Time je potvrđen prijedlog Upravnog vijeća Centra, koje je Ivanu Hrpalo predložilo za ravnateljicu na svojoj 7. sjednici održanoj 8. lipnja 2026. godine.

Mandat aktualne ravnateljice završava 12. srpnja 2026. godine, a novom odlukom osiguran je kontinuitet u vođenju ustanove.

Ivana Hrpalo dio je Centra od 2009. godine, kada je započela suradnju kao vanjski suradnik na knjigovodstvenim programima. Od 2014. godine zaposlena je na radnom mjestu voditeljice upravnih, općih i zajedničkih poslova, dok dužnost ravnateljice obnaša od 2022. godine. Tijekom svog rada pohađala je brojna stručna usavršavanja koja su dodatno pridonijela njezinim organizacijskim i upravljačkim kompetencijama.

Odluka o davanju prethodne suglasnosti stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljena u Službenom glasniku Grada Bjelovara.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– U zadnje vrijeme nam je porasla komunalna naknada za nekakvih 45 %. Broj odvoza se nije povećao, jednom tjedno se odvozi komunalni otpad, jednom mjesečno se odvozi papir i plastika. Mislim kako ljudi nemaju dovoljno prostora skladištiti sav svoj papir i plastiku te ne mogu dovoljno razdvajati taj otpad i da nam to ne ide u prilog – započela je HDZ-ova vijećnica Sanela Grbaš Bratković, ravnateljica bjelovarske bolnice.

Naglasila je i što se događa s otpadom nakon uklanjanja zelenih otoka.

– Taj otpad odlažu na mjestima gdje su bili zeleni otoci. Zeleni otoci su se u Ulici Vinka Žganeca i Željka Markovića uklonili. No, ljudi su zaboravili da su se uklonili ili ne znam što im je pa taj isti otpad tamo ostavljaju. Otpad se gomila, djeca prolaze tamo, vide smeće te se skupljaju glodavci. Mislim da to definitivno nije nešto što bi trebalo biti u jednom gradu koji je ovako sjajan i divan – poručuje Grbaš Bratković.

Istaknula je potrebu za konkretnim rješenjem.

– Mislim da bi se nešto trebalo napraviti po tom pitanju – zaključuje Grbaš Bratković.

Predsjednica Uprave bjelovarskog Komunalca pojasnila je pravni i proceduralni okvir komunalne naknade.

– Komunalna naknada je prihod Grada koji ide u Upravni odjel za komunalne djelatnosti te je odvoz otpada još u proceduri i još nije stupio na snagu – započela je Ivana Jurković Piščević, predsjednica Uprave bjelovarskog Komunalca.

Objasnila je i mogućnosti građana za povećanje kapaciteta spremnika.

– Svaki građanin može za svoj spremnik od 120 litara predati zahtjev i zamijeniti ga sa spremnikom od 240 litara. Mi smo zadržali onu razinu odvoza miješanog komunalnog otpada – jedinog spremnika koji se plaća, svi ostali se ne plaćaju. Oni su besplatni sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom. Iako gradovi idu prema tome da smanje miješani komunalni otpad, misleći da će tako natjerati ljude da više odvajaju, a mi smo ostavili odvoz svaki tjedan – pojašnjava Jurković Piščević.

Razjasnila je razlog uklanjanja zelenih otoka.

– Eko otoke mičemo zato što su izgubili svoju svrhu, nažalost. Oni su trebali biti lokacija koju koristite ako imate veće količine plastike, papire i onda to tamo odložite – ističe Jurković Piščević.

Upozorila je na opasnosti koje se mogu pojaviti kada otpad ostaje na mjestima gdje su nekada bili otoci.

– Ovaj tjedan smo imali situaciju da su na području jednog eko otoka dva kozlića i to u prigradskim naseljima. To nije sigurno niti za djecu, niti za obližnje stanovnike. Uklonjeni su, stavljene su ploče da je zabranjeno odlaganje otpada – izdvaja Jurković Piščević.
Podsjetila je građane na mogućnosti besplatnog odvoza većih količina otpada.

