Nisu svi problemi veliki na papiru, ali onima koji ih svakodnevno proživljavaju mogu značiti mnogo. Upravo je takva situacija u Maloj Cigleni, gdje i nakon nešto obilnije kiše voda zna poplaviti dvorišta i prodrijeti u obiteljske kuće.

Nakon što je vidio poziv starije gospođe Đurđice, Igor Brajdić odmah je reagirao. Danas su u Maloj Cigleni radnici i bageri već na terenu, gdje su započeli iskop kanala kako bi se pokušao riješiti problem oborinskih voda i spriječiti njihovo slijevanje prema kućama.

Od poziva do konkretne reakcije

Ovaj primjer pokazuje koliko je važno čuti građane, osobito one koji žive u manjim naseljima i čiji problemi ponekad ostanu izvan fokusa. Za mještane Male Ciglene rješavanje odvodnje nije samo pitanje infrastrukture, nego i sigurnosti vlastitog doma te mirnijeg života bez straha od svake jače kiše.

Brajdić je na društvenim mrežama poručio kako Mala Ciglena danas ima dva stanovnika više, odnosno ukupno 11, ali da je za njega svaki ljudski dom jednako vrijedan – bio on u Maloj Cigleni ili New Yorku.

„Nitko ne smije biti zaboravljen!”, poručio je.

Vrijednost svakog čovjeka i svakog doma

U vremenu kada se često govori o velikim projektima i milijunskim ulaganjima, ovakve priče podsjećaju da se odnos prema ljudima vidi i u rješavanju svakodnevnih problema. Za nekoga je to možda samo kanal i nekoliko metara iskopa, no za obitelj kojoj voda ulazi u kuću to može značiti veliku promjenu.

A upravo se povjerenje građana gradi onda kada njihov poziv ne ostane samo poziv, nego dobije odgovor i konkretnu reakciju.

Mala Ciglena možda ima samo 11 stanovnika, ali poruka je jasna: važnost čovjeka ne određuje veličina mjesta u kojem živi.

Izvor i foto: Facebook/Igor Brajdić

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

ZAŠTO PRIZNANJE „MALI LJUDI, VELIKA DJELA – PONOS BJELOVARA”?

Djeca svojim djelima pomaganja, nesebičnosti, solidarnosti, humanosti i volontiranja pokazuju hrabrost, nadahnjuju druge te postaju primjer svojim vršnjacima i odraslima. Pomažu članovima obitelji, prijateljima, susjedima, starijim i nemoćnim osobama, brinu o životinjama i čine dobra djela za svoju zajednicu.

Kako bi se prepoznala i istaknula vrijedna i humana djela djece Bjelovara, Dječje gradsko vijeće grada Bjelovara provodi ovu akciju s ciljem promicanja solidarnosti i humanosti među djecom predškolske i osnovnoškolske dobi.

TKO MOŽE BITI NOMINIRAN?

Djeca u dobi od 6 do 14 godina s područja grada Bjelovara koja su se istaknula pozitivnim ljudskim vrlinama te hvalevrijednim humanim, nesebičnim ili hrabrim djelima.

TKO MOŽE PODNIJETI PRIJAVU

Prijavu mogu podnijeti dijete samo, članovi njegove obitelji i rodbina, razred ili skupina, učitelji, nastavnici, odgojitelji, pedagozi, prijatelji, susjedi i drugi koji žele istaknuti dobro djelo djeteta.

ODABIR I DODJELA PRIZNANJA

Stručno povjerenstvo među pristiglim nominacijama odabrat će pet kandidata koji će za svoja hvalevrijedna djela dobiti priznanje „Prvak dobrote” i prigodnu nagradu. Svi ostali nominirani kandidati primit će pohvalnicu i prigodni bedž kao znak zahvalnosti i priznanja za svoja dobra djela. Grad Bjelovar pokrovitelj je akcije i svečane dodjele priznanja.

ROK I NAČIN PRIJAVE

Rok za dostavu prijava je 13. studenoga 2026. godine. Prijave se podnose na prijavnom obrascu koji je sastavni dio ovog javnog poziva. Obrazac je potrebno ispuniti isključivo na računalu, u Word dokumentu, fontom Times New Roman, veličine 12. Ručno ispunjene i skenirane prijave neće se uvažavati.

Ispunjeni prijavni obrazac šalje se na adresu: dgv.bjelovar@gmail.com, s naznakom predmeta: „Prijava na Javni poziv Mali ljudi, velika djela – ponos Bjelovara 2026.”.

Za dodatne informacije možete se obratiti voditeljicama Dječjeg gradskog vijeća grada Bjelovara: Branki Mikačević (095/539 7914) i Sanji Vranješević (095/910 3876).

Suglasnost_roditelja_Mali_ljudi_velika_djela_2026
Prijavnica_Mali_ljudi_velika_djela_2026

Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Oko 140 stručnjaka okupilo se u Bjelovaru na skupu koji je otvorio važna pitanja budućnosti školstva – od demografskog pada i manjka učenika do profesionalnog razvoja nastavnika i rezultata državne mature

Kako unaprijediti obrazovanje u vremenu demografskih promjena, sve većih zahtjeva pred nastavnicima i potrebe za boljim obrazovnim rezultatima? Upravo su ta pitanja bila u središtu znanstveno-stručnog skupa „Obrazovanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: analize i perspektiva razvoja”, održanog 8. listopada 2026. godine u Domu kulture u Bjelovaru, u povodu Svjetskog dana učitelja.

Skup je okupio oko 140 sudionika – odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja iz Bjelovarsko-bilogorske i susjednih županija, kao i predstavnike osnivača odgojno-obrazovnih ustanova. Kroz niz stručnih izlaganja analizirani su ključni izazovi obrazovnog sustava, od ranog i predškolskog odgoja do završetka srednjoškolskog obrazovanja.

Organizatori skupa bili su Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (HPKZ) Bjelovar, uz podršku Županijskog vijeća stručnih suradnika pedagoga i Županijskog vijeća ravnatelja srednjih škola.

Obrazovanje ne čine samo zgrade i učionice, nego prije svega ljudi

U uvodnom dijelu sudionike je pozdravila predsjednica Ogranka HPKZ-a Bjelovar Ornela Malogorski, naglasivši važnost otvaranja ključnih pitanja o stanju, izazovima i budućim perspektivama školstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Istaknula je kako je obrazovanje zasigurno jedan od najvažnijih čimbenika razvoja županije.

Akademkinja Jasna Čapo, voditeljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, podsjetila je da je Zavod tijekom svojeg djelovanja organizirao nekoliko važnih skupova posvećenih odgoju i obrazovanju, čime se nastavlja kontinuitet stručnog promišljanja tih tema.

U ime osnivača okupljenima su se obratili Zdravko Pavec, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje i sport Grada Bjelovara, te Marko Marušić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije.

U svojim su obraćanjima istaknuli kontinuirana nastojanja i znatna financijska ulaganja Grada i Županije u stvaranje boljih uvjeta za djecu i mlade – od izgradnje i obnove objekata do gradnje školskih dvorana i opremanja suvremenih učionica.

Ipak, zajednička poruka bila je da se stvarna vrijednost obrazovanja ne može mjeriti samo infrastrukturom.

U središtu sustava moraju biti ljudi – djeca koja svakodnevno ulaze u vrtiće i učionice s radoznalošću, nadom i pitanjima, ali i odgojitelji, učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji ih prate na putu odrastanja i učenja.

Uz nužna infrastrukturna ulaganja, zato je važno ulagati u kvalitetu nastave, profesionalni razvoj i podršku nastavnicima, dostupnost ranog i predškolskog odgoja te prilagođavanje obrazovnih politika demografskim promjenama.

Organizaciju skupa koordinirale su mr. sc. Zorka Renić, upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, i Lidija Novosel, pročelnica županijskog ureda za obrazovanje, kulturu i udruge. Sadržajni dio programa moderirala je Slavica Trgovac Martan.

Vrtići kao temelj obrazovne politike: važni su dostupnost i kvaliteta

O važnosti ranog i predškolskog odgoja govorila je mr. sc. Branka Biketa Caktaš u predavanju „Dječji vrtić u središtu obrazovne politike: između znanstvenih spoznaja i pokazatelja rasta”.

Rani i predškolski odgoj predstavljen je kao temeljna polazišna točka cjelokupne obrazovne politike. Suvremene znanstvene spoznaje potvrđuju povezanost pohađanja predškolskih programa s kasnijim uspjehom u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, što se odražava i u hrvatskim rezultatima istraživanja PISA.

Posebna pozornost posvećena je europskim smjernicama i Barcelonskim ciljevima za 2030. godinu, koji naglašavaju visok obuhvat djece programima ranog i predškolskog odgoja, uz dostupnost, priuštivost i uključivanje djece u nepovoljnom položaju.

Analizirani su i podaci Državnog zavoda za statistiku za Bjelovarsko-bilogorsku županiju u razdoblju od 2019. do 2026. godine, koji pokazuju kontinuirani rast broja dječjih vrtića i djece uključene u programe.

Zaključak je da su za dugoročan obrazovni i društveni razvoj nužni kontinuirana financijska ulaganja, proširenje kapaciteta, smanjivanje nejednakosti te jačanje stručnih kadrova.

Demografski pad mijenja školstvo: osnovne škole izgubile gotovo četvrtinu učenika

Jedan od posebno važnih izazova obrazovnog sustava jest dugogodišnji pad broja stanovnika, o kojem je govorio Dario Malogorski, profesor Tehničke škole Bjelovar, u predavanju „Koliko nas ima? ili Demografski izazovi kao imperativ promjene”.

Prema predstavljenim podacima, Bjelovarsko-bilogorska županija od 1991. godine, kada je imala 144.042 stanovnika, bilježi kontinuirano smanjenje broja stanovnika. Za 2024. godinu procijenjeno je 98.596 stanovnika, uz daljnji pad od približno 1,1 posto godišnje.

Među glavnim uzrocima navedeni su negativan prirodni prirast i iseljavanje. Posebno zabrinjava dobna struktura stanovništva: djeca do 14 godina čine samo 14,2 posto stanovništva, dok je udio starijih od 65 godina dosegnuo 24,7 posto.

Takvi trendovi izravno se odražavaju na škole. Osnovne škole u županiji izgubile su gotovo četvrtinu učenika – njihov broj smanjio se s 9.876 na 7.602, uz gašenje ili spajanje 13 ruralnih škola.

Srednje škole posljednjih su godina bile stabilnije, s između 4.066 i 4.325 učenika, ponajprije zahvaljujući dolasku učenika iz susjednih županija, posebno Požeško-slavonske. U devet godina zabilježen je kumulativni neto dobitak od 907 učenika.

Ipak, projekcije do 2035. godine upozoravaju na moguć novi pad broja učenika – od 7 do 19 posto u osnovnim školama te do 12 posto u srednjima.

S obzirom na to da je riječ o dugoročnom i strukturnom procesu, istaknuta je potreba za strateškim planiranjem školske mreže, kapaciteta i kadrova, i to s vremenskim odmakom od približno pet godina.

Nastavnici traže praktičnu podršku, a ne još administracije

Izazovima nastavničke profesije bavila se Ornela Malogorski, profesorica Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, u predavanju „Profesionalni razvoj: izazovi i rezultati”.

Istraživanje provedeno u ožujku 2026. godine na 272 prosvjetna djelatnika u županiji pokazalo je da su nastavnici sve zasićeniji teorijskim oblicima stručnog usavršavanja te da im je potrebna konkretnija i neposredno primjenjiva podrška.

Među prioritetima istaknuli su praktične radionice, gotove materijale za rad s učenicima s teškoćama, bolje upravljanje razredom i podršku u radu s učenicima koji imaju poteškoće s mentalnim zdravljem.

Nastavnici žele i više razmjene iskustava s kolegama, pomoć u primjeni alata umjetne inteligencije radi smanjenja administrativnog opterećenja te podršku u upravljanju stresom i komunikaciji s roditeljima.

Posebno je istaknut podatak da čak 72,8 posto ispitanika nije napredovalo u zvanju, a sustav napredovanja doživljavaju kao previše birokratiziran.

Upozoreno je i na raskorak između rasprava o visokim tehnologijama i svakodnevnih problema u školama, gdje nastavnici još uvijek upozoravaju na nedostatak osnovnih uvjeta za rad i preopterećenost administrativnim obvezama.

Zaključak predavanja bio je da se kvaliteta škole ne smije temeljiti isključivo na entuzijazmu pojedinaca. Potrebno je osigurati odgovarajuću kadrovsku podršku, usavršavanje usmjeriti na stvarne potrebe nastavne prakse te poticati kolegijalnu suradnju i razmjenu iskustava.

Rezultati nacionalnih ispita i državne mature upozoravaju na prostor za napredak

O obrazovnim postignućima učenika govorili su Vinko Filipović, prof., dr. sc. Biljana Vranković i Daniela Petrinec, mag., iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), u izlaganju „Rezultati nacionalnih ispita i ispita državne mature u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji”.

Predstavili su trogodišnju analizu rezultata učenika za razdoblje od školske godine 2023./2024. do 2025./2026., čime su sudionicima omogućili uvid u aktualna obrazovna postignuća na županijskoj razini.

Prema prikazanim rezultatima, učenici Bjelovarsko-bilogorske županije na nacionalnim ispitima ostvaruju rezultate ispod nacionalnog prosjeka, kao i na obveznim ispitima državne mature. Iznimku čine pojedini izborni predmeti na državnoj maturi, na kojima su rezultati iznad nacionalnog prosjeka.

Uočene su i razlike u postignućima ovisno o vrsti obrazovnog programa, odnosno između učenika gimnazija i strukovnih škola.

Predstavljena analiza može poslužiti kao osnova za daljnje planiranje obrazovnih politika, oblikovanje mjera za unapređenje kvalitete nastave i poboljšanje obrazovnih ishoda. Podaci ujedno školama pružaju smjernice za pravodobno prepoznavanje područja u kojima je potrebno dodatno osnažiti rad s učenicima.

Državna matura pod povećalom: što utječe na uspjeh učenika?

Dodatnu analizu državne mature predstavio je prof. dr. sc. Vladimir Strugar, član suradnik HAZU-a, u predavanju „Izvorišne osnove državne mature s posebnim osvrtom na uspjeh učenika Bjelovarsko-bilogorske županije od 2020./2021. do 2024./2025.”.

Predavanje je obuhvatilo koncepcijske i izvorišne temelje uvođenja i provedbe državne mature u Hrvatskoj, uz analizu petogodišnjeg razdoblja i rezultata učenika županije.

