne imovinske klase bilježe pad vrijednosti. Dionice i kripto valute nalaze se pod pritiskom, a poteškoće osjeća i Blackstone Inc., jedna od najvećih svjetskih investicijskih kompanija. Blackstone upravlja kapitalom mirovinskih fondova, institucionalnih investitora i bogatih pojedinaca, koji ulaže u nekretnine, kompanije i privatne kredite.

Zlato je također doživjelo kratkotrajnu korekciju cijene. Prema izvješću Bank of America, razlog tom padu leži u potrebi investitora za likvidnošću, odnosno prodaji imovine kako bi došli do gotovine.

Državne obveznice u kratkom roku postaju privlačnije špekulantima, dok tzv. “papirnato zlato”, odnosno ETF-ovi poput SPDR Gold Shares (GLD), bilježe odljev kapitala. Investitori povlače novac iz tih fondova, što je doprinijelo ranijem kratkoročnom padu cijene zlata.

“Radikalna neizvjesnost ostavlja dubok trag na svim financijskim tržištima, a posebice kada je riječ o terminskoj trgovini jer nitko ne može procijeniti što će se događati, a posebno kada je riječ o Trumpu koji dnevno daje kontradiktorne izjave. U vrijeme povećane neizvjesnosti ljudi preferiraju ulaganja u ono što je opipljivo i provjereno, a to su fizički plemeniti metali”, objašnjava prof.dr.sc Ivan Lovrinović.

Rast potražnje za fizičkim zlatom

Za razliku od “papirnatog zlata”, potražnja za fizičkim zlatom raste. Ulagači sve više preferiraju imati opipljivu imovinu u vlastitim rukama, umjesto udjela u fondovima koji zlato drže u trezorima, primjerice, u Londonu.

Taj trend vidljiv je i u Hrvatskoj. Prema podacima Centra Zlata, u prvim mjesecima 2026. zabilježen je rast potražnje za zlatnicima i zlatnim polugama od 50% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatski građani time slijede trend koji postavljaju veliki institucionalni ulagači poput svjetskih središnjih banaka i najjačih investicijskih banaka.

Kako ističe Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata, ”fizičko zlato u rezervama svjetskih središnjih banaka već je nadmašilo rezerve eura i američkih državnih obveznica, a sličnu sudbinu možda čeka i američki dolar.”

Veliki igrači na taj način nastojali su se osigurati od nadolazećih tržišnih rizika. “Zlato već tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši brojne valute koje su propale uslijed inflacije, postavši temeljem financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima.”

Ulagači žele iskoristiti povoljnu cijenu prije krize

Spoj energetske krize, visoke inflacije, ekonomske stagnacije i geopolitičke nestabilnosti mogla bi dovesti do nove globalne krize. U takvim uvjetima cijena zlata tradicionalno bilježi značajan rast. Primjerice, u posljednjih pet godina, obilježenih krizama i inflacijom, cijena zlata porasla je za gotovo 175%, čime je ulagačima omogućila zaštitu od inflacije i pozamašnu zaradu.

Unatoč tome, zlato se trenutno nalazi na relativno niskim razinama, što mnogi smatraju odličnom prilikom za kupnju. Velike investicijske banke, poput J.P. Morgana, predviđaju rast cijene zlata od oko 25% tijekom ove godine.

“Privremeni pad cijene zlata na taj je način omogućuje ulagačima da po prilično povoljnim cijenama ulažu u instrument koji dugoročno raste, osobito kada dođe do svjetskih kriza”, dodaje Ivanović. Primjerice, cijena zlata u posljednjih 30 dana pala je oko 8%, ali je u posljednjih godinu dana porasla za gotovo 48%.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Energiju iznosi 11,3 %, za Usluge 7,8 %, za Hranu, piće i duhan 3,9 %, a za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije -0,6 %.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Energija, za 5,0 %, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,5 %, Usluge, za 0,7 %, te Hrana, piće i duhan, za 0,1 %.

Hrvatska kao najgora u eurozoni

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7 %, dok su u odnosu na veljaču 2026. (na mjesečnoj razini) više za 1,2 %.

Eurostatovi podaci pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 %.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. prema klasifikaciji ECOICOP, ver. 2 objavljuju se 16. travnja 2026.

Procjene inflacije komentirao ministar financija

Najnoviju procjenu inflacije u Hrvatskoj komentirao je i ministar financija Tomislav Ćorić.

– Indeks potrošačkih cijena je takav zbog udara koji je došao od strane rasta cijena energenata u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Ono što doprinosi je i sektor usluga – rekao je Tomislav Ćorić te dodao da industrijskim proizvodima pada cijena.

– Hrvatska će imati nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, vjerojatno i ponajveću, prema informacijama koje imam – dodaje Ćorić.

Dodaje da ni jedna članica EU-a ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.

– Ta razina inflacija nije ohrabrujuća, ali struktura ekonomije nam otvore bokove u ovakvim situacijama – ističe.

– Hrvatska ekonomija je spremna i funkcionira normalno i ovo je posljedica šoka, rata koji se događa na Bliskom istoku. Ono čemu se nadamo je da će taj sukob prestati. Ako ne prestane, cijela Europa će imati problem s inflatornim kretanjima. Neke zemlje i s dobavom energenata, a Hrvatska nije među tim zemljama, naša dobava je osigurana – kazao je Ćorić.

Izvor: index.hr

Foto: Unsplash

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

REDOVITA OBJAVA I AŽURIRANJE CIJENA

Prema ovom zakonu, trgovci će biti obvezni redovito objavljivati i ažurirati cijene svih svojih proizvoda na mrežnim stranicama, a morat će omogućiti nesmetan pristup digitalnim alatima koji će kupcima u realnom vremenu omogućiti usporedbu cijena.

Svaki trgovac bit će dužan uz trenutačnu maloprodajnu cijenu jasno označiti i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na konkretan dan, čime će se omogućiti lakše praćenje promjena cijena i transparentno informiranje potrošača.

JASNO OZNAČAVANJE PROIZVODA S OGRANIČENOM CIJENOM

Zakonom koji stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama, propisuje se i ograničenje cijena ključnih proizvoda i usluga, kao i jasno označavanje proizvoda s ograničenom cijenom. To znači da trgovac mora istaknuti vizualne oznake na proizvodima čije je cijena regulirana, a u prodavaonicama s preko 400 metara četvornih osigurati posebne prodajne prostore za te proizvode.

KAZNE

Trgovcima koji neće poštovati propise o objavi, isticanju i oglašavanju cijena, koji se neće pridržavati ograničenih cijena proizvoda ili koji ne prijave važeći cjenik i tarife na svojim mrežnim stranicama prijete kazne od 3.000 do 30.000 eura, a zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

Izvor: index.hr – Hina
Foto: Canva

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ključne najave:
✅ Ponovno će se kandidirati za gradonačelnika Bjelovara.
✅ HSLS će prvi put u povijesti imati samostalnu kandidatkinju za županicu BBŽ.
✅ U Zagrebu podržavaju Davora Bernardića za gradonačelnika u sklopu platforme Servus Zagreb, vjerujući da je to jedina građanska, centristička alternativa.

Mjere za borbu protiv inflacije:
📊 Obvezno isticanje cijena na mrežnim stranicama u formatu podobnom za preuzimanje podataka – kako bi potrošači imali bolji uvid u cijene.
📉 Usporavanje rasta javne potrošnje i smanjenje prevelike državne uprave.

Hrebak ističe da HSLS ostaje dosljedan liberalnim vrijednostima i nastavlja se boriti za transparentnost, odgovornost i modernizaciju državne uprave.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Facebook/LiberaliHSLS

Foto: HSLS- Bjelovar.info

– BOJKOT PEKARNICA! Podržimo inicijativu srednjoškolaca! Bojkotirajmo kupovinu u pekarnicama i trgovinama: kruh, burek, peciva, krafne i druge pekarske proizvode. Obustavimo kupovinu na jedan dan. Ovaj #bojkot je rezultat i vaših stalnih dvogodišnjih upozoravanja na enorman rast cijena kruha, bureka, peciva, krafni… Kao i smanjenu težinu (shrinkflacija!), kvalitetu, neizdavanje računa itd. Bojkot je rezultat i nezadovoljstva potrošača zbog nedjelovanje državnih tijela koja su od smanjivanja PDV-a na kruh, jaja, ulje i drugih proizvoda – šutjela i gledala kako se potrošači „čerupaju“ u pekarnicama i trgovinama. Mladi su nas pozvali da ih podržimo u inicijativi. Roditelji, bake i djedovi, rođaci, prijatelji – pružimo podršku našoj mladosti. Ne kupujemo u petak, 14. 2. 2025. – napisali su iz platforme „Halo, inspektore“.
Foto naslovna: Freepik
Foto: Platforma „Halo, inspektore“

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u siječnju 2025. stopa inflacije iznosila četiri posto u odnosu na siječanj 2024. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest prosinac prošle godine, porasla za 0,1 posto.

U listopadu 2024. prekinut je višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, kada je inflacija porasla za 2,2 posto. Trend ubrzanja se nastavio i u studenom, s rastom za 2,8 posto, u prosincu za 3,4 posto, a sada i u siječnju ove godine.

Hrvatska inflacija u siječnju 5 posto – zadržava prvo mjesto u eurozoni

Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,3 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za energiju 4,5 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,5 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a. Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2024., cijene energije su porasle za 2,2 posto, usluga za 1,4 posto, a komponente hrane, pića i duhana za jedan posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale za 3,4 posto.

DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 24. veljače. Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u prosincu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila pet posto, najviše od svih zemalja članica eurozone.

U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u siječnju iznosila je 2,5 posto. Nakon Hrvatske, najvišu inflaciju je zabilježila Belgija, 4,4 posto, Slovačka 4,1 posto, Austrija 3,5 posto, a Litva 3,4 posto.

Izvor: index.hr-Hina
Foto: Unsplash

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!