🐎 Uzgoj konja bilježi rast

Krunoslav Karalić, vršitelj dužnosti ravnatelja HAPIH-a, istaknuo je da uzgoj konja bilježi pozitivan trend.

– U prošloj godini zabilježili smo porast od 7 posto, a taj rast se nastavio i u 2024. godini s dodatnih 8 posto. Trenutno imamo blizu 43.000 grla u registru kopitara, a najviše se uzgajaju izvorne pasmine – hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac i lipicanac – rekao je Karalić i dodao kako je velik dio uzgoja vezan uz izvoz, ali raste i broj toplokrvnih konja za sport i rekreaciju.

🐴 Državno zemljište i poticaji daju poticaj uzgoju

Mate Čačić iz Ministarstva poljoprivrede objasnio je kako su u posljednjih nekoliko godina poticaji, ali i dodjela državnog zemljišta u brdsko-planinskim krajevima, značajno utjecali na povećanje broja grla.

– Posebni programi za očitavanje DNA i vođenje pedigrea, ali i sufinanciranje sportskih konja dodatno su poboljšali kvalitetu uzgoja u Hrvatskoj. Ovo je jedina stočarska grana koja kontinuirano raste, kako u broju, tako i u kvaliteti – istaknuo je Čačić.

🧡 Ljubav prema konjima jača od svega

Jedna od govornica bila je i Sofija Milanović, mlada uzgajivačica i učenica 5. razreda Medicinske škole, koja uzgaja Gidran konje i svakodnevno brine o njima s puno ljubavi i predanosti.

– Dan mi počinje u 6:30 u staji. Hranim, čistim, puštam konje. Prvog Gidrana sam kupila s pet mjeseci, a sad imam i kobilicu koja uskoro ide na ujahivanje. Naučila sam obrezivati kopita i planiramo širiti štalu i kupiti još zemlje. Za mene je briga o konjima ljubav, a ne samo poticaji, iako godišnje po grlu dobijem 265 eura – ispričala je Sofija, koja je i članica Udruge Husara Bjelovar.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Josip Trogrlić zahvalio je svima koji pružaju potporu za uzgoj gidrana.  

– Zahvaljujem se gospodinu Brajdiću i Gradskoj upravi koji već godinama pomažu poticajima uzgoja gidrana. Od ove godine pomažemo i našim ljudima koji žive izvan grada Bjelovara s većim poticajem nego što je bio prije. Nas je relativno malo, oko 30-ak, a 15 do 20 ljudi jaše. Tu je i Branko Kovačić, predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača gidran pasmine. Bez njega i njegovog truda koji ulaže prema Ministarstvu i sve drugo teško bi to bilo – kaže Josip Trogrlić.  

Obratio se i predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača gidran pasmine, Branko Kovačić koji je objasnio koji su ciljevi udruge te koliko je gidrana u Hrvatskoj.   

– Želio bih se zahvaliti zamjeniku gradonačelnika Igoru Brajdiću i da prenese zahvale gradonačelniku i članovima vijeća koji su praktički omogućili da se ova potpora, za uzgoj gidran konja i za troškove koje imamo na području Bjelovara i županije, dugi niz godina isplaćuje. Mi danas u Hrvatskoj praktički imamo dvije vrste konja. Jedni su ovi koji ovise o trudu uzgajivača i od pomoći koji uspijemo dogovoriti te druga vrsta konja koja živi na državnoj potpori za koju se svake godine odvaja preko 35 milijuna eura. Ono što mi u udruzi radimo je to da želimo da se konji izjednače. Nailazimo tu na veliki otpor, ali ne odustajemo i nadamo se da ćemo kroz jedno skoro vrijeme to uspjeti izjednačiti. Uzgoj gidran konja je dosegao brojku od 130 grla u uzgoju u Hrvatskoj i po ovim brojevima smo praktički odmah iza Mađara – objašnjava Branko Kovačić.   

Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić ističe ponos zbog uzgoja gidrana te kako to treba održati.   

– Drago mi je i čast što pronosite ime grada Bjelovara ne samo diljem Lijepe naše, već ga pronosite diljem Europske unije. Čuli smo u Mađarsku, idemo i u Vukovar i ono što vam kažem je da ću vas pratiti i da se vidimo i u Vukovaru i u Mađarskoj. Uvijek mi je drago bit s vama jer ste vi ponos grada Bjelovara i kada se govori o potporama to je potpuno sporedna stvar. Vi ste ono što treba održati. Krenuli smo s pet konja, a sada smo na 130 što je veliki napredak i ponos. Nikako ne smijemo klonuti u budućim godinama, a potpore će biti još više – poručuje Igor Brajdić.  

Potom su bjelovarski Husari prikazali školu jahanja, karusel te ocjenu mladih kobila na prostoru za predvođenje na Bjelovarskom sajmu. 

Predsjednik Udruge uzgajivača pasmine konja gidran Branko Kovačić izvijestio je skupštinu o porastu broja ždrebadi za gotovo dvostruko. Josip Trogrlić, predsjednik Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari-Husari 1756. ujedno je dopredsjednik Udruge uzgajivača pasmine gidran konja, a govorio je o nastupu gidrana u Vukovaru na festivalu „Svi za jedno Hrvatsko naj“ gdje će Husari na gidranima predvoditi svečanu kolonu i izvesti karusel te predstavu „Babotučka vojna“, ali i o drugim planovima za 2024. godinu.  

– Ove godine se ide u Mađarsku na godinu gidrana Srednje Europe. Ići ćemo s nekoliko grla na izložbu. Ići ćemo i u Vukovar gdje će se predstaviti i gidrani i povijesna postrojba na Danima kulturne nematerijalne baštine hrvatskog naroda. Tu je i državna izložba u Gudovcu te ocjenjivanje i žigosanje ždrjebadi tijekom ove godine. Vidi se jedan uzgojni rast. Naši momci i djevojke koji se natječu postizali su zavidne rezultate, prva, druga i treća mjesta. Spoj sporta, kulture i tradicije. Imamo podršku i Grada i Županije kao uzgojna organizacija, surađujemo i s Agronomskim fakultetom u Zagrebu. Cijela je tu znanstvena ekipa i naši ljudi koji idu na simpozije i stručna predavanja te su već osposobljeni – objašnjava Trogrlić. 

Imaju i određene ciljeve i viziju, a nadaju se i potporama.   

– Cilj je uzgoj i, vