U ime župana Bjelovarsko – bilogorske županije, okupljenima se obratio Mladen Marinković.

– Podsjetit ću kako su nedavno u Virovitici održane igre na kojima smo od 22-ije ekipe zauzeli deseto mjesto. Još važnije je da smo na istom mjesto održali i Sabor HVIDR-e Republike Hrvatske na kojem su doneseni vrlo važni zaključci i zahtjevi upućeni prema Vladi RH. Dakle, očekivane su određene korekcije u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja, dok je naš glavni zahtjev usklađivanje invalidnina, što se nije dogodilo posljednjih više od 20 godina. Zahtjev se odnosi i na vraćanje deset posto mirovine, kojih nam je “skinuto” još za vrijeme Jadranke Kosor, bivše predsjednice Vlade RH, rekao je Mladen Marinković, predsjednik Odbora za hrvatske branitelje Bjelovarsko-bilogorske županije.

Na mogućnost i važnost korištenja veteranskih centara na području Hrvatske, okupljene je posjetio izaslanik ministra Ministarstva hrvatskih branitelja.

– Nažalost, na nekoliko lista koje sam danas gledao, nema niti jednog Bjelovarčanina. Podsjećam vas kako su centri uspostavljeni u Šibeniku, u Sinju je u postupku otvaranja, dok će oni u Petrinji i Daruvaru biti dovršeni jako brzo. Želim da koristite tu privilegiju, jer osim što je riječ o medicinskoj rehabilitaciji, tu su i psihološka potpora, radne terapije i druženje. Čak postoji mogućnost da s vama u centar idu i vaše supruge. Mislim da je 20 dana provedenih u jednom od centara, vrlo korisno za svakog branitelja. S obzirom na to da smo sve stariji, pažnju vam želim skrenuti i na mogućnost odlaska na redovite sistematske preglede, poručio je Bjelovarčanin Dinko Tandara.

Podsjetimo kako je HVIDR-a Bjelovar dragovoljna udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, koji se radi zaštite i promicanja zajedničkih nacionalnih, humanitarnih, socijalnih, zdravstvenih, sportskih, kulturnih i drugih interesa i ciljeva te zajedničkih uvjerenja, bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje udruge. Osim u Bjelovaru, HVIDR-a Bjelovar djeluje i na području općina Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.

Predsjednik bjelovarske udruge, najavio je plan rada i djelovanja za 2023. godinu.

– Pred nama je daljnja suradnja s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, zatim poticanje suradnje sa svim oblicima vlasti i Ministarstvom hrvatskih branitelja RH, rješavanje što većeg broja članova po pitanju stambenog zbrinjavanja, pružanje pravne i socijalne zaštite članovima, kao i ostalim hrvatskim braniteljima. I dalje ćemo biti fokusirani na praćenje Zakona o pravima hrvatskih branitelja te reagiranje na nepoštivanje istog. Nastavit ćemo obilaziti grobove pokojnih kolega povodom obilježavanja Svih svetih, poticat ćemo uključivanje što većeg broja članova u promociju tjelesne kulture i sudjelovanje u sportskim aktivnostima i događanjima, a tu je i participiranje u projektima za dobrobit naših članova, nastavak projekta “Zajedno” te provedbe redovitih sistematskih pregleda, najavio je predsjednik udruge Damir Bošnjak, dodavši kako je od osnutka udruge preminulo 57 članova. 

Prijedlog plana rada udruge za 2023. godinu prihvaćen je jednoglasno, dok je većinskim brojem glasova prihvaćeno povećanje iznosa članarine, sa 120 kuna na 20 eura.

Predsjednik je posebno istaknuo jako dobru suradnju s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko – bilogorskom županijom, Ministarstvom hrvatskih branitelja te mnogim drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata.

Kako se radi o teškoj situaciji u kojoj je u potencijalno ozbiljnoj ugrozi jako velik broj stanovništva, a svi su pak podložni zarazi i prenošenju iste, obustavljene su brojne djelatnosti i donesene teške i ozbiljne mjere izolacije, socijalne distance i smanjenja kretanja. S obzirom na sveobuhvatnost takve situacije, jasno je kako nekolicina ljudi koja djeluje po stožerima nije dostatna. Stoga je od neizmjerne važnosti aktivno sudjelovanje građanskih udruga u pomoći oko provođenja naputaka ili jednostavno pomaganju onima koji su najviše pogođeni.

Kao i u raznim dosadašnjim akcijama u Gradu Bjelovar, pomoć je ponudila Udruga branitelja liječenih od PTSP-a Bjelovar. Tako su se naši dečki uključili u ovu nimalo laku situaciju kako bi što više pomogli. Prihvatili su se svih aktivnosti, a jedna od njih je savjetovanje građana na području grada da se ne okupljaju  grupama. Korist od iste se pokazala najviše praktičnom ovih dana kada je i Stožer civilne zaštite Grada Bjelovara dobio dopis Erste&Steiermärkische banke da im pomognu jer osim raznih transakcija u banci krenula je i isplata mirovina. Članovi Udruge branitelja liječenih od PTSP-a Bjelovar, označeni reflektirajućim prslucima Stožera civilne zaštite, izašli su na teren i u ulozi redara savjetovali građane da se pridržavaju uputa Stožera te pazili na propisanu distancu među građanima. Iako je predmetni dopis stigao samo od jedne banke, vrijedni volonteri okupili su se i pred ostalima kako bi podsjetili na mjere koje su na snazi. Takva praksa traje tijekom isplata mirovina od 2. do 7. travnja.

Ovo je samo jedan od primjera njihova doprinosa, a sve potrebno nastavit će činiti, kako kažu, za čitavo vrijeme trajanja krize.

Stožer civilne zaštite Grada Bjelovara napomenuo je kako je ovakva pomoć Udruge branitelja liječenih od PTSP-a Bjelovar, kao i HVIDRA-e koja se pridružila aktivnostima Stožera, hvalevrijedna ali ujedno i od neizmjerne važnosti jer je nemoguće uz sve obveze Stožera i aktivno i kvalitetno kontrolirati situaciju na terenu. Pritom misle i na sprječavanje okupljanja i na pomoć potrebitim građanima. Upravo stoga, Stožer još jednom podsjeća na masovnost ove krize i apelira na sve građane jer je odgovornost svakog pojedinca bitna da se nastala teška situacije što prije i što povoljnije riješi. Izuzetno je bitno kad god je moguće ostati kod kuće. U slučaju neizbježnog izlaska van iz kuće ne zaboravite na sve moguće mjere zaštite sebe, i drugih oko sebe. Pridržavajte se propisane udaljenosti od najmanje dva metra. Izbjegavajte bilokakve kontakte. Pridržavajte se mjera samoizolacije ako vam je propisana. Vodite računa o tome da često i pravilno perete ruke, te da održavate redovitu osobnu higijenu i higijenu svog doma.

Pismo Miranda Mrsića donosimo u cijelosti!

Zagreb, 3. listopada 2019.

Poštovani,

kao što sam već rekao, povlaštene mirovine ne smiju biti svete krave mirovinskog sustava. Taj moj stav nije od jučer, iskazao sam ga još tijekom vođenja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U mandatu Vlade Republike Hrvatske čiji sam bio član ukinute su povlaštene mirovine političarima, kako saborskim zastupnicima, tako i predsjedniku Republike Hrvatske. Mislim da je to najbolji pokazatelj da sam krenuo od sebe u skidanju tereta s leđa građana naše zemlje koji vrijedno  i teško rade kako bi u starosti od mirovine mogli dostojno živjeti.

Niti jednom riječju ili rečenicom nisam tražio smanjenje, ukidanje ili obustavu isplata braniteljskih mirovina. Dapače, Domovina i na taj način treba pokazati zahvalnost ljudima koji su svoje živote i zdravlje stavili na branik Domovine. Samo sam tražio i nastavit ću tražiti – u to budite sigurni – da se stvari nazovu pravim imenom. Da se mirovine iz rada, zarađene mirovine, odvoje od mirovina po posebnim propisima, od povlaštenih mirovina. Isto tako, kao i braniteljske, tražim da se iz mirovinskog sustava izdvoje sve povlaštene mirovine, uključujući i mirovine NOB-a, domobranske, MUP-a i sve ostale. Sve mirovine koje nisu stečene iz rada trebaju van iz mirovinskog sustava. 

Povlaštene mirovine su zapravo  financijske naknade koje je politika u nekom trenutku odlučila dodijeliti pojedinim skupinama u društvu. I to treba otvoreno reći. Građani imaju pravo znati koliko ih koštaju pojedine odluke politike, jer je riječ o javnom novcu. Novcu svih građanki i građana Republike Hrvatske. Prošla su olovna vremena šutnje i pogibanja glave u kojima se nije smjelo pitati ili govoriti, što i sami često spominjete.

U skladu s tim, mogli bi i cijenjeni članovi HVIDR-e  krenuti od sebe i pokazati da vam je i danas – kao u Domovinskom ratu – stalo do Domovine u koju se toliko zaklinjete i na koju se u svakom svom obraćanju javnosti pozivate. Slobodu i demokraciju za koju su se borili i ginuli branitelji Hrvatske nemate pravo pretvoriti u novo jednoumlje  u kojemu ćete prijetnjama nametati svoja politička uvjerenja i opredjeljenja te odlučivati što je dopušteno, a što nije. Ne želite valjda biti kao SUBNOR?

A kad me već pitate za moj osobni doprinos u Domovinskom ratu, ako vas doista zanima lako ćete naći veliki broj ljudi kojima sam pomogao da posvjedoče gdje sam bio. Dok su neki baš pakirali kofere i odlazili u Ameriku i Njemačku kada su krenuli balvani u kolovozu, ja sam se tada vratio sa stipendije iz SAD-a u Hrvatsku. Nisam pjevao „Ne dirajte mi ravnicu“ iz američke stepe ili s bavarske livade.

Kako sam siguran da nećete pitati one koji to znaju gdje sam bio 91., pomoći ću vam u traženju odgovora:  bio sam na Rebru, sa svojim pacijentima. Cijelo vrijeme rata nismo prestajali raditi i liječiti ljude. Čak i pod uzbunama. A bivši ministar Hebrang također zna što je nekolicina nas 1995. radila u bolnici u Rumbocima na Ramskom jezeru pored Prozora u Bosni i Hercegovini.

Moja obitelj i ja Hrvatskoj ne dugujemo ni kunu poreza i nikad nismo i to vrlo lako i jednostavno možete provjeriti. Ne posjedujemo hotele, ne prijetimo novinarima i onima koji drugačije misle, poštujemo sve građanke i građane bez obzira ne njihovu vjersku, nacionalnu, rasnu ili spolnu pripadnost.

I da, prijedlog zakona o razdvajanju zarađenih mirovina od povlaštenih mirovina ide u proceduru. NE BOJIM VAS SE.

S poštovanjem,

prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med.

predsjednik Demokrata

Uradak „Slučajni ratnici“ životno je djelo redatelja Tibora Javureka, a govori o sudbinama Bjelovarčana koji su se našli na prvim linijama Domovinskog rata.

– Htio sam pokazati da su Bjelovar i cijelu Hrvatsku branili ljudi koji su bili slučajni ratnici. Time ne mislim ništa loše, nego da se radi o ljudima koji su bili đaci, profesori, liječnici; ljudima koji su došli s nekih svojih poslova i krenuli u obranu svoje države. Nitko od njih nije želio ratovati – oni su uvučeni u neku priču i svi su oni u krajnjem slučaju postali ratnicima, poručio je Javurek u četvrtak 26. rujna na konferenciji za medije, naglasivši kako se nada da će svi koji će pogledati film prepoznati priču koju su željeli ispričati.

Konferenciji za medije, na kojoj je govora bilo o premijeri navedenog filma, prisustvovao je i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, koji je tada istaknuo da je razdoblje od 30 godina puno da do sada nismo imali nijedan film o ulozi bjelovarskih branitelja u Domovinskom ratu i ulozi svih bjelovarskih postrojbi u raznim operacijama.

– 30 godina ne zna se da Bjelovar nije bio samo Bjelovar nego da je to bilo cijelo zborno područje. Bilo je raznih pokušaja i političkih igara, ali nijedan film o tome nije napravljen, rekao je gradonačelnik istaknuvši kako je njegov cilj otpočetka bio da se politika u potpunosti makne iz kreiranja ovog filma.

– Film je snimljen na više lokacija, u njemu govori 40-ak bjelovarskih branitelja i korištene su snimke HRT-a. Jučer smo imali prvi prikaz filma, kojem su prisustvovali pripadnici raznih udruga i ono što me posebno veselilo, nije bilo niti jedne bitne i važne primjedbe, kazao je Hrebak.

Inače, HVIDR-a Bjelovar prijavila je film na natječaj Ministarstva branitelja te su tim putem ostvarili 100 tisuća kuna, a Grad Bjelovar je uz to sufinancirao još dodatnih 200 tisuća kuna.

Željko Dragašević, predsjednik HVIDR-e Bjelovar napomenuo je kako su ratne udruge same izabrale tko će ih predstavljati u filmu, bez ikakvog utjecaja.

Što se same projekcije tiče, kazao je i kako je prva službena promocija filma za uzvanike 29. rujna, dok će javnost film moći pogledati besplatno u razdoblju od 1. do 4. listopada, uz uvjet da karte podignu na blagajni filma ili u prostoru HVIDR-e Bjelovar.

Konferenciji je prisustvovao i Igor Crnomarić, predsjednik Odbora za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji Grada Bjelovara koji je izrazio ponos što je dijelom ovog tima, kazavši kako je ovo trag u povijesti koji će ostati. Crnomarić je izjavio i kako se u filmu radi o pravim ljudima, koji dijele vlastite životne priče.

– Tvrdim da u ovom filmu ne postoji nijedan govornik koji nije osobno bio na određenom mjestu o kojem govori. U ovom filmu govore ljudi s prve crte bojišnice i njihovi zapovjednici. Svakog govornika smo provjeravali i tek kad bi se priča s više strana poklopila, išli smo u realizaciju, poručio je Crnomarić.

Ove godine projekt se provodi od 01. 08. do 05. 08. 2019.

Biciklistički maraton voze biciklisti – članovi udruge i simpatizeri koji će obići značajna mjesta vezana za Domovinski rat. Više o tome rekao je predsjednik bjelovarske HVIDR-e, Željko Dragašević.

– Svake godine odabiremo neko drugo mjesto u spomen na Domovinski rat. Ove godine je to mjesto Krivi Put, rodno mjesto hrvatskog heroja Damira Tomljanovića Gavrana, gdje je napravljen Spomen Dom u njegovo ime. Na njegovom posljednjem počivalištu, odat ćemo počast polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, rekao je Dragašević i dodao da je ovo 15. maraton po redu kojeg je Miroslav Dragašević pokrenuo, a zadnjih deset godina maraton prati Udruga HVIDR-a.

Dragašević je također istaknuo da svake godine u maratonu sudjeluje 10-tak biciklista i ove godine će preći oko 700 kilometara u četiri dana.

Kad je riječ o obiježavanju obljetnice, Dragašević je kazao:

__________________________________________________________________

Glavni pokretač biciklističkog maratona je Miroslav Dragašević, branitelj i sudionik akcije Oluja.

– Drago mi je da se tradicija nastavlja jer to je veliko nadahnuće i podstrek za mene, rekao je Miroslav i dodao da je vojnom operacijom Oluja slomljen mit o velikoj Srbiji, a kao učesniku te Akcije, to mu posebno znači i još više ga motivira.

Župan je potpisao ugovore s udrugama kojima će se sveukupno dodijeliti sredstva u iznosu od 294.000,00 tisuće kuna, od čega je najmanji iznos 4.000,00 tisuće kuna, a najveći 50.000,00 tisuća kuna.

Na županijski Javni poziv za financiranje programa i projekata udruga od interesa Bjelovarsko-bilogorske županije prijavilo se 60 udruga iz raznih područja te udruge proizašle iz Domovinskog rata i Drugog svjetskog rata kojima će se ukupno dodijeliti sredstva u iznosu 712. 850,00 tisuća kuna, što je najveća financijska potpora naše županije za rad udruga na svom području.

Župan navodi kako, kada govorimo o Domovinskom ratu, ova županija ima iznimno velik broj branitelja u odnosu na samu veličinu županije. Time nažalost imamo i veliki broj poginulih i ranjenih, a uz ljudske žrtve pretrpjeli smo i velike materijalne štete. Trećina županije bila je okupirana te su se neka od najtežih ratnih zbivanja događala upravo ovdje, stoga je ovaj dio Hrvatske bio posebno teško pogođen.

Napominje kako ne možemo zaboraviti činjenicu da je Domovinski rat osnova države koju sada imamo.

– Oslobođenje Hrvatske krenulo je zapravo odavde, prvo smo kroz niz operacija oslobodili sebe da bi naše postrojbe bile u Domovinskom ratu tamo gdje je to trebalo, od Slavonije do Dubrovnika. Ponekad se o Domovinskom ratu i braniteljima govori na razne načine, ali što se mene kao župana tiče, jasno je da ukupnost tog rata počiva na ljudima koji su bili u njemu, na ljudima koji su se izborili za Hrvatsku- hrvatskim braniteljima, na kraju krajeva i ja sam sam branitelj. Stoga mi je danas zadovoljstvo i čast potpisati ugovore s udrugama proizašlih iz Domovinskog rata koje su prijavile vrlo raznovrsne projekte, rekao je župan.

Udruge Domovinskog rata imaju niz raznih aktivnosti, od okruglih stolova, obilježavanja obljetnica, sportskih aktivnosti na kojima se branitelji okupljaju do projekata vezanih uz mlađe generacije.

Damir Bajs ističe kako je ovih približno 300.000,00 tisuća kuna najveći iznos koji je županija ikad dala nekoj udruzi s područja Domovinskog rata. Ali to nije sve što županija daje od potpora vezanih uz Domovinski rat, ona financira i izdavanje djela te tematike, okrugle stolove i manifestacije obljetnica. Bjelovarsko- bilogorski župan je, čini se, i jedini hrvatski župan koji ima Savjetnicu za branitelje u svome stožeru.

Željko Dragašević, predsjednik bjelovarske HVIDR-e zahvalio je Županiji što je sufinancirala i prepoznala projekte te je izrazio želju za daljnjom suradnjom u istom, pozitivnom tonu.

– Projekte koje imamo provodimo diljem cijele županije. To su sportska natjecanja invalida Domovinskog rata, a posebno smo ponosni na našu likovnu kolonija koja je humanitarne naravi. Stoga je svaka potpora koju Udruga dobije i više nego dobrodošla.

Krešimir Ivančić, predsjednik Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Daruvar također je zahvalio županu i Županiji na dugogodišnjoj suradnji i financijskoj pomoći već dugi niz godina. Sretan je što je rad Udruge prepoznat.

– Ovo nam može biti samo poticaj da i dalje radimo na očuvanju našeg članstva i očuvanju istine o Domovinskom ratu.

Nedjeljka Matanović, zamjenica predsjednice Udruge roditelja poginulih u ratu BBŽ :

– Zahvaljujemo na svemu iako smo jako žalosni i to nikad neće izaći iz naših srca. Hvala što nas ne zaboravljate i što ste uz nas.

 – Zahvaljujem posebice županu i njegovim suradnicama na njihovoj pomoći. Naša suradnja traje već dugi niz godina i naši projekti su svake godine bili u potpunosti praćeni i izvršeni. Ove godine imamo dva značajna projekta, a najvažniji je Okrugli stol- zapadna Slavonija u Domovinskom ratu, koji se održao u dva dana te mu je nazočilo 200 ratnih zapovjednika i ostalih sudionika vezanih uz operacije izvršene 1991. godine na zapadnoslavonskom ratištu, rekao je Đuro Crkvenac, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata

Crkvenac dodaje, kako je to veliki projekt kojem je županija, uz materijalnu pružila i organizacijsku i ostalu pomoć. Udruga trenutno radi na prikupljanju podataka o prvim oslobodilačkim operacijama izvršenim na ovim prostorima, koje će potom predati Hrvatskom vojnom učilištu na izučavanje. Također, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata svake godine organizira i sportska natjecanja na području županije.

Darko Kajfeš, predsjednik Udruge HVIDRA Čazma je zadovoljan što su njihovi projekti prepoznati. Napominje kako je Udruga započela raditi na spomen obilježju u Komletincima.

– Napravljen je idejni projekt, to nam je jedina velika želja da se u nekom budućem vremenu ti izrealizira. Zahvaljujemo se na tome.

Za kraj, Ivica Tanjić, potpredsjednik Udruge specijalne jedinice policije Omege Bjelovar je zahvalio županu i dožupanu na dosadašnjoj pomoći i na prepoznavanju projekta.

– Mogu samo reći da ste bili tu uz nas kad god je bilo potrebno i nadam se da ćemo tako nastaviti i dalje.