Utrka je započela u 11 sati, a natjecatelji su snage odmjerili na zahtjevnoj stazi dugoj 24 kilometra (dva kruga po 12 km). Osim gidranskih grla, održan je i poseban plasman za ostale toplokrvne pasmine konja, što je događaju dalo dodatnu sportsku i natjecateljsku dimenziju.

Branko Kovačić, sudac Nacionalne utrke Gidrana pojasnio je o kakvoj se utrci radi.

– Već treću godinu za redom organiziramo Nacionalnu utrku Gidran pasmine konja. To je utrka koja vuče poveznicu s husarskim utrkama koje smo u 14 prethodnih godina održavali također na području BBŽ. Prije tri godine smo na Skupštini Gidrana usvojili poseban Pravilnik za tu utrku. Utrka je postala dio naše dokumentacije te je možemo koristiti i za polaganje ispita radne sposobnosti te raznih drugih stvari. To je utrka po pravilima vrlo slična daljinskom jahanju, ali s nekim specifičnostima. Na stazi ima i nekoliko prepreka koje konj mora savladati, a da se pritom ne uplaši. Tu utrku održavamo na terenima gdje je moguće ostvariti visinsku razliku od minimalno 150 metara nadmorske visine te tako zahtijevamo fizičku kondiciju i spremnost konja – ističe Branko Kovačić.

Na utrku su se mogli prijaviti i vlasnici, odnosno jahači toplokrvnih konja.

– Omogućili smo da se na utrku mogu prijaviti vlasnici i jahači s toplokrvnim konjima u određenom zasebnom redoslijedu. Ove godine smo imali svega jednog natjecatelja s toplokrvnim konjem koji je držao korak te je u ukupnom poretku osvojio peto mjesto – dodaje Kovačić.

REZULTATI:

🥇 Dominik Jus

🥈 Maja Faltak

🥉 Matea Vohralik

Za najuspješnije u gidranskoj utrci osigurane su novčane nagrade, a atmosfera je, kao i svake godine, bila ispunjena sportskim duhom, druženjem i ponosom zbog očuvanja tradicije pasmine Gidran – simbola snage, elegancije i povijesnog nasljeđa hrvatskog konjarstva.

Organizatori su zahvalili svim sudionicima i posjetiteljima koji su svojim dolaskom podržali ovu jedinstvenu sportsko-kulturnu manifestaciju u Zrinskom Topolovcu.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Također su bili dio službenog protokola i u Općini Šandrovac, čime su još jednom potvrdili svoju prisutnost i predanost obilježavanju važnih nacionalnih i lokalnih obljetnica.

No tu njihov angažman ne staje – krajem srpnja husari su sudjelovali i na obilježavanju Dana Grada Igala u Mađarskoj, s kojim već godinama njeguju prijateljske i kulturne veze. Program je bio bogat: od svečanosti u gradskoj vijećnici, misnog slavlja, kulturno-umjetničkih nastupa pa sve do – natjecanja u kuhanju!

I upravo tu dolazimo do jednog neočekivanog, ali vrlo ukusnog uspjeha – husarska kuharska ekipa osvojila je prvo mjesto u kategoriji najboljeg međunarodnog jela! Time su pokazali da nisu samo vješti u konjičkim ophodnjama, već i u kulinarskim pothvatima.

Kako je sve izgledalo – od zagrebačke smjene straže, protokola u Šandrovcu, pa do druženja i kuhanja u Mađarskoj – pogledajte u fotogaleriji. Fotografije govore više od riječi.

Foto: Bjelovarski graničari Husari

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U svojoj objavi Husari su podijelili stav publicista i povjesničara Zvonimira Despota, s kojim se, kako kažu, u potpunosti slažu te bi ga „i sami potpisali“.

Despot u svom tekstu izražava razočaranje zbog izostanka konjaničkih povijesnih postrojbi iz mimohoda kojim će se obilježiti 30. obljetnica VRO Oluja. Postavlja pitanje:
„Zašto MORH i OSRH ignoriraju hrvatsku vojnu tradiciju?“

Ističe da je upravo konjaništvo duboko ukorijenjeno u hrvatskoj vojnoj povijesti, a postrojbe poput Bjelovarskih Husara, Karlovačke husarske pukovnije, Varaždinske husarske pukovnije, Kravat pukovnije iz Zagreba i drugih okupljenih u Hrvatski husarski zdrug danas njeguju tu tradiciju.