Cilj je bio prepoznati ključne trendove u obrazovnim postignućima i oblikovati preporuke za unapređenje rada u srednjim školama. Strugar se posebno osvrnuo na čimbenike koji mogu utjecati na uspjeh učenika na ispitima te na mogućnosti poboljšanja nastavne prakse i obrazovnih ishoda.

Dodatnu vrijednost predavanju daje činjenica da je Strugar bio izravno uključen u proces uvođenja državne mature. Uvođenjem tog oblika vanjskog vrednovanja Hrvatska se pridružila zemljama koje primjenjuju razvijene sustave praćenja obrazovnih postignuća.

Zaključeno je da sustavno praćenje rezultata državne mature školama može pomoći u prepoznavanju područja u kojima je potrebno dodatno prilagoditi i ojačati rad s učenicima.

Neuromitovi u obrazovanju: ne vjerujte svemu što se govori o mozgu i učenju

Suvremene znanstvene spoznaje o učenju i poučavanju bile su u središtu predavanja prof. emer. Dubravke Miljković „Istine i neuromitovi o učenju i poučavanju”.

Sudionici su se upoznali s raširenim zabludama, odnosno pogrešnim tumačenjima znanstvenih spoznaja o mozgu i njihovoj povezanosti s učenjem. Iako istraživanja mozga neprestano proširuju naše znanje o toj iznimno složenoj strukturi, istodobno se pojavljuju i brojne miskoncepcije.

Među primjerima koji su razmatrani bila su uvjerenja da prilagođavanje poučavanja stilu učenja pojedinog učenika nužno donosi bolje rezultate, da su osobe kod kojih prevladava desna moždana hemisfera kreativnije, da je moguće istodobno učinkovito obavljati više zadataka ili da internet mijenja mozak na određeni način.

Posebno je istaknut podatak prema kojem učitelji u prosjeku daju više od 55 posto netočnih odgovora na pitanja povezana s takvim tvrdnjama. To upućuje na potrebu sustavnijeg uključivanja neuroznanosti u obrazovanje nastavnika, kako bi mogli kritički procjenjivati informacije i ponuđene obrazovne programe.

Predavanje je kroz usporedbu mitova i znanstvenih činjenica ponudilo smjernice za unapređenje nastavne prakse te naglasilo važnost kritičkog razmišljanja i razlikovanja provjerenih spoznaja od neutemeljenih tvrdnji.

Didaktička kultura škole: nevidljiva snaga koja oblikuje uspjeh učenika

O ulozi školskog okruženja i nastavnih pristupa govorio je prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u predavanju „Moć didaktičke kulture škole – nevidljiva snaga uspješnog učenika”.

Didaktička kultura predstavljena je kao važan, premda često nevidljiv čimbenik razvoja i obrazovnih postignuća učenika. Kroz sedam ključnih točaka Kolak je istaknuo važnost promišljanja nastavnih pristupa, jasnoće izražavanja, prilagođavanja obrazovanja različitim potrebama učenika i kolegijalnog opažanja nastave kao oblika zajedničkog učenja i profesionalnog razvoja.

Posebna pozornost posvećena je emocijama u nastavi. Kao najčešće reakcije učenika izdvojeni su dosada i strah, pri čemu dosada, iako može potaknuti na aktivnost, često rezultira pasivnošću.

Govoreći o iskustvu najboljeg nastavnog sata, predavač je istaknuo da se ono najčešće povezuje s izvanučioničkom nastavom, praktičnim radom, igrom te pristupačnim i kreativnim učiteljem.

Važnim je ocijenjeno i promišljanje o uvjerenjima nastavnika te stvaranju osjećaja pripadnosti školskoj zajednici. Takav se osjećaj ne razvija prisilnim zbližavanjem, nego zajedničkim uspjehom, suradničkim učenjem i međusobnim uvažavanjem.

Zaključno je predavanje potaknulo sudionike na kritičko promišljanje vlastite prakse i stvaranje poticajnog, uključivog okruženja usmjerenog na potrebe učenika.

Jasna poruka skupa: za kvalitetnije obrazovanje potrebni su podaci, podrška i ulaganje u ljude

Znanstveno-stručni skup u Bjelovaru ponudio je sveobuhvatan pregled stanja i izazova odgojno-obrazovnog sustava Bjelovarsko-bilogorske županije.

Predstavljena izlaganja otvorila su važna pitanja o demografskim promjenama, dostupnosti predškolskog odgoja, profesionalnom razvoju nastavnika, rezultatima nacionalnih ispita i državne mature te ulozi suvremene pedagogije u svakodnevnom radu škola.

Zajednički zaključak jest da unapređenje obrazovanja zahtijeva sustavno praćenje podataka, pravodobno planiranje školske mreže, kvalitetnije i praktičnije stručno usavršavanje, jačanje podrške nastavnicima te kontinuirano razvijanje poticajne i uključive školske kulture.

Organizatori su objavili i knjižicu sažetaka u digitalnom i tiskanom obliku, koju je grafički oblikovao akademski slikar i grafičar Krešimir Ivanček. Zainteresirani se mogu upoznati sa sažecima predstavljenih radova putem digitalne publikacije.

Skup je još jednom istaknuo da budućnost obrazovanja ne ovisi samo o novim zgradama i opremi, nego i o tome koliko dobro razumijemo potrebe djece i mladih te koliko podrške pružamo onima koji ih svakodnevno poučavaju i pripremaju za život.

Pišu: mr. sc. Zorka Renić i Ornela Malogorski, prof.

Izvor: Zavod za znastvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Grad Bjelovar nastavlja podupirati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i razvoj domaće proizvodnje. Među onima koji su prepoznali mogućnosti i odlučili ulagati u poljoprivredu je i mladi bjelovarski vinar i podrumar Marin Grgić, koji je 2024. i 2025. godine ostvario gradske potpore u ukupnom iznosu od 2.250 eura za nabavu opreme za proizvodnju i punjenje vina te uređenje podruma.

Tim povodom obitelj Grgić u Zvijercima posjetio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić sa suradnicima, istaknuvši kako Grad želi biti potpora poljoprivrednicima koji ulažu u svoj rad, razvijaju proizvodnju i stvaraju nove mogućnosti na području Bjelovara.

– Nalazimo se na OPG-u Grgić, kod našeg poznatog člana benda Ledina, Marina Grgića, mladog entuzijasta koji se uz posao kojim se bavi odlučio baviti i poljoprivredom, točnije proizvodnjom vina. Grad Bjelovar prepoznao je njegovu želju i trud. Uvijek nam je drago kada se mladi ljudi odluče baviti poljoprivredom, ulažu u sebe i svoju proizvodnju. Marinu smo bili podrška, a za nabavu punionice vina i opremanje podruma dodijeljena su mu sredstva u vrijednosti od 2.250 eura. To možda nije velik novac u odnosu na sva ulaganja, ali dobro dođe kao vjetar u leđa mladom poljoprivredniku – rekao je Brajdić.

Dodao je kako je posebno važno da mladi ostaju, rade na zemlji i proizvode, jer od njihova rada koristi ima i cijela lokalna zajednica.

– Nama je iznimno drago da mladi ljudi ostaju, bave se proizvodnjom i ulažu u svoju budućnost. Grad Bjelovar poljoprivrednike podupire i na druge načine. Primjerice, kada nabavljamo božićne poklone za poslovne partnere, gledamo da to budu proizvodi s našeg područja. Vino uzimamo od vinarija Coner, Šapić i Grgić. Želimo da novac ostane u našem gradu i da na taj način budemo vjetar u leđa domaćim proizvođačima. To su kvalitetni proizvodi i ponosni smo što ih imamo. Marinu čestitam na ovom pothvatu. Proizvodi oko 10 tisuća litara vina i nekoliko različitih vrsta, a suradnju ćemo nastaviti i dalje – poručio je Brajdić.

Grgić: „Krenuo sam od nule, a danas mogu napuniti 600 boca dnevno“

Marin Grgić zahvalio je Gradu Bjelovaru na potpori, istaknuvši koliko ona znači nekome tko je u proizvodnju krenuo gotovo bez opreme i vlastitog vinograda.

– Hvala Gradu Bjelovaru. To nisu mala sredstva, to je velik novac u trenutku kada krećete ispočetka jer na početku nemate ništa. Nisam imao ni škare za rezanje vinograda, a kamoli trs. Krenuo sam od nule, vlastitim sredstvima, uz ulaganja supruge i mene. Oko 98 posto novca ulažemo iz vlastitih izvora. Zato nam ovaj znak pažnje puno znači i nadam se da će biti još javnih poziva – rekao je Grgić.

Zahvaljujući potporama, nabavio je filter-pumpu koja mu omogućuje preradu i do 10 tisuća litara vina u jednom danu, punilicu za boce kojom može napuniti oko 600 boca dnevno te četiri bačve zapremnine 620 litara s dvostrukom stijenkom za hlađenje, važne za proces fermentacije.

Grgić danas proizvodi više vrsta vina, među kojima su graševina, zeleni silvanac, rajnski rizling, žuti muškat, traminac, cabernet sauvignon rosé i chardonnay. Posebno je ponosan na chardonnay iz berbe 2024. godine, koji je osvojio šampionsko priznanje, a njegova vina pronalaze put i do restorana te kupaca na obali.

– Zahvaljujem institucijama i svima koji prepoznaju mlade ljude koji se žele boriti, raditi i privrijediti svojoj obitelji i svom kraju. Moj je cilj nastaviti širiti proizvodnju, a kroz godinu ili dvije nadam se doći do 10 tisuća trsova. Želja mi je i zaposliti ljude, možda i one koji su već u mirovini, a žele dodatno zaraditi. Vjerujem da Bilogora ima velik potencijal, samo treba biti ustrajan – istaknuo je Grgić.

Za poljoprivrednike u 2026. godini osigurano 131.800 eura

O gradskim potporama i interesu poljoprivrednika govorio je i Miroslav Šmit, viši stručni suradnik za poljoprivredu Grada Bjelovara. Grad je krajem ožujka 2026. godine objavio javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a u gradskom proračunu za tu je namjenu osigurano 131.800 eura kroz 19 različitih mjera.

Prema Šmitovim riječima, ove je godine zabilježen veći interes poljoprivrednika.

– Do sada smo zaprimili 156 zahtjeva za potpore, a isplaćeno je 73 tisuće eura, čime je već premašen ukupan iznos prošlogodišnjih potpora. Interes je veći i imamo više zahtjeva. Najviše potpora i dalje se odnosi na pčelarstvo, ali kroz naših 19 mjera obuhvaćamo različite djelatnosti, od voćarstva i povrtlarstva do proizvodnje u plastenicima i stočarstva – rekao je Šmit.

Istaknuo je kako je važno poticati mlade koji se odlučuju ostati na svojim poljoprivrednim gospodarstvima, ulagati u znanje i unapređivati proizvodnju.

– Imamo primjere mladih ljudi koji su se odlučili baviti poljoprivredom, a Marin je još jedan takav primjer. Nadamo se da će mladi i dalje sudjelovati u našim javnim pozivima. Imamo i agronome koji ostaju na svojim gospodarstvima, ciljano se školuju i usavršavaju kako bi na svojim imanjima mogli što kvalitetnije raditi – poručio je Šmit.

Među mjerama su i potpore za sustave navodnjavanja, koje mogu iznositi do približno 3.300 eura godišnje, ovisno o uvjetima pojedine mjere. Šmit je pritom upozorio i na izazove s kojima se suočavaju proizvođači zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, naglašavajući koliko je važno pronaći načine za očuvanje i unapređenje poljoprivredne proizvodnje.

Gradske potpore tako predstavljaju dodatnu pomoć proizvođačima koji vlastitim ulaganjem, radom i upornošću razvijaju svoja gospodarstva te pridonose jačanju domaće proizvodnje na području Bjelovara.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

PONUDA LOKACIJA, NAMJENE I POČETNE CIJENE

Za prodaju svijeća predviđeno je ukupno 31 prodajno mjesto – 18 ispred groblja Borik te 13 ispred groblja Sveti Andrija – koja se dodjeljuju za razdoblje od 29. listopada do 1. studenoga po početnoj cijeni od 79,63 eura po mjestu.

U istom razdoblju i na istim grobljima u zakup se daju i po dva mjesta za prigodne staklene proizvode s početnom cijenom od 39,82 eura. S druge strane, prodajna mjesta za pečenje kestena i kokica, pripremu šećerne vate te prodaju gumenih bombona i balona obuhvaćaju po šest lokacija ispred oba groblja, a zakupljuju se na kratki rok, od 31. listopada do 1. studenoga, uz početnu cijenu od 13,27 eura po prodajnom mjestu.

UVJETI SUDJELOVANJA I OGRANIČENJA

Na natječaj se mogu prijaviti pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje navedenih djelatnosti, s time da se za svaku lokaciju i svako prodajno mjesto mora podnijeti zasebna ponuda. Pritom vrijedi ograničenje da pojedini ponuditelj po groblju može dostaviti ponudu za najviše tri mjesta za prodaju svijeća te najviše dva mjesta za ostale namjene. Svi ponuditelji koji ostvare pravo zakupa dužni su o vlastitom trošku osigurati tipski štand.

ROKOVI, PRIJAVA I OTVARANJE PONUDA

Zainteresirani ponuditelji svoje pisane ponude moraju dostaviti najkasnije do 15. listopada 2026. godine do 8:00 sati na adresu:

Grad Bjelovar, Trg E. Kvaternika 2, Bjelovar, u zatvorenoj omotnici s obveznom naznakom “NE OTVARAJ – ZA NATJEČAJ ZA LOKACIJE”.

Javno otvaranje pristiglih ponuda održat će se istoga dana, 15. listopada u 8:00 sati, u prostorijama Grada Bjelovara (Trg E. Kvaternika 2, II. kat, soba 38), a otvaranju mogu prisustvovati ponuditelji ili njihovi opunomoćenici. Ponuda mora sadržavati podatke o ponuditelju, dokaz o registraciji djelatnosti, popunjen obrazac ponude s navedenom lokacijom i ponuđenim iznosom te potpisanu izjavu o prihvaćanju uvjeta natječaja. Potrebni obrasci preuzimaju se u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i uređenje prostora na navedenoj adresi.

KRITERIJ ODABIRA, PLAĆANJE I UGOVARANJE

Glavni kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja je najviša ponuđena cijena, dok će se u slučaju istih ponuđenih iznosa prednost dati ponudi koja je ranije zaprimljena u pisarnicu Grada. Ponuditelji će o rezultatima biti obaviješteni u roku od pet dana.

Odabrani ponuditelji dužni su prije potpisivanja ugovora u cijelosti uplatiti ukupno ponuđeni iznos, nakon čega će sklopiti ugovor o zakupu s Gradom Bjelovarom najkasnije do 26. listopada 2026. godine. U slučaju da najpovoljniji ponuditelj ne izvrši uplatu ili ne potpiše ugovor na vrijeme, smatrat će se da je odustao, a mjesto će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuditelju. Važno je naglasiti da se dodijeljena prodajna mjesta ne mogu prenositi na treće osobe. Ako neko mjesto ostane nezakupljeno, ugovor će se sklapati izravnom pogodbom.

INFORMACIJE ZA ZAINTERESIRANE

Plan lokacija i razmještaj prodajnih mjesta može se razgledati svakog radnog dana od 8:00 do 12:00 sati u Gradu Bjelovaru (Trg E. Kvaternika 2, II. kat, soba 38), gdje se mogu dobiti i sve dodatne informacije putem telefona 043/622-048.

Detalje možete potražiti i na POVEZNICI.

Foto: Pixabay

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Na sjednici je gradonačelnik Dario Hrebak razgovarao s djecom o projektima i aktivnostima koji se odnose upravo na dječju populaciju. Među temama o kojima je bilo riječi našli su se uvođenje jednosmjenske nastave, izgradnja i uređenje dječjih igrališta te mogućnosti korištenja novih sadržaja u sklopu Wellovara, posebno za nastavu tjelesnog odgoja i školu plivanja.
Govoreći o Dječjem tjednu, gradonačelnik Hrebak podsjetio je koliko se Bjelovar promijenio u posljednjih deset godina te istaknuo važnost uključivanja djece u život grada.

– U ovom tjednu pažnju usmjeravamo upravo djeci te osvješćivanju da su ravnopravni članovi našeg društva. Prva generacija dječjih gradskih vijećnika najbolje vidi koliko se naš grad u ovih deset godina promijenio te se sjećam nekih od pitanja o parkovima, dvoranama… Želim reći koliko smo izmijenili Bjelovar. Sjećam se da je bilo pitanje i o zatvorenim bazenima pa danas imamo i zatvorene bazene – istaknuo je gradonačelnik Hrebak te poručio kako su djeci uvijek na raspolaganju.

Jedan od važnijih projekata koji će izravno utjecati na svakodnevicu bjelovarskih učenika jest uvođenje jednosmjenske nastave. Gradonačelnik je istaknuo kako će time djeca dobiti više slobodnog vremena, ali i da će biti važno osmisliti kako ga kvalitetno iskoristiti.

– Bjelovar će od 1. siječnja imati jednosmjensku nastavu. Neće biti idealno, no Bjelovar je peti ili šesti grad u kojem će sva djeca ići ujutro u školu. To znači da popodne imamo jako puno slobodnog vremena. Moramo pronaći novi način kako ćemo iskoristiti to slobodno vrijeme za pjesmu, ples, glazbenu školu, sport, druženje s obitelji… Razmišljajte o tome – poručio je Hrebak djeci.
Posebno se razgovaralo o mogućnostima koje su otvorene nakon izgradnje Wellovara i dobivanja novih zatvorenih, ali i otvorenih bazena. Gradonačelnik je najavio da Grad želi omogućiti najmlađima školu plivanja, ali i pronaći način da se bazeni koriste za nastavu tjelesnog odgoja.

– Dobili smo zatvorene bazene u Wellovaru. Idemo vidjeti kako to iskoristiti da podignemo standard života. Mi planiramo svoj vrtićkoj djeci omogućiti školu plivanja. Moramo s ravnateljima škola vidjeti kako realizirati da barem jednom u dva tjedna organiziramo nastavu tjelesnog odgoja. Poražavajuća je činjenica da u Hrvatskoj 50 %, a u našoj županiji 60 do 70 % djece ne zna plivati. Sada imamo mogućnost da djeca tjelesni odgoj imaju na bazenima – ističe Hrebak.
Kada je riječ o prostoru za igru i druženje, Grad također planira nova ulaganja u dječja igrališta. Hrebak je istaknuo kako je potrebno sagledati postojeće stanje i vidjeti gdje su potrebna dodatna poboljšanja.

– Moramo vidjeti kakvo nam je stanje s dječjim igralištima. Sada gradimo još jedno novo igralište, na Trgu Stjepana Radića. Imamo igralište koje je u sklopu novog parka te želimo vidjeti što još možemo poboljšati te da napravimo još neka dječja igrališta – dodaje Hrebak.

Na kraju razgovora gradonačelnik je djecu pozvao da se aktivno uključe svojim prijedlozima i idejama te najavio kako se od njih očekuje da budu dio razgovora o budućnosti grada.

– To su neki okviri o kojima sam htio s vama porazgovarati. Očekujemo vaše dodatne prijedloge – zaključuje Hrebak.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Bjelovarski SDP održao je danas konferenciju za medije na Trgu A. G. Matoša, kod Dječjeg vrtića Bjelovar, na kojoj su upozorili na probleme koji su, prema njihovim navodima, ostali nakon uređenja prometnice u sklopu projekta Aglomeracije. U središtu konferencije bili su poklopci šahtova koji, kako tvrdi stanarka Ivanka Filipović, proizvode buku prilikom prelaska vozila, ali i druga oštećenja i nedostaci na cesti i nogostupu.

Konferencija je održana pod porukom „Gradonačelniče, da li spavate mirno? Građani ne mogu mirno ni živjeti, ni spavati“, a predsjednik GO SDP-a Bjelovar Nenad Nekvapil istaknuo je kako se SDP, kako kaže, odazvao pozivu građanke kako bi ukazao na problem i pokušao pronaći rješenje.

– SDP je uvijek uz građane. Na poziv naše sugrađanke Ivanke Filipović našli smo se ovdje kako bismo ukazali na probleme i pokušali pronaći rješenje. Ovdje su iz sredstava Aglomeracije uređene ulice, međutim nakon uređenja nastali su problemi koje trpe sugrađani koji ovdje žive – rekao je Nekvapil.

Četiri šahte koje, prema tvrdnji stanarke, stvaraju buku

Ivanka Filipović, koja živi u neposrednoj blizini prometnice, navela je kako su se problemi pojavili nakon završetka radova.

Kako tvrdi, riječ je o četiri poklopca šahtova ispred kućnih brojeva 3, 3A, 3B i 7, koji pri prelasku vozila proizvode buku.

Izvođač radova bila je tvrtka Brana iz Virovitice, dok su investitor bile Vodne usluge d.o.o. Bjelovar.

– Odmah nakon izgradnje ceste obratila sam se Vodnim uslugama, konkretno direktoru Ivanu Ivančiću, zamjeniku direktora Zoranu Bišćanu i gospodinu Kišu. Nebrojeno puta sam im pisala, zvala ih i odlazila u tvrtku na razgovor, ali nikada nisu našli vremena ni volje da sa mnom razgovaraju. Slala sam i e-mailove – rekla je Filipović.

Navela je kako je posljednji pisani odgovor Vodnih usluga dobila 4. ožujka 2026. godine, a potpisao ga je zamjenik direktora Zoran Bišćan.

– U odgovoru piše da je poklopac na šahti postavljen u skladu s tehničkim rješenjima i pravilima struke. To nije točno – tvrdi Filipović.

Dodala je kako je na taj odgovor uputila prigovor i izričito zatražila objašnjenje zašto se od izvođača radova, tvrtke Brana iz Virovitice, ne traži otklanjanje nedostataka u okviru garancijskog roka.

Kako kaže, dobila je novi odgovor Vodnih usluga u kojem ponovno stoji da su poklopci postavljeni u skladu s tehničkim rješenjima i pravilima struke, dok na pitanje o reklamaciji prema izvođaču nije dobila odgovor.

„Cesta je pod garancijskim rokom, osnovat ćemo komisiju“

Filipović se, kako je navela, obratila i tadašnjem predsjedniku Mjesnog odbora Alenu Kiđemetu, koji je izašao na teren i svojim potpisom potvrdio da šahte proizvode buku. Tu je dokumentaciju, kaže, dostavila Vodnim uslugama.

Nakon promjene predsjednika Mjesnog odbora obratila se i Dariu Malogorskom, koji je također snimio problem te o njemu razgovarao sa Zoranom Bišćanom.

– Gospodin Bišćan odgovorio je da je sve u redu i da poklopci ne lupaju – rekla je Filipović.

Potom je 19. travnja 2026. godine poslala e-mail direktoru Vodnih usluga Ivanu Ivančiću, a odgovor je, kako navodi, dobila 23. travnja.

– U odgovoru piše: „Cesta je pod garancijskim rokom, osnovat ćemo komisiju. Poklopci su novi i ne proizvode nikakav zvuk pri prelasku vozila“ – pročitala je Filipović odgovor direktora Ivančića.

Obratila se i Gradu Bjelovaru

Filipović je navela kako se 19. rujna 2026. godine e-mailom obratila pročelnici Upravnog odjela za infrastrukturu Grada Bjelovara Kristini Kocur, no, kako tvrdi, nije dobila ni potvrdu primitka poruke, a kamoli odgovor.

Dan kasnije, 20. rujna, obratila se i Gradu Bjelovaru putem gradskog sustava „Gradsko oko“, no ni na taj upit, prema njezinim riječima, nije dobila odgovor.

– To sam učinila iz razloga što nakon prestanka garancijskog roka za ovu cestu svi financijski izdaci padaju na teret Grada Bjelovara, odnosno na nas koji plaćamo komunalnu naknadu, koja je visoka – kazala je Filipović.

Osim šahtova, upozorava i na puknuća ceste i nestali stupić

Filipović je na konferenciji upozorila i na druga oštećenja na prometnici. Kako tvrdi, na cesti postoje puknuća po širini i dužini, a ispred kućnog broja 3B nalazi se i rupa promjera oko deset centimetara.

Posebno je govorila o plastičnim stupićima na nogostupu, za koje tvrdi da su loše pričvršćeni i da su se s vremenom iskrivili.

Jedan stupić, postavljen na širem dijelu nogostupa kako bi se spriječio ulazak vozila na nogostup, ukraden je 14. rujna 2026. godine i, kako navodi Filipović, do danas nije vraćen.

– Od tog datuma do danas nisam uspjela nikoga dobiti u Gradu Bjelovaru, niti komunalnog redara kako bih prijavila nestanak stupića. Zvala sam nebrojeno puta na fiksne telefone Grada Bjelovara, izravno i preko centrale, ali telefoni odzvone i nitko se ne javlja – rekla je.

Navela je kako je pokušavala kontaktirati Kristinu Kocur, Igora Brajdića, Radovana Zorića, Stipu Berića i komunalne redare, no, kako tvrdi, nije uspjela doći do njih.

Na kraju je nestanak stupića prijavila policiji.

– Smatram da nije u redu da građani ne mogu dobiti nikoga iz Grada Bjelovara, niti iz komunalnih službi. Željela bih poručiti gradonačelniku Dariu Hrebaku da se to ispravi i da zaposlenici Grada Bjelovara koji su vezani uz komunalne djelatnosti surađuju s građanima, da građani mogu do njih doći i da se problemi rješavaju – istaknula je Filipović.

Upozorila i na problem u Draškovićevoj ulici

Filipović je spomenula i Draškovićevu ulicu, gdje se, kako navodi, na sredini nogostupa nalazi šaht oko kojeg je asfalt sjeo, a pojavile su se i rupe.

– To je vrlo opasno za pješake, posebice noću. Taj problem stoji već godinu dana i također sam nebrojeno puta zvala Grad Bjelovar, Odjel za komunalne djelatnosti, ali nitko mi se do danas nije javio – rekla je.

Dodala je kako je na jednu šahtu ispred kućnog broja 3B svojevremeno postavljena guma kako bi se ublažila buka, no takvo je rješenje, kaže, trajalo oko dva mjeseca. Guma se istrošila, a šahta ponovno proizvodi buku.

– Kao što vidite, pročitala sam odgovore Vodnih usluga i oni kažu da šahte ne lupaju. Pitam se kako oni posluju s našim novcem jer svi građani plaćaju njihove usluge. Kako troše novac i na što, mi ne znamo – kazala je Filipović.

SDP traži reakciju investitora i kvalitetan nadzor

Na kraju konferencije Nenad Nekvapil osvrnuo se i na odgovornost za, kako je rekao, nedostatke koji su ostali nakon radova.

– Simptomatično je što se svi uvijek vole slikati i biti prisutni kada se nešto otvara, svi plješću i tako dalje. Međutim, ako govorimo o tome da je Alen Kiđemet bio predsjednik Mjesnog odbora i član HSLS-a, a sada je predsjednik Mjesnog odbora član HDZ-a, vrlo je simptomatično da se stranke ne obrate i ne traže da se zaštite interesi građana, naročito ako znamo da su ovo novci iz Aglomeracije – rekao je Nekvapil.

Pozvao je investitora, Vodne usluge, da kontaktira izvođača radova i zatraži otklanjanje nedostataka u okviru garancijskog roka.

– Pozivamo investitora, Vodne usluge, da kontaktiraju izvođača ili ulože reklamaciju, ali u što kraćem roku, kako bi se to ispravilo i kako se više ne bi radili takvi fuš-radovi. Ako znate dizati komunalne naknade i cijene, onda građanima treba dati i kvalitetnu uslugu koju zaslužuju – poručio je Nekvapil.

Dodao je kako, prema njegovim riječima, ovo nije jedini takav slučaj u Bjelovaru te je spomenuo i Ulicu  Petra Biškupa Vene, gdje se, kako tvrdi, nalaze šahte koje nisu kvalitetno ugrađene.

– Tražimo da nadzorne institucije kvalitetno provjere izvedene radove gdje god se ovakvi poslovi rade, kako ne bi dolazilo do sličnih neugodnih situacija – zaključio je Nekvapil.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Mjesni dom u Ždralovima dobio je novo uređeno okruženje, a mještanima je nakon dugogodišnjeg čekanja na raspolaganju i uređeno parkiralište s 20 mjesta. Grad Bjelovar u investiciju je uložio 120 tisuća eura, a projekt je, kako ističu iz Grada, odgovor na dugogodišnje potrebe stanovnika ovog prigradskog naselja.

Dosadašnji prostor uz Mjesni dom bio je zapušten – na zemljištu se nalazila stara i ruševna kuća, dok je ostatak prostora bio zarastao i neuređen. Grad Bjelovar kupio je zemljište, uklonjena je ruševna kuća, a nakon parceliranja uređen je okoliš te projektirano i izgrađeno parkiralište za 20 vozila. Jedno parkirališno mjesto namijenjeno je osobama s invaliditetom.

Ugovorena cijena za izgradnju parkirališta i uređenje okoliša iznosila je 120 tisuća eura.

„Nije velika investicija, ali stanovnicima jako puno znači“

U utorak, 6. listopada, završene radove obišao je zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Igor Brajdić sa suradnicima i predstavnicima izvođača radova. Istaknuo je kako je riječ o investiciji koja možda nije velika u financijskom smislu, ali je za stanovnike Ždralova itekako važna.

– Nalazimo se u Mjesnom odboru Ždralovi gdje je završena još jedna investicija. Nije neka velika investicija, ali je stanovnicima bitna. Mještani su dugo godina tražili da se uredi parkiralište i okoliš kraj Mjesnog doma Ždralovi. Ovdje je bila šikara, bila je livada i sve je to smetalo ljudima koji su dolazili u dom – rekao je Brajdić.

Dodao je kako je problem s parkiranjem bio posebno izražen prilikom održavanja različitih događanja i najma doma. Zbog nedostatka parkirališnih mjesta vozila su se često ostavljala uz cestu, što je znalo ometati promet, a u pojedinim slučajevima intervenirala je i policija.

– Bila je šikara, izlazile su zmije, uvijek je to bilo dosta zapušteno zemljište. Tada smo u suradnji s prijašnjim vlasnikom uvijek krčili i na neki način dovodili to u red, ali dugo godina postojala je želja da Grad Bjelovar otkupi ovo zemljište. Stvorili su se uvjeti, prošlo je sve procjene i otkupili smo ovo zemljište zahvaljujući mladoj ekipi koja vodi mjesni odbor i koja je ukazala na taj problem – kazao je Brajdić.

Uređeni prostor dobio novu namjenu

Brajdić je istaknuo kako ovakvi zahvati pokazuju da građanima, uz velike gradske projekte, puno znače i manja ulaganja koja izravno rješavaju njihove svakodnevne probleme.

– Svaka čast svim velikim investicijama. One su krucijalne i povijesne za Grad Bjelovar, ali očito je da ovakve male, sitne investicije ljudima jako puno znače. Posebice u rubnim dijelovima grada, u prigradskim naseljima kao što su Ždralovi – rekao je.

Dodao je kako tijekom mandata sa svojim timom obilazi mjesne odbore i razgovara sa stanovnicima o njihovim potrebama.

– Nemamo čarobni štapić da odmah kažemo da možemo riješiti sve probleme, ali drago mi je da sada, nakon ovih devet godina, vidimo da se dosta toga riješilo i u ovim manjim, rubnim dijelovima grada. To se odnosi na kopanje, asfaltiranje cesta i dijelova putova, nasipavanje putova kako bi ljudi traktorom mogli doći do svoje njive ili ući u šumu, nasipavanje šoderom i druge manje zahvate koji su zapravo bitni da ljudi ostanu živjeti ovdje gdje jesu – istaknuo je Brajdić.

Naglasio je kako Bjelovar nije samo središte grada, već obuhvaća i brojna prigradska naselja.

– Nije Bjelovar samo centar grada, nije Bjelovar samo paviljon, park i onaj središnji dio oko parka. Bjelovar je puno širi i puno veći, ima 38 mjesnih odbora. Sa svima smo u dobrim odnosima i slušamo potrebe ljudi – rekao je Brajdić.

„Ovdje se sada djeca igraju, druže i nemaju mobitel u rukama“

Član Mjesnog odbora Ždralovi Dalibor Jakupčević zahvalio je zamjeniku gradonačelnika i Gradu Bjelovaru na podršci te istaknuo kako je nova ekipa u mjesnom odboru odlučila konkretno krenuti u rješavanje problema.

– Želim se zahvaliti zamjeniku gradonačelnika i ljudima u Gradu koji su nas podržali. Skupili smo mladu ekipu i krenuli u rad. Bilo nam je dosta stalnog obećavanja i priče da Grad ne želi pomoći od prijašnjih predsjednika mjesnih odbora. Vidjeli smo da to nije istina, kao što se vidi ovdje – rekao je Jakupčević.

Istaknuo je kako su u posljednje vrijeme uređeni i pojedini putevi koji su stanovnicima posebno važni, dodajući da je u samo tri mjeseca napravljeno mnogo.

– Obnovili smo puteve koji su bili jako bitni za ljude. Ovdje je bilo katastrofalno stanje, a sada smo u tri mjeseca napravili puno toga, pa mogu normalno prolaziti i kombajni, što je ljudima možda čak i važnije nego ovo parkiralište – kazao je.

No, posebno ga veseli što uređeni prostor uz dom više nije samo parkiralište, već je postao i mjesto okupljanja djece i obitelji.

– Ovdje smo napravili parking, ali ne samo parking, nego i mali parkić. Prošle subote bilo je prekrasno vrijeme. Tu je bilo dvadesetak djece, od najvećih do najmanjih. S romobilima, kolicima, loptama i stvarno su se svi igrali i družili, a nisu imali mobitel u rukama. To nam je najvažnije. To nam pokazuje da je ovo dobar put i da trebamo samo tako nastaviti – rekao je Jakupčević.

Pozvao je stanovnike Ždralova da se članovima mjesnog odbora jave sa svojim problemima, prijedlozima, ali i pohvalama.

– Ne kažem da ćemo riješiti sve probleme, ali pokušat ćemo riješiti što više problema i da nam svima bude ljepše – poručio je.

„Nema podjela, svi moramo zajedno raditi za Bjelovar i Ždralove“

Na kraju je Brajdić naglasio kako u radu mjesnih odbora ne bi trebalo biti podjela te da je cilj zajednički rad za dobrobit stanovnika.

– Upravo to je bit onoga što je rekao Dalibor. Nema tu podjela, svi moramo zajedno raditi za Bjelovar. Moramo raditi zajedno za Ždralove – poručio je Brajdić.

Istaknuo je i kako su na projektu sudjelovale domaće tvrtke i radna snaga.

Izvođač radova bio je BEGEOM inženjering, dok je Prostor Eko d.o.o. Bjelovar bio projektant.

– Domaća radna snaga, domaći ljudi, naši ljudi radili su na ovome i to je još jedna bitna stvar za istaknuti – zaključio je Brajdić.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Uređenje parka i dječjeg igrališta na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru nastavlja se prema planu, a radovi se provode u sklopu projekta „Zeleni centar Bjelovar“. Riječ je o jednoj od aktivnosti Grada Bjelovara kao partnera na projektu, čiji je cilj unapređenje javne infrastrukture na području grada.

Kako izvještava Komunalac Bjelovar, radovi na uređenju parka i dječjeg igrališta nastavljaju se planiranom dinamikom.

Projekt obuhvaća uređenje javnog prostora na Trgu hrvatskih branitelja, a njegova je realizacija dio šireg projekta „Zeleni centar Bjelovar“.

Projekt sufinanciran sredstvima Europske unije

Uređenje parka i dječjeg igrališta jedna je od aktivnosti koju Grad Bjelovar provodi kao partner u projektu „Zeleni centar Bjelovar“.

Projekt se sufinancira sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, putem Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma), u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027.

Riječ je o strateškom projektu na Većem urbanom području Bjelovar, usmjerenom na razvoj i unapređenje javne infrastrukture.

Radovi na Trgu hrvatskih branitelja tako su dio širih ulaganja kojima se nastoji unaprijediti kvaliteta javnih prostora i sadržaja namijenjenih građanima.

Izvor i foto: Komunalac Bjelovar

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U Klokočevcu su započeli radovi na proširenju ceste, čime će se povećati sigurnost svih sudionika u prometu, a riječ je tek o početku ulaganja koja će u narednom razdoblju značajno unaprijediti kvalitetu života mještana. Prva faza obuhvaća nešto više od 400 metara prometnice koja vodi prema mjesnom groblju, a radovi bi trebali biti završeni do kraja ove godine.

O tijeku radova, njihovoj važnosti za stanovnike Klokočevca, ali i planovima za daljnji razvoj ovog naselja, danas je na terenu govorio zamjenik gradonačelnika Bjelovara Igor Brajdić, koji je sa suradnicima obišao gradilište i susreo se s mještanima kako bi razgovarali o budućim projektima.

„Došao je red i na Klokočevac“

Brajdić je istaknuo kako je svjestan da se u pojedinim rubnim dijelovima grada dugo nije ulagalo, no naglasio je da to ne znači da će tako i ostati. Upravo su razgovori s mještanima bili poticaj za pokretanje novih projekata u Klokočevcu.

– Došao je red i na Klokočevac. Puno sam razgovarao s ljudima koji ovdje žive. Tu je mještanin Klokočevca Dario Čanađija, koji je okupio svoju ekipu, mlade i perspektivne ljude koji su se vratili iz Austrije živjeti ovdje u Bjelovaru. Mi koji smo ovdje vidimo Bjelovar kao jednu cjelinu i svjestan sam da postoje rubni dijelovi grada u kojima se nije dugo ulagalo, ali to ne znači da se neće ulagati. Zato smo upravo danas ovdje u Klokočevcu kako bismo najavili ulaganja koja su stanovnici dugo očekivali – kazao je Brajdić.

Dodao je kako je Grad u proteklom razdoblju realizirao brojne projekte, a posebno je izdvojio ulaganja u obrazovanje i stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu u svim školama, što je važno i za djecu iz Klokočevca.

– Puno toga smo napravili, a ono što je najvažnije su škole, da sva djeca idu u jednosmjensku nastavu, pa tako i djeca iz Klokočevca. Sve radimo za naše ljude – poručio je zamjenik gradonačelnika.

Cesta prema groblju bit će proširena i asfaltirana do kraja godine

Prvi konkretan korak u Klokočevcu već je napravljen početkom radova na proširenju ceste. Kako je najavio Brajdić, u ovoj će godini biti uređeno nešto više od 400 metara prometnice koja vodi prema mjesnom groblju, a radovi uključuju proširenje i asfaltiranje.

No, to nije jedini projekt koji bi trebao razveseliti mještane. Grad planira vratiti i mjesni dom njegovoj izvornoj namjeni, odnosno ponovno ga staviti na raspolaganje stanovnicima Klokočevca.

– Razgovarali smo i prvo ćemo napraviti ovih 400 metara dionice, proširiti je i asfaltirati. To je cesta koja vodi prema groblju u Klokočevcu i sve će biti završeno u ovoj godini. Isto tako, ono o čemu smo razgovarali jest da vraćamo mjesni dom mještanima Klokočevca, u kojem se sada nalazi Taekwondo klub Bjelovar, koji će dobiti drugi dom, bliže Bjelovaru. Mještani Klokočevca imat će svoj dom u kojem će, u suradnji s nama, moći organizirati razne aktivnosti jer taj su dom i izgradili upravo mještani Klokočevca – rekao je Brajdić.

Nogostup kao jedan od najvažnijih projekata za sigurnost djece

Jedna od tema koja posebno zanima stanovnike Klokočevca jest izgradnja nogostupa, koji je, kako je istaknuo Brajdić, već dugo jedna od najvećih potreba ovog naselja.

Najavio je kako bi radovi trebali započeti početkom iduće godine, a cijeli projekt planira se realizirati tijekom dvije i pol financijske godine. S obzirom na veličinu Klokočevca, riječ je o opsežnom zahvatu, a o tome s koje će se strane krenuti odlučit će struka u dogovoru s mještanima.

– Znamo da je nogostup bolna točka Klokočevca i da je jako potreban. Radili smo nogostupe i u Galovcu, Brezovcu i drugim rubnim dijelovima, a ovdje krećemo početkom iduće godine. Sve ćemo napraviti u dvije i pol financijske godine jer je Klokočevac veliko mjesto i bit će to veliki nogostup. Struka i mještani Klokočevca odlučit će koju ćemo prvu stranu nogostupa raditi – najavio je Brajdić.

Objasnio je i zašto nogostup nije izgrađen ranije. Naime, u tijeku je projektiranje kanalizacije u sklopu projekta Aglomeracija 2, a dok nije bilo poznato kuda će prolaziti kanalizacijska mreža, nije bilo moguće planirati radove na nogostupu bez opasnosti od njegova naknadnog oštećenja.

– Iskreno, zašto ga nismo do sada napravili? Zato što se projektira kanalizacija u sklopu Aglomeracije 2 i nismo znali kuda će ići. Sada, kada znamo da će ići po sredini ceste, možemo raditi nogostup jer neće biti uništen – pojasnio je.

U planu i uređenje dječjeg igrališta

Uz prometnu infrastrukturu i mjesni dom, razgovaralo se i o uređenju dječjeg igrališta u Klokočevcu. Brajdić je najavio kako će Dario Čanađija zajedno s predstavnicima Komunalca obići igralište kako bi se dogovorili o lokacijama na kojima je moguće postaviti nove sprave.

Zamjenik gradonačelnika pritom je istaknuo zadovoljstvo suradnjom s mještanima, posebno s Dariom Čanađijom, kojeg je opisao kao mladog i perspektivnog čovjeka s kojim Grad ostvaruje dobru komunikaciju.

„I mi smo dio grada Bjelovara“

Zadovoljstvo početkom radova i dogovorenim projektima izrazio je i Dario Čanađija, koji je zahvalio Gradu Bjelovaru na pokretanju ulaganja u Klokočevcu. Naglasio je kako je upravo otvorena komunikacija omogućila da se potrebe mještana čuju i pretvore u konkretne dogovore.

– Vidimo da se Grad Bjelovar razvija, da je puno projekata, od vrtića, škola, Arene Bjelovar, toplica i mi sve to podržavamo, ali i mi smo dio grada Bjelovara. Drago mi je da smo se sve dogovorili i da je Grad krenuo s radovima i kod nas – rekao je Čanađija.

Posebno je istaknuo kako Klokočevac ima mnogo mladih obitelji, a dio njih vratio se iz inozemstva kako bi ovdje nastavio život i gradio budućnost.

– Klokočevac ima puno mladih ljudi koji ovdje žive, a puno njih se vratilo iz inozemstva, kao i ja. Vratio sam se ovdje, gradim kuću, imam troje djece, tako da normalno gledamo i na budućnost naše djece, da budu sigurna na putu do škole i da imaju sve drugo što je potrebno za normalan život nas i djece ovdje u Klokočevcu – istaknuo je.

Zaključio je kako se dobrom komunikacijom i međusobnom suradnjom može dogovoriti mnogo toga, a početak radova na cesti pokazuje da se razgovori s mještanima nastavljaju pretvarati u konkretne projekte.

Proširenje ceste tek je početak. Uz najavljeni nogostup, uređenje dječjeg igrališta i povratak mjesnog doma mještanima, Klokočevac u narednom razdoblju očekuju promjene koje bi trebale donijeti sigurnije i kvalitetnije uvjete života, osobito za mlade obitelji i djecu.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!