Otkazivanja letova bilježe se i u Hrvatskoj, a o situaciji je za RTL Danas govorio direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa, Slaven Žabo.

– Negativna geopolitička situacija negativno je utjecala na cijenu goriva. Cijena mlaznog goriva udvostručila se od izbijanja krize i rasla snažnije od cijene sirove nafte. Trenutačni troškovi mlaznog goriva svim će zračnim prijevoznicima, pa i Croatia Airlinesu, izazvati višemilijunske gubitke – rekao je Žabo za RTL Danas.

Dodao je kako je Croatia Airlines odmah nakon izbijanja krize uveo krizno upravljanje te pokušava smanjiti troškove optimizacijom mreže letenja, prilagodbom kapaciteta i povećanjem učinkovitosti poslovanja.

Prema njegovim riječima, optimizacija uključuje usklađivanje broja letova s trenutačnom potražnjom, troškovima letenja i prihodima po pojedinim rutama, ali i otkazivanje dijela letova.

Croatia Airlines tako je u predstojećem kvartalu otkazao oko pet posto planiranih letova. Od ukupno planiranih 27 tisuća operacija, riječ je o približno 900 letova, iako kompanija u ovom razdoblju ostvaruje i do 100 letova dnevno.

Govoreći o mogućem rastu cijena aviokarata, Žabo je istaknuo kako na njih, osim cijene goriva, utječu i drugi troškovni elementi, ali i potražnja na pojedinim rutama te cijene konkurencije.

Posebno je izdvojio najavljeno povećanje cijena Zračne luke Zagreb od 20 posto od 1. lipnja, koje će se kroz putničke pristojbe izravno odraziti na cijene karata.

– U ovom trenutku teško je projicirati konačne iznose. Cijene karata u ovim okolnostima idu i gore i dolje jer ovise i o potražnji po pojedinoj ruti. Primjerice, u prvom kvartalu ove godine cijene u domaćem prometu bile su i pet posto niže – zaključio je Žabo.

Izvor: RTL Danas

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto naslovna: Freepik

– Imamo goriva za cijelu godinu, imamo i gnojiva. Nije upitna ni proljetna sjetva ni jesenska žetva, a za slučaj potrebe imamo i robne zalihe – kazao je Beljo.

Podsjetimo, početkom veljače u Hrvatskom saboru podneseno je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu. Tom prilikom državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar istaknuo je kako Hrvatska raspolaže žitaricama dovoljnima za potrebe stanovništva tijekom 60 dana, kao i kapacitetima za zbrinjavanje do 50.000 ljudi putem kreveta i šatora.

Naglasio je i da su se robne zalihe godinama sustavno popunjavale prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, dok bi određeni izazov u budućnosti mogla predstavljati opskrba lijekovima.

– Zanavljanje lijekova bit će određeni izazov, ali smo na dobrom putu – rekao je Špehar u Saboru.

Tajni program robnih zaliha

U međuvremenu, 5. ožujka, u jeku američko-izraelske vojne operacije u Iranu i nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, hrvatska Vlada na zatvorenom je dijelu sjednice donijela Godišnji program strateških robnih zaliha za ovu godinu.

Ta točka dnevnog reda označena je stupnjem tajnosti “vrlo tajno”, pa detalji nisu dostupni javnosti.

S obzirom na ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, koji izravno utječu na cijene energenata i globalnu ekonomiju, pitanje robnih zaliha ponovno dolazi u fokus.

Budući da još nije poznato kada će biti objavljeno izvješće za 2025. godinu, posljednji dostupni podaci odnose se na stanje krajem 2024. godine. Strateške robne zalihe namijenjene su opskrbi stanovništva u slučaju rata, prirodnih nepogoda i drugih kriza te bi trebale osigurati osnovne potrebe za oko 50.000 građana u razdoblju od 15 do 60 dana.