– U svakom slučaju, impozantna družba koja okuplja pedesetak konjanika, a po potrebi i gotovo stotinu. Tko ih je ikada vidio, zna koliko su impresivni – piše Despot i dodaje kako je izostavljanje ovih postrojbi velik propust organizatora.

Despot podsjeća da su Hrvati tijekom povijesti često bili dio europskih vojnih postrojbi te da su, kao laki konjanici, ostavili snažan trag – čak i u Francuskoj gdje su donijeli kravatu, danas međunarodni simbol hrvatskog identiteta.

– Šteta je da se hrvatska ratnička tradicija zaboravlja i zanemaruje. Nije jasno zašto se Oružane snage RH tako olako odriču najprepoznatljivijeg dijela svoje povijesti – zaključuje Despot, čiji su tekst prenijeli i bjelovarski Husari.

Izvor: Bjelovarski graničari – Husari 1756.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info-arhiva

U emotivnoj molitvi za Domovinu i one koji su za njezinu slobodu dali život, prisutnima se obratio mons. Stjepan Ptiček, svećenik u miru. Nakon odavanja počasti u središtu grada, vijenci su položeni i na groblju Borik te na Spomen-području Barutana – mjestima duboko urezanim u kolektivnu memoriju Bjelovara i Hrvatske.

Svečanom obilježavanju pridružila se i povijesna postrojba Bjelovarski graničari – Husari 1756., koja je tradicionalnim konjičkim maratonom od Barutane do Bilo – Peščenika u Općini Sokolovac dala osobiti pečat ovom velikom danu.

Prije samog maratona, na Spomen-području Barutana održani su prigodni govori u čast Dana državnosti, uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća u znak trajnog sjećanja na žrtvu hrvatskih branitelja.

U jedinstvu, molitvi i povijesnom duhu, Bjelovar je još jednom pokazao koliko snažno kuca srce za Domovinu.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Svečana skupština započela je pregledom aktivnosti u protekloj godini, koje su predstavili zapovjednik PP i njegovi časnici. Na skupštini su također izneseni planovi za buduće nastupe te su podnesena izvješća o radu Odbora.

Bjelovarski graničari Husari, sa svojih 63 članova, od kojih su neki konjanici, neki pješaci, a neki logistika, odradili su impresivnih 6224 sata volonterskog rada tijekom protekle godine. Sudjelovali su na čak 61 nastupu, kako u Bjelovaru i Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, promovirajući povijesnu tradiciju i duh zajedništva.

Tijekom skupštine izabrani su najbolji husar i logističar za 2024. godinu te je promoviran novi husarski časnik. No, ove vijesti bit će predstavljene kroz posebne objave u narednim danima, kako bi im se posvetila zaslužena pažnja – piše na Facebook stranici Bjelovarskih graničara Husara.

Izvor: Bjelovarski graničari Husari

Hrvatski husarski zdrug osnovan je prije dvije godine u Varaždinu. Savez je to pet povijesnih postrojbi hrvatske lake konjice kojeg čine Husarska garda Varaždinske županije, Karlovački husari, Bjelovarski graničari – Husari 1756, Kravat pukovnija i Pukovnija Orehovečki. ZDUG je osnovan s ciljem očuvanja vojno-konjičkog husarskog domobranstva i povijesne tradicije te promicanja ljepote i važnosti toplokrvnih pasmina konja u Hrvatskoj. Husari su tijekom 15. stoljeća djelovali kao laka konjica u borbi protiv Turaka, a danas su to postrojbe bogate povijesne tradicije.
Na današnjem skupu okupile su se husarske postrojbe, a svečanosti su prisustvovali: izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića zamjenica župana BBŽ Marija Jungić koja je ujedno izaslanica Bjelovarsko-bilogorskog župana, ravnatelj Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć ministarstva hrvatskih branitelja Dinko Tandara, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić, načelnik općine Sv. Petar Orehovec Franjo Poljak koji je ujedno zapovjednik Pukovnije Orehovečki, husarski natporučnik i predsjednik Hrvatskog husarskog zdruga Mirko Kramberger, zapovjednik Kravat pukovnije Željko Matejčić, zapovjednik Pukovnije Orehovečki Marko Plavec, Karlovački husari s predsjednicom Mateom Sestrić Blašković, gosti iz Mađarske, predsjednik Uzgojne organizacije gidrana Hrvatske Branko Kovačić, predsjednik Međunarodne udruge konjičkih turističkih vodiča Hrvatske Ivica Pirin, direktorica TZ Bilogora-Bjelovar Ana Kelek, svećenici fra Fredo Posavec iz samostana sv. Antuna u Bjelovaru i vojni kapelan Ozren Bizek te zapovjednik Bjelovarskih graničara husara Josip Trogrlić.

Održani su prigodni govori, a prije polaganja vijenaca su pater Ferdo Posavac i vojni kapelan Ozren Bizek blagoslovili konjanike i skup. Nakon toga su gosti iz Mađarske položili vijenac te je uz recitiranje stihova odana počast palim hrvatskim vitezovima.

Cjelokupni program Terezijane za subotu možete pogledati niže.

Kad govorimo o legendama i pričama koje nas stoljećima nadahnjuju, onda je na našoj Bilogori nezaobilazna legenda Babotučka vojna koja se na širem području Zrinskog Topolovca prepričava duže od pet stotina godina. Hrabre su žene lukavo nadmudrile cijelu osmanlijsku vojsku i samog Ulama bega, a u pomoć su im pristigla i mitološka bića ili, kako ih mi na Bilogori nazivamo, danja. Babotučka vojna je legenda koja u Zrinskom Topolovcu živi u narodnim pričama već gotovo 500 godina. U tih pola milenija ona je čuvala sjećanje na hrabrost i obranu doma te domovine. Mala skupina žena obranila je tadašnji Topolovac od osmanlijskih osvajanja te tom hrabrošću doprinijela i današnjoj slobodi i domovini koju imamo. 

Svima njima u čast i sjećanje, u nedjelju 9. lipnja u središtu Zrinskog Topolovac, održat će se cjelodnevna manifestacija Babotučka vojna. Događanje je zamišljeno kao cjelodnevno druženje udruga i gostiju koji će prezentirati sve čime se bave te na kraju izvesti kostimirani scenski prikaz Babotučka vojna u kojem će nastupiti više od 150 kostimiranih izvođača. Na kraju večeri bit će veliki koncert Slavonskih Lola. 

Također će se održati i dva kulinarska natjecanja – Graničarski kotao i Bilogorska tepsija. Za natjecanje u kuhanju gulaša možete se prijaviti do petka, 7. lipnja, na broj mobitela: 098/900-30-70 (Željko Sudaš), a kuhanje započinje u 12 sati. Tu je i izbor najboljih tradicijskih slanih i slatkih kolača. Svoje kolače za ocjenjivanje treba donijeti kod vatrogasnog doma do 18 sati. Općina Zrinski Topolovac osigurala je vrijedne nagrade za prva tri mjesta u svakoj kategoriji.

Ove godine u suorganizaciji manifestacije pomogla je Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar. Također je prošle godine pokrenut proces upisa Babotučke vojne u Registar nematerijalnih dobara Republike Hrvatske. Sve napore koje pojedinci i grupe ulažu u njezino promoviranje i scenski prikaz prepoznala je i Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj ,,Klub članova selo“ koja je dodijelila Suncokret ruralnog turizma Hrvatske — Sunflower Award 2022. u kategoriji „Ruralno turistički projekti“, odnosno posebno priznanje za očuvanje i uprizorenje legende Babotučka vojna.  

Pokrovitelji manifestacije su Bjelovarsko-bilogorska županija i župan Marko Marušić te Hrvatsko-turska udruga prijateljstva iz Zagreba, a očekuju se i brojna izaslanstva koja će uveličati manifestaciju.  

EVO KAKO JE BILO 2023. GODINE

Legenda o hrabrosti žena BABOTUČKA VOJNA u Zrinskom Topolovcu kao spoj tradicionalnog i modernog

Nedjeljnim postrojavanjem povijesnih postrojbi: Bjelovarski graničari husari 1756., Povijesne postrojbe X. satnija Ivanić Grad, Ženske konjičke garde Vrbovec, Pukovnije Orehovečki iz Svetog Petra Orehovec te lokalnih udruga, vatrogasaca, lovaca i udruge žena započela je središnja komemoracija na kojoj je bio nazočan župan Marko Marušić kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića.  

Nakon polaganja vijenaca kod spomenika Ani Katarini Zrinski nazočnima se obratila načelnica Jasna Mikles Horvat koja je zahvalila svima na dolasku te istaknula kako  se od 2008. godine i postavljanja kipa Ana Katarine Zrinski ovdje organizira obilježavanje sjećanja na tragediju hrvatskih junaka Zrinskog i Frankopana.  

– Prije onog nesretnog potresa svake smo godine išli i u zagrebačku katedralu kako bismo ondje na grobu položili vijenac. Bili smo jedne godine i u Bečkom Novom Mjestu. Svake godine prisjetimo se ove dvije velike obitelji iz naše povijesti. Zahvaljujem izaslaniku predsjednika Hrvatskog sabora, našem županu Marku Marušiću na dolasku, ali i vama, povijesne postrojbe, kao i svim udrugama koje su pomogle u organizaciji – rekla je Jasna Mikles Horvat.  

U ime povijesnih postrojbi obratio se Stipan Trogrlić koji je istaknuo važnost obilježavanja mučeničke smrti Zrinskog i Frankopana te svih nedaća s kojima se hrvatski narod morao suočiti. Izaslanik predsjednika Sabora župan Marko Marušić istaknuo je kako je obilježavanje ove tragedije iz hrvatske povijesti prilika da se prisjetimo i junaka iz nedavne povijesti.  

– Dok se sjećamo Zrinskog i Frankopana, prisjetimo se i naših junaka koji su u Domovinskom ratu branili svoj dom i domovinu i za nju položili svoje živote. Te žrtve nas obvezuju da stvaramo bolji i pravedniji svijet – poručio je Marušić.  

U prigodnom programu svoje su stihove kazivali Helena Dvoraček i Ivan Čuljak, a poeziju poznatih hrvatski pjesnika govorila je učiteljica Ivana Berić. Nakon prigodnog programa u župnoj crkvi služena je Sveta misa nakon koje je uslijedio prigodni domjenak i druženje svih sudionika. 

Onaj tko se odluči, ima mogućnost 99% opremanja prostora u kojem će se taj sir proizvoditi. Taj prostor mora zadovoljavati određene higijenske minimume– poručuje Miroslav Šmit, viši stručni suradnik za poljoprivredu Grada Bjelovara i dodaje kako novosti ima i u financiranju uzgoja konja pasmine gidran: To su uglavnom naši bjelovarski Husari s kojima Grad ima izvrsnu suradnju. Bitno je reći da je Bjelovar od nekih 10-11 konja došao na broj od stotinu i izašli smo tu u susret uzgajivačima koji nemaju sjedište na području grada, a aktivno učestvuju u događanjima s konjima pasmine gidran. Tako smo s 332 eura podigli za te uzgajivače na 664 eura, što je maksimalni iznos za uzgoj dva grla godišnje.

Dobru suradnju s poljoprivrednicima u 2024..očekuje i zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić: Zaista imamo dobre odnose s poljoprivrednicima, slušamo što nam govore i često ih obilazimo na terenu. Želimo potaknuti domaća, mala poljoprivredna gospodarstva, pa iz tog razloga subvencioniramo i kocke na tržnici. S pčelarima pak, usudio bi se reći, imamo najbolju suradnju u Hrvatskoj. Do sada je bila potpora po košnici 3 eura, a bit će 6 eura. Nije toliko bitan iznos novca već to što slušamo potrebe pčelara.

Natječaji za poljoprivrednike i ove će se godine raspisati kao i prijašnjih godina, odnosno krajem travnja ili početkom svibnja: Neki ljudi misle: neću uzimati potpore, ne treba mi, no kada saznaju koliki su iznosi potpora onda dođu i kažu da što se nisam ranije prijavio, pa nisam znao. Dobrodošla su to novčana sredstva koja se mogu uložiti na imanju – dodao je Miroslav Šmit.