– Svaki građanin može otpad besplatno odvesti u reciklažno dvorište ako ima neke veće količine. Za papir, drvo i metal uspijemo dobiti neku naknadu, ali ona ne pokriva kompletno troškove prikupljanja. Plaćamo troškove većeg dijela plastike, stakla, lijekova, boja, građevinskog otpada, azbesta, tekstila, lampiona te apsolutno sve plaćamo ovlaštenim uporabiteljima. Elektronički otpad i gume predajemo besplatno te biootpad predajemo u našu kompostanu – navodi Jurković Piščević.

Najavila je da će se odvoz reciklabilnog otpada povećavati ovisno o potrebama građana.

– S Gradom smo se dogovorili da ćemo ići u povećanje broja odvoza reciklabilnog otpada, papira i plastike, onog trenutka kada namjera i naši građani iskažu da im 120 litara nije dovoljno te ajmo na 240. Kada tih zahtjeva bude sve više onda ćemo ići prema tome – ističe Jurković Piščević.

Vijećnica Grbaš Bratković ponovno se osvrnula na problem kulture odvajanja otpada među građanima.

– Vjerujem da se tu ulaže veliki trud i zahvaljujem se na tome, ali mislim da još uvijek u našem narodu nije zaživjela ta kultura odvajanja otpada te ljudi još uvijek vole baciti nešto gdje to ne treba. Možda bi nam bila potrebna nekakva akcija te promidžba koji bi to potaknula. Ja nisam znala da mogu tražiti veći spremnik, a smatram se malo bolje informiranom od nekih pa bismo možda mogli pojačati te informacije  – vratila se za govornicu te dodala Sanela Grbaš Bratković.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gradsku vijećnicu Zdenku Henc zanimalo je hoće li se konačno riješiti vlasnički odnosi i kakvi su daljnji planovi za zemljište.

– Ovih dana su se u medijima pojavile informacije koje smo čekali godinama, a vezano uz bivši bjelovarski vrt. Očekuje li se u skorije vrijeme da će kompletno zemljište biti u vlasništvu Grada, tj. napreduju li dogovori s vlasnikom dijela zemljišta te kakvi su daljnji planovi? – zanimalo je nezavisnu vijećnicu Zdenku Henc.

Voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove Željka Vizi pojasnila je trenutnu situaciju glede vlasništva.

– Mala ispravka na početku. Nekretnina bivšeg bjelovarskog vrta nije ni sada u vlasništvu Grada Bjelovara već je površina od 19 hektara u vlasništvu RH. Gradu je taj dio zemljišta od 19 hektara predan 16. prosinca 2021. godine na održavanje – pojasnila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove.

Vizi je dodatno objasnila kako je zemljište podijeljeno između državnog i privatnog vlasništva.

– U naravi predmetno zemljišta predstavlja nerazvrstano poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, a ostatak zemljišta površine od 16 hektara u vlasništvu je pravnog subjekta sa sjedištem u Varaždinu – potvrđuje Željka Vizi.

Planovi Grada Bjelovara su usklađeni sa zakonskim ograničenjima i prostornim planom.

– Što se tiče planova Grada Bjelovara u vezi predmetnog zemljišta – isti su uvjetovani zakonskim ograničenjima, ali i prostorno-planskom dokumentacijom. Jedan dio predmetnog zemljišta, na traženje nadležnog komunalnog odjela, izuzet je od programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i to radi planiranja izgradnje parka u skladu sa studijom i strategijom zelene infrastrukture – otkriva Vizi.

Kako bi Grad mogao krenuti u održavanje zemljišta nužno je započeti konkretne pregovore s vlasnicima.

– Kako bi Grad uspostavio cjelinu održavanja nad predmetnim zemljištem započeti su pregovori s pravnom osobom te je u tom smislu zatražena službena procjena tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta koje očekujemo kroz nekoliko tjedana – potvrđuje Vizi.

Vizi je istaknula i planove za moguće darovanje dijela zemljišta Gradu.

– Planiramo od RH započeti radnje sa svrhom darovanja predmetnog zemljišta u vlasništvo Grada kako bi se detaljnije mogla planirati namjena budućeg zemljišta – dodaje Vizi.

Grad se konzultira i s Hrvatskim šumama radi procjene troškova i mogućnosti upravljanja šumskim dijelom zemljišta.

– Nedavno smo zatražili od Uprava šuma Bjelovar proceduru oko održavanja predmetnog zemljišta budući da se tamo u naravi radi o šumskom zemljištu, odnosno o drvnoj masi. Šumarija Bjelovar dostavit će nam okviran iznos procjene troškova krčenja, kao i postupak kako se postupa s drvnom masom i tko određuje količine i vrste – kaže Vizi.

Nakon svih ovih radnji, namjena zemljišta bit će jasnije definirana.

– Nakon što sve ove radnje budu bile poznate bit će i jasnije definirana namjena zemljišta – zaključuje Vizi.

Gradonačelnik Dario Hrebak naglasio je važnost pokretanja aktivnosti na zemljištu.

– Mi moramo nešto početi s tim zemljištem raditi. Imamo oko 19 hektara državnog zemljišta te idemo u priču da nam država to pokloni te da to počnemo okrupnjivati – uključio se u raspravu i gradonačelnik Dario Hrebak.

Hrebak je opisao i razgovore s privatnim vlasnikom zemljišta.

– Bili smo i na razgovoru s vlasnikom. Vlasnik je izrazio želju da je spreman prodati zemljište. Bile su tu neke ideje o elektrani, no to nismo htjeli. Mislim da je to ispravno. Bili smo s vlasnikom tamo, to je jako derutno, zapušteno te je zub vremena dao svoje. Vidjet ćemo koliko će on biti realan. Imamo neke izvore novčića na koje nismo računali – negdje oko 700 tisuća eura ćemo dobiti iz sudskog spora s Hrvatskim Telekomom koji vodimo već negdje pet godina. Tako da smo skupili neke novce i mislimo da bi bilo jako interesantno da mi to kupimo. Nadam se da dijelite mišljenje – otkrio je Hrebak.

Gradonačelnik je naglasio i praktične planove za upravljanje zemljištem.

– S tim bismo mi imali gotovo blizu 40 hektara na hrpi. Tu bismo mogli možda zaposliti Komunalac na čišćenju niskog raslinja i ostalog kako bismo to mogli koristiti za kompost. Napravit ćemo jedan racionalan i operativni plan – kaže Hrebak.

Hrebak je predstavio i potencijalnu buduću funkciju zemljišta u svrhu podrške gradskom zelenilu.

– Što bi to u budućnosti moglo biti? Komunalac bi ovaj dio koji će počistiti mogao koristiti za svoje rasadnike. Ako kupuje u Nizozemskoj ili Italiji cvijeće i sve što treba za uređenje gradskog parka i zelenih površina, ne vidim razloga zašto se i oni ne bi s tim malo počeli baviti. Uvjeren sam da oni to mogu te da priču vrtimo upravo u tom smjeru – smatra Hrebak.

Gradonačelnik je spomenuo i mogućnosti za geotermalnu energiju.

– Razmišljamo malo i oko toga kuda ćemo staviti utisnu bušotinu. Do kraja ove godine ćemo imati dokumentaciju direktora spremnu za početak bušenja dvije bušotine geotermalne energije. Obje su u centru grada – jedna na Levijevom brijegu, a druga na samom stadionu. Negdje morate imati treću bušotinu koja će to sve okupljati i vraćati natrag pod zemlju. To je sad prejudiciranje jako veliko, da me ne hvatate za riječ, ali probat ćemo ispitati je li to moguće napraviti upravo tamo kako bismo jedan dio topline povukli i iskoristili nego što ode pod zemlju – otkriva Hrebak.

Na kraju, Hrebak je naglasio da se Grad kreće u smjeru kupnje zemljišta uz poštivanje procijenjene vrijednosti.

– To su sve neka nagađanja. U svakom slučaju, počeli smo se vrtjeti oko te teme. Nadam se da ste vi svi za – nije loše da grad kupi zemljište, ukoliko će vlasnik tog zemljišta biti realan. Mi ne možemo platiti ni centa više od procijenjene vrijednosti koju ćemo imati kroz nekoliko tjedana – zaključuje Hrebak.

Foto naslovna: hr.wikipedia.org
Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Zadro je za predsjednika vijeća odabran 10. lipnja 2025. te nakon nešto više od pola godine dolazi do promjene na čelu. Bez obzira na ostavku, Zadro ostaje vijećnik te je 5. siječnja 2026. godine obavijestio Gradsko vijeće o podnošenju ostavke zbog osobnih razloga. Vijećnici su jednoglasno primili na znanje Zadrinu ostavku.

Uslijedio je izbor predsjednika Gradskog vijeća Grada Bjelovara te je Siniša Knezić, predsjednik Komisije za izbor i imenovanja iznio prijedlog Komisije.

– Kako je gospodin Zadro na mjesto predsjednika bio izabran iz reda predstavničke većine, Gradski odbor HSLS-a Bjelovar je na sjednici Izvršnog odbora održanoj 7. siječnja 2026. godine donio Odluku kojom predlaže da se na mjesto predsjednice Gradskog vijeća izabere vijećnica Zlatka Grivić – iznio je Siniša Knezić.

Za raspravu o izboru novog predsjednika Gradskog vijeća javio se gradonačelnik Dario Hrebak koji je zahvalio dosadašnjem predsjedniku Vijeća Bruni Zadri.

– Želim se ljudski zahvaliti gospodinu Zadri. Mnogi ljudi dolaze na pozicije, a rijetki ljudi su dovoljno ozbiljni da znaju što trebaju napraviti kada su pogriješili. Bruno, hvala ti na svemu što si radio. Časno i odgovorno si obnašao ovu poziciju. Ljudski je pogriješiti, ali samo rijetki ljudi znaju snositi odgovornost. Na tome ti čestitam i na svemu što si radio kao predsjednik Gradskog vijeća u ovom mandatu – poručio je gradonačelnik Hrebak.
U svjetlu današnjih promjena u vodstvu Gradskog vijeća Grada Bjelovara, HSLS je predložio vijećnicu Zlatku Grivić za predsjednicu Gradskog vijeća.

– Kao član HSLS-a želim predložiti Zlatku Grivić. Mislim da je ona dugo u politici, dovoljno je dobro znate i mislim da će isto tako časno i odgovorno obnašati ovu poziciju te se nadam da ćete je izabrati. Ako je izaberete odmah ujedno i čestitam te vjerujem da će jednako kao Bruno Zadro obnašati ovu zahtjevu funkciju. Posebno mi je drago da će nakon dugo vremena još jedna žena biti na poziciji predsjednice Gradskog vijeća – rekao je Hrebak.
Uslijedilo je glasanje tijekom kojeg je donesena jednoglasna odluka kako funkciju predsjednice Gradskog vijeća Grada Bjelovara preuzima Zlatka Grivić (HSLS).

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Loša kvaliteta zraka u Bjelovaru bila je jedna od glavnih tema rasprave na današnjem Aktualnom satu 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Bjelovara. O problemu koji već mjesecima zabrinjava građane prvi je govorio SDP-ov vijećnik Nenad Nekvapil.

– Građani su svih ovih godina pisali, žalili se, prijavljivali problem kvalitete zraka. Mi smo se u prethodnoj kampanji zalagali za postavljanje uređaja za mjerenje kvalitete zraka pa je taj uređaj i postavljen. Prošlih mjeseci se utvrđuje da je zrak u Bjelovaru izuzetno zagađen, de facto zatvarajte prozore, spuštajte rolete, imate problem… Što Grad misli poduzeti s tim? – upitao je Nenad Nekvapil, SDP-ov vijećnik.

U nastavku svog izlaganja Nekvapil je naglasio da razvoj industrije ne smije ići na štetu zdravlja građana. Posebno je istaknuo važnost poštivanja europskih pravila i standarda.

– Mi u SDP-u nismo protiv industrije i zalažemo se za industriju i razvoj, ali smatramo da su Hrvatska i Bjelovar dio EU te da se moraju poštivati pravilnici i uredbe EU-a. Zanima me što Grad misli poduzeti jer su građani definitivno ugroženi – od buke, piljevine, ne znam više čega ne… Strava – poručuje Nekvapil.

Na pitanje oporbe odgovorio je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, koji je problem kvalitete zraka stavio u širi kontekst. Naglasio je kako se slične situacije događaju i u drugim hrvatskim gradovima.

– Kada vidite da je u Bjelovaru loš zrak pogledajte Zagreb gdje je jednako loš zrak. U Hrvatskoj imamo problem – čim je magla imamo ozbiljan problem. Shvatili smo da Bjelovar s tim ima problem kada smo naručili uređaj i kada smo počeli mjeriti. Taj problem nije od danas nego prije više od 50 godina – započeo je gradonačelnik Dario Hrebak.

Gradonačelnik se zatim osvrnuo na moguće uzroke zagađenja, pozivajući se na mišljenja stručnjaka s kojima je razgovarao. Pritom je naveo kako uzroci nisu isključivo lokalnog karaktera.

– Pitao sam struku što mi tu možemo napraviti. Jedan dio možemo riješiti s građanima jer oni po zimi štede pa griju sa svim i svačim. To je jedan mali dio doprinosa. Drugi dio doprinosa ide čak do te mjere da su mi neki stručnjaci rekli da je to čak utjecaj zračnih linija… Pa vidite da nekad čak pijesak iz neke pustinje zna doći do Bjelovara. Vidjeli ste da afrički pijesak dolazi do Bjelovara. Znaju mi reći da iz BiH znaju dolaziti zbog strujanja zraka. Postoji li tu lokalni utjecaj? Sigurno da postoji – ističe Hrebak.

Unatoč kompleksnosti problema, gradonačelnik je poručio kako Grad ne želi ostati pasivan. Najavio je konkretne korake kako bi se dobili jasniji odgovori.

– Pitanje je vrlo ozbiljno i naručit ćemo neku studiju od relevantne, ozbiljne institucije da nam kažu što i kako možemo napraviti. Nemam drugog odgovora na to pitanje – kaže Hrebak.

Govoreći o ograničenjima lokalne vlasti, Hrebak je slikovito objasnio na što Grad može, a na što ne može utjecati.

– Da ćemo mi baš moći reći zraku „e nemoj dolaziti ovdje“ teško. Da možemo utjecati na lokalno stanovništvo – mislim da možemo. Možemo li utjecati da iz Afrike ne dolazi pijesak – teško – poručuje Hrebak.

Na kraju je još jednom naglasio kako se problem ne smije banalizirati te da je riječ o složenom izazovu s kojim se Grad tek treba sustavno uhvatiti u koštac.

– Ne smijemo umanjivati problem, slažem se s vama i pitanje je na mjestu samo kažem da je to kompleksno te je pitanje koliko mi kao sam grad možemo tome doskočiti i što napraviti. Problem je ozbiljan – zaključuje Hrebak.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tada je rečeno kako postoje određeni projektni problemi koji uključuje podizanje nivelete jer se radi o poplavnom području te kako će se morati provesti određene intervencije. Na navode da je za kašnjenje jednim dijelom zaslužan i Grad Bjelovar te Hrvatske vode zbog navodnih neočišćenih kanala reagirali su iz bjelovarske Gradske uprave priopćenjem.
Danas je spomenuta tema ponovno pokrenuta na Gradskom vijeću. Raspravu je otvorio vijećnik Igor Crnomarić, koji je zatražio jasno objašnjenje prozivki upućenih Gradu Bjelovaru od strane Hrvatskih cesta.

– Ovih dana je Grad Bjelovar od strane direktora Hrvatskih cesta dosta bezobrazno prozvan i okrivljen za kašnjenje i završetak brze ceste od Farkaševca do Bjelovara. Molim vas da nam objasnite cijelu tu priču. Želi li netko svoju lijenost ili nesposobnost prebaciti na lokalnu zajednicu – mislim da je to sramotno. Molim da nam to pojasnite – rekao je za govornicom vijećnik Igor Crnomarić.

O važnosti brze ceste za razvoj Bjelovara i cijele županije govorio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić, izrazivši nezadovoljstvo stalnim produljenjima rokova.

– Negdje 2002. godine se počelo pričati o dolasku brze ceste u Bjelovar. Činjenica je da se unatrag nekoliko godina počela graditi, da je došla do Farkaševca i da je konačno s prvim metrima došla u Bjelovar. Mislim da se svi trebamo fokusirati na Bjelovar, prije svega Hrvatske ceste, resorno ministarstvo… Takva cesta je identična Istarskom ipsilonu, dakle cesta s dva prometna traka. Volio bih da istovremeno dođu četiri i šest traka, međutim je odluka da dođe cesta s dvije trake. Sada i te dvije trake postaju upitne – započeo je Igor Brajdić.

Brajdić se potom osvrnuo na izjave predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, koje smatra neutemeljenima i nevjerodostojnima.

– Ono što mi u Gradu Bjelovaru ne možemo prihvatiti je da jedan takav ozbiljan čovjek, na ozbiljnoj poziciji kao što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta dođe i kaže „da se brza cesta ne može graditi zbog poljskih puteva ili poljskih kanala koji nisu očišćeni, a u vlasništvu su, navodno, Hrvatskih voda i Grada Bjelovara, a nisu. Meni taj odgovor ne djeluje nimalo vjerodostojno. Nisam upućen u detalje, ali mi ne djeluje nimalo vjerodostojno da neki neočišćeni poljski kanal može zaustaviti gradnju brze ceste. Meni to izgleda smiješno – rekao je Igor Brajdić.

Gradonačelnik Dario Hrebak vijećnicima je iznio detalje hitnog sastanka održanog u Ministarstvu, na kojem su sudjelovali svi ključni akteri projekta.

– Jučer je hitno održan sastanak u uredu ministra gdje su bili predstavnici izvođača i Hrvatskih cesta kao investitora, kao i projektanti te i mi Grad Bjelovar s Hrvatskim vodama. Ispričali su nam se te je sve ispalo nespretno. Grad Bjelovar nema kanale tamo, mi smo im donijeli elaborat te se vrlo vjerojatno radi o dijelu koji se tiču Hrvatskih šuma koje će biti kontaktirane ako bude potrebno. Bio je to vrlo konstruktivan sastanak, spustile su se tenzije… Postoje određeni problemi između investitora Hrvatskih cesta i izvođača. Jučer su neke stvari riješili, a tijekom idućih dana će riješiti i ostalo. Rekli smo da mi kao Grad Bjelovar stojimo na raspolaganju kao i uvijek, ako treba čistiti kanale očistit ćemo ih – rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.

Gradonačelnik je potom pojasnio da je glavni uzrok zastoja pogrešna procjena u fazi projektiranja.

– Ministar je sam rekao da se radi o krivoj procjeni. Na nekih 3,5 kilometara trase je niveleta spuštena prenisko i cesta bi bila poplavljena da je napravljena. Sada ide preprojektiranje, a projektanti su pri kraju. To bi u idućih tjedan do dva trebalo biti riješeno. Izvođač će nastaviti raditi sukladno novim izmjenama. Naravno da automatski postoje dogovori između njih oko usuglašavanja cijene itd. – pojasnio je Hrebak.

Unatoč kašnjenju, Hrebak vjeruje da će se radovi nastaviti te je zahvalio Ministarstvu na brzoj reakciji.

– Vjerujem da će se cesta nastaviti graditi istim tempom. Zahvaljujem se ministru Butkoviću što je organizirao brzo sastanak. Mi smo reagirali burno, kao što smo i trebali. Bitno je da se uslijed svega toga da se stvari smiruju i da se prione poslu te da se cesta, koja nama znači apsolutno sve, napravi što prije. Radovi kasne, ali idu sukladno očekivanjima. Sporna je trasa od 3,5 kilometra koja nekoliko mjeseci stoji – poručuje gradonačelnik Hrebak.

U emocionalnom istupu naglasio je kako mu je dosta simboličnih poteza bez konkretnih rezultata.

– Nema šanse da se više budem naslikavao, niti pressice radio dok se ta cesta ne završi. Ajmo ljudi završiti cestu pa ćemo se slikati – naglašava Hrebak.

Na raspravu se potom oštro uključio SDP-ov vijećnik Nenad Nekvapil, kritizirajući nelogičnosti u projektiranju i gradnji.

– Meni i građanima nije jasno da se gradi dalje cesta od Bjelovara prema Bulincu, a puni profil se ne radi do Bjelovara. A sada da vas pitam i na osobnoj razini: Svaki ribič iz Narte i Gudovca zna da je tamo poplavna Česma. Kakvi su to projektanti? Zanima me što vi mislite. Ako svi znaju da je tamo poplavno područje, ako svi znaju da niveleta mora biti iznad toga. Ako vi pitate svoju baku zna li Česma poplaviti, baka bi sigurno rekla da zna. Kakvi to projektanti rade koji znaju manje od seljaka iz Gudovca i Narte? – prozvao je projektante Nenad Nekvapil.

Gradonačelnik je na to odgovorio istaknuvši da Grad nije sudjelovao u izradi projekta.

– Ne bih ulazio u projektiranje. Znam samo da je projekt bio jako star. Studija je pokazala da nema dovoljno prometa za četiri trake. Hrvatske ceste su tako odlučile jer to košta tri pita skuplje, a studija koju su naručili pokazuje da je to neisplativo – pojašnjava gradonačelnik Hrebak.

Govoreći o rokovima, Hrebak je priznao svoje nezadovoljstvo dugogodišnjim čekanjem.

– Ja bih bio zadovoljan da ta cesta dođe. Plan je bio da dođe 2023., sada je već 2026. godina. S ovim sastankom sam zadovoljan i mislim da je dobro što smo dignuli buru te da smo pokazali da s nama nema „da ne kažem šta“. Meni samo nije jasno zašto se ti sastanci redovito ne održavaju, imao sam osjećaj kao da se prvi put vide. Ljudi, dajte radite sastanke i koordinacije. Mi svaki tjedan imamo kolegij u Gradskoj upravi, u zadnjih 90 dana ja sam na gradilištu Toplica bio 85 dana. Zato što mi je važan taj projekt. Tu sam ja ljut. Treba biti bolja koordinacija – naglašava Hrebak.

Dodao je kako projekt više ne smije biti marginaliziran.

– Znam da Hrvatske ceste rade ceste do svakog manjeg grada, ali dajte ljudi se posvetiti ovoj cesti. Ovo stvarno više nije zezancija. Jučer je to ozbiljno shvaćeno te mislim da tu više neće biti gluposti – dodao je Hrebak.

Hrebak se potom osvrnuo na stanje dokumentacije za nastavak trase, upozorivši da se o velikim projektima govori bez ispunjenih osnovnih preduvjeta.

–  Znate li vi da 19 kilometra od Bulinca do Špišić Bukovice nema još ni dokumentaciju? O čemu mi pričamo i čime se hvalimo. Ajmo to više napraviti i prestat se hvaliti. Sada sam ja ljut, naravno da sam ljut. Ajmo se baviti da ona dođe do Bjelovara. Svima nam je to važno. Mislim da to ide u nekom dobrom smjeru, sad je sve do izvođača. Hoće li on kada su riješeni svi ti neki problemi ozbiljno pristupiti poslu i to završiti do kraja godine – rekao je Hrebak.

Nekvapil se još jednom osvrnuo na argument nedovoljnog prometa i ponovno kritizirao projektante.

– Reći da je nedovoljan promet do Bjelovara, pa neka mi onda netko objasni da je dovoljan do Farkaševca. Što je Farkaševac New York? A kada govorimo o projektiranju – svaka baba u Narti i Gudovcu zna da je to poplavno. Tko to radi, tko to plaća? – upitao je Nenad Nekvapil.
U završnici rasprave, gradonačelnik je burno reagirao poručivši da Grad više neće preuzimati tuđu odgovornost.

– Vi sada kažete kao da sam ja projektanta izabrao, kao da mi vodimo taj projekt, a ne vodimo. Što da ja sad radim? Da im ja crtam projekt i idem za ministra? Pristao sam na ideju da do Bjelovara idu dvije trake jer bolje da naprave i dvije nego da čekamo Koprivnicu. Kada će ona dobiti dvije? Budimo realni. Bolje da dođu i dvije nego da ne dođe niti jedna. Dosta je toga više. Meni je više puna kapa svega. Neka se više dogovore i naprave je i nek tjeraju s tog gradilišta – burno je reagirao gradonačelnik Hrebak.

Poruku investitorima i izvođačima zaključio je bez zadrške.

– Napravite cestu ili se tornjajte dalje. Neću više lagati ovim ljudima. Što da ja sad napravim? Mislim da su sami svjesni reputacijske štete. I meni je jasno da svaka baba zna da je to poplavno područje. Zašto projektant nije bio na terenu i zašto se to nije uvažilo ja ne znam. Oni jučer govore da je projekt iz 2009. godine pa kanala je bilo i prije toga, plavilo je i prije toga – žustro je rekao Hrebak.

Na kraju je ipak pozvao na smirivanje tenzija i dao još jednu priliku izvođaču.

– Za dva do tri tjedna će projekt biti gotov i izvođač radova može krenuti raditi. Nije sada stvar svađat se nego izvući situaciju. Ajmo im dati još jednu priliku pa da to naprave. Pričekat ćemo još tih šest, osam mjeseci. Valjda će do kraja godine to završiti – zaključuje Hrebak.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Iz HSLS-a je predloženo da Zlatka Grivić postane nova predsjednica Gradskog vijeća Grada Bjelovara, a hoće li žena preuzeti vođenje Vijeća saznat ćemo 30. siječnja.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gradonačelnik Dario Hrebak potvrdio je da Zadro ostaje vijećnik, ali da je njegova ostavka na čelnoj poziciju vijeća prihvaćena. Prema neslužbenim informacijama, funkciju predsjednika Gradskog vijeća uskoro bi trebala preuzeti žena i to Zlatka Grivić iz HSLS-a.

Ovaj incident ponovno otvara pitanja odgovornosti javnih dužnosnika i očekivanja građana kada je riječ o njihovom ponašanju, a lokalna zajednica sada prati tko će službeno preuzeti Zadrinu poziciju i kako će se odvijati daljnji rad Gradskog vijeća.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

–  Na sjednici Gradskog vijeća 5. 10. ste najavili značajno povećanje komunalne naknade te vas stoga molim da i nama pojasnite što se planira i kada te toliko će stvarno biti povećanje jer smatramo da bi to bio dodatan udarac posebice na najugroženije sugrađane – upitao je Ante Brkljačić.

Gradonačelnik Hrebak je odgovorio kako se s cijenama iz 2001. godine ne mogu očekivati novi projekti.

– Jako puno vijećnika je postavljalo pitanja zašto ova cesta nije u planu, zašto ne radimo ovo i ono, zašto dječja igrališta nisu bolja itd. Sve to se radi iz komunalne naknade i doprinosa. Mi smo odlučili da po cijenama iz 2001. godine više ne možemo funkcionirati jer cijene asfalta, radne snage i svega su otišle dramatično gore, nekoliko puta. Mora ići gore, Velika Gorica je to učinila, Virovitica, Koprivnica, Križevci, Đurđevac… Svi su to napravili s modelom koji je puno skuplji od Bjelovara – pojašnjava Hrebak.

Gradonačelnik je otkrio koliko će povećanje, ako se usvoji, iznositi.

– Mi ćemo ići s 0,75 na vrijednost boda od 1,2 eura po kvadratu. Primjerice, Velika Gorica je otišla na dva eura, Koprivnica će ići na 1,4 eura… Đurđevac je već otišao na 1,4 eura. Svi oni idu daleko više od Bjelovara. Idemo s poskupljenjem jer nema grada koji to može izdržati – otkriva Hrebak.

Odluka o povećanju komunalne naknade je trenutačno na Javnom savjetovanju.

– Javno savjetovanje traje do 12. studenog tako da su svi prijedlozi i primjedbe dobrodošli. Imamo detaljno obrazloženje u kojem je detaljna analiza usporedbe s drugim gradovima. Na sljedećoj sjednici ćemo imati prilike o tome detaljno pričati i raspravljati. Prijedlog je da se digne s 0,76 na 1,20. Ali i s tim predloženim povećanjem i dalje ćemo ostati na nižoj cijeni od Virovitice, Koprivnice, Varaždina, Velike Gorice, Karlovca, čak i od Dugog sela – pojasnila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora te dodala kako će poskupljenje nastupiti s 1. siječnja 2026. godine ako odluka bude osvojena.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!