Što se nalazi u robnim zalihama

Prema izvješću o kojem se raspravljalo u Saboru, na dan 31. prosinca 2024. godine u robnim zalihama nalazile su se, među ostalim, sljedeće količine:

• pšenica: 56.630 tona
• kukuruz: 26.632 tone
• riža: 64 tone
• ječam: 4.890 tona
• tjestenina: 109 tona
• sjemenska pšenica: 1.494 tone
• juneće polovice: 1.014 tona
• svinjske polovice: 805 tona
• mesne konzerve: 262 tone
• pileće konzerve: 75 tona
• riblje konzerve: 225 tona
• mlijeko u prahu: 12 tona
• sir (razni): 35 tona
• trajno mlijeko: 244.996 litara
• ulje: 3.869.946 litara
• šećer: 5.683 tone
• sol: 431 tona
• konzervirano povrće: 148 tona
• džem i marmelada: 51 tona
• juhe: 4.562 kg
• jaja u prahu: 14 tona
• suhi obroci: 398.000 komada
• dječja hrana: 4 tone
• voda: 650.044 litre
• eurodizel: 9.695.398 litara
• benzin BMB 95: 5.509.926 litara

Cjelovito izvješće s detaljnim popisom robnih zaliha dostupno je u dokumentu koji je predstavljen u Hrvatskom saboru.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik-Ilustracija

Slijedom te odluke, Hrvatska obrtnička komora obavještava kako je INA, partner u programu HOK Obrtnik plus, privremeno ukinula popuste na svim maloprodajnim mjestima za proizvode Eurosuper 95 Class Plus, Eurodizel Class Plus i Eurodizel Plavi.

Kada je riječ o gorivima premium kvalitete – Eurosuper 95 Class Plus Premium, Eurosuper 100 Class Plus Premium i Eurodizel Class Plus Premium – popusti će se i dalje primjenjivati, ali isključivo na prodajnim mjestima na kojima se cijene slobodno formiraju. Pritom se uzimaju u obzir ukupne količine goriva preuzetih putem INA i A-INA kartica, sukladno važećim ugovorima.

Ova privremena mjera na snazi je od 16. ožujka 2026. godine te će se primjenjivati do daljnjega, odnosno do promjene tržišnih ili regulatornih okolnosti koje utječu na formiranje cijena naftnih derivata.

Iz Hrvatske obrtničke komore poručuju kako će o svim eventualnim promjenama pravodobno obavijestiti obrtnike i ostale korisnike programa.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Hrvatska obrtnička komora – Obrtnička komora Bjelovar

Prema trenutačnom modelu izračuna, litra eurosupera 95 poskupjela bi za 21 cent i stajala bi 1,71 euro. Još veći rast cijene bio bi u slučaju eurodizela, za čak 29 centi pa bi litru tog goriva građani plaćali čak 1,84 eura.

Najveći rast projiciran je kod plavog dizela koji bi poskupio za čak 31 cent po litri. Litra tog goriva od utorka bi se tako plaćala jedan 1,90 eura. Sve u svemu, prosječni tank od pedeset litara dizela poskupio bi za 14,5 eura.

Iz Vlade su već najavili kako će novim mjerama spriječiti oštro poskupljenje, no ostaje pitanje koliko je uopće moguće na taj način amortizirati divljanje cijene nafte. S druge strane, potrošači se već sada suočavaju s povremenom nedostupnošću nekih vrsta derivata, a dio malih distributera najavljuje prestanak rada.

Problem imaju i ribari. Tamo gdje ima plavog dizela ograničen je na 250 litara po kupnji. Kažu – to je dovoljno tek za jedan izlazak na more.

Izvor: dnevnik.hr

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Problemi s plavim dizelom: velika potražnja i izazovi na terenu

Na upit o reakciji Hrvatske poljoprivredne komore vezanoj uz nepraktičnost i nedostupnost plavog dizela, ministar je istaknuo kako Vlada svakodnevno intenzivno komunicira o tom pitanju.

– U pet slavonskih županija zabilježena je između 400 i 900 posto veća potražnja za plavim dizelom u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je dovelo do preopterećenja sustava – rekao je Vlajčić.

Dodao je kako je Vlada pravovremeno reagirala ograničenjem cijena, no da su se na terenu unatoč tome pojavili brojni problemi – od zabrane točenja u kanistere do velike udaljenosti do najbližih benzinskih postaja.

– Svi ti primjeri nelogičnosti došli su do nas. Odmah komuniciramo s Ministarstvom gospodarstva, kao i s Inom i distributerima. Očekujemo da uvaže glas poljoprivrednika i ribara – poručio je ministar.

Posebno je naglasio kako poljoprivrednici u pojedinim slučajevima moraju prelaziti i do 50 kilometara kako bi došli do goriva, što dodatno otežava početak proljetnih radova.

Proljetna sjetva nije ugrožena

Unatoč poteškoćama, ministar uvjerava kako razloga za zabrinutost nema.

– Goriva ima i osigurana su sva sredstva za proljetnu sjetvu. Problem nastaje zbog stvaranja zaliha, što u ovim okolnostima nije dobro. Potrebno je razumijevanje svih – i poljoprivrednika i distributera – istaknuo je.

Dodao je kako je riječ o globalnoj situaciji koju nije bilo moguće predvidjeti, ali i naglasio da je Hrvatska među prvim članicama Europske unije koje su reagirale mjerama ograničenja cijena.

Moratorij na kredite za poljoprivrednike

Govoreći o financijskom rasterećenju sektora, Vlajčić je najavio konkretne mjere.

– Dogovorili smo šestomjesečni moratorij na kredite za poljoprivrednike kod HBOR i HAMAG-BICRO. Riječ je o oko tri tisuće korisnika, a za vrijeme moratorija kamate se neće naplaćivati – rekao je ministar.

Napomenuo je kako se dodatni modeli pomoći još razrađuju te da će svi zainteresirani poljoprivrednici moći podnijeti zahtjev.

Rast cijena gnojiva i stanje na tržištu

Jedna od ključnih tema bila je i cijena mineralnih gnojiva, koja izravno ovisi o cijeni plina.

– Cijena plina značajno je porasla, što se odražava i na cijene gnojiva. Važno je da je opskrba stabilna i dostupna – gnojiva ima, no tržišni uvjeti su takvi kakvi jesu – pojasnio je.

Ministar je najavio i sastanak s predstavnicima sektora, uključujući Hrvatsku poljoprivrednu komoru, kako bi se dodatno analiziralo stanje i pronašla rješenja.

Na pitanje o pojedinim slučajevima poskupljenja gnojiva i do 40 posto, bio je jasan:

– Takvi primjeri nisu nikome na čast. Ovo nije trenutak za stvaranje ekstra profita.

Bez mjesta za paniku

Govoreći o ukupnoj situaciji u poljoprivredi, ministar je poručio kako razloga za paniku nema.

– Situaciju treba pomno pratiti, ali prostora za paniku nema. Vlada svakodnevno razgovara sa svim dionicima i bit ćemo uz poljoprivrednike – naglasio je.

Sajam u Gudovcu: optimizam i snažan odaziv

Osvrnuvši se na sam sajam, Vlajčić je izrazio zadovoljstvo viđenim.

– Vidjeli smo izvrsno vrijeme, nasmijane ljude i vrhunsku mehanizaciju. Oko 400 izlagača sudjeluje na sajmu, a dodijelili smo i 20 ugovora mladim poljoprivrednicima, svaki u vrijednosti od 75 tisuća eura – rekao je.

Zaključio je kako mu je drago biti dio događaja koji okuplja velik broj sudionika i daje dodatni poticaj domaćoj poljoprivredi.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Među zabilježenim kaznenim djelima, posebno je istaknuta krađa motorke i kanistera s gorivom koja se dogodila na području Čazme. Prema policijskim informacijama, počinjena šteta procjenjuje se na oko 400 eura.

Policijski službenici odmah su poduzeli sve potrebne mjere kako bi prikupili dokaze i identificirali počinitelje, a građane se poziva da obrate pažnju na svoje imovinske predmete te o svim sumnjivim aktivnostima obavijeste nadležnu policijsku postaju.

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

POSKUPJELI BENZIN, DIZEL I PLIN U BOCAMA

Prema novim, reguliranim cijenama, benzin eurosuper od sutra pa u idućih 14 dana koštat će 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura, rekao je premijer Andrej Plenković.

Eurodizel poskupljuje za sedam centi, na 1,55 eura po litri, a bez vladinih mjera koštao bi 1,72 eura. Sadašnja cijena je 1,48 eura za litru. Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare koštat će 89 centi, što je devet centi više nego sada, a cijena nije regulirana koštao bi 1,06 eura.

Nova cijena plina za boce od sutra je 2,40 eura za kilogram što je dva centa više nego sada te 20 centi više od cijene kakva bi bila bez vladinih mjera. Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike bit će 1,70 za kilogram što je tri centa više nego sada i 20 centi više nego bez regulacije, rekao je Plenković.

Za benzine s više oktana te sva premium goriva cijene se i dalje mogu formirati slobodno.

ŠTO SE MIJENJA?

U Uredbi o visini trošarine na energente i električnu energiju, mijenja se visina trošarine za dizelsko gorivo, na 386,13 eura za tisuću litara. Vlada tako snižava visinu trošarine za najprodavaniji energent dizelsko gorivo, za razdoblje od 10. ožujka do 23. ožujka 2026., i to za 20 eura na tisuću litara dizelskog goriva odnosno 0,02 eura po litri dizelskog goriva.

Uredba je na snazi od 10. ožujka do 23. ožujka te se za vrijeme njezinog važenja očekuje smanjenje prihoda državnog proračuna od trošarine na energente u iznosu od 1.95 milijuna eura.

Vlada je cijene goriva već regulirala i to tijekom tri godine – do prošlogodišnjeg srpnja, kako bi ublažila cjenovni pritisak na građane i gospodarstvo izazvan rastom cijena zbog rata u Ukrajini.

Izvor: index.hr

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Prema policijskom izvješću, nepoznati počinitelj ispumpao je i otuđio oko 50 litara pogonskog goriva iz spremnika radnog stroja koji je bio parkiran uz nasip potoka u blizini mjesta Pavličani, gdje se izvode radovi na izgradnji mosta. Stroj je ondje ostavljen prethodnog dana nakon završetka radnog vremena.

Materijalna šteta procjenjuje se na oko 70 eura.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela teške krađe, policijski službenici provode kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja identiteta počinitelja i svih okolnosti događaja.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Ilustracija

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Na temelju aktualnih podataka iz svibnja 2025. koje donosi cijenegoriva.hr, donosimo preciznu usporedbu Hrvatske s ostatkom Europe i regije.

Prema uredbi koja je stupila na snagu 6. svibnja 2025. godine cijene goriva su:

• 1,39 EUR/l za benzinsko gorivo (povećanje 0,01 EUR/l)
• 1,28 EUR/l za dizelsko gorivo (promjena 0,00 EUR/l)

Treba imati na umu da cijene goriva mogu varirati između benzinskih postaja zbog različitih poslovnih politika, lokacije postaje (npr. autoceste vs. lokalne ceste), konkurencije u okolini i dodatnih usluga koje postaja nudi. Iako Vlada RH određuje maksimalne cijene za osnovna goriva, distributeri imaju slobodu formiranja cijena unutar tih granica, što može dovesti do razlika u cijenama na različitim lokacijama, kako i razliku u medijanu i cijene goriva definirane od strane Vlade.

Na slici dolje mozemo vidjeti cijene benzina po drzava. Hrvatska se nalazi u zlatnoj sredini. S jeftinijim cijenama od susjedne Srbije, ali i vecim od Slovenije koja je u EU i susjedne BiH koja je pri dnu.

Po pitanju cijena za dizelsko gorivo Hrvatska se ponovno nalazi po sredini, nešto skuplja od istočnih susjeda, ali osjetno jeftinija od zapadnih tržišta poput Belgije ili Danske.

Ove podatke treba gledati u kontekstu:

• Porezi i trošarine u Hrvatskoj još uvijek značajno utječu na krajnju cijenu.
• Trošak goriva u odnosu na prosječna primanja i dalje stvara pritisak na kućne budžete.
• Usporedba s regijom ukazuje na prostor za poboljšanje cjenovne politike i konkurencije.

Mozemo zakljuciti – Hrvatska nije među najskupljima, što je važno znati u doba čestih poskupljenja. Hrvatska je “zlatna sredina”, ali možemo bolje.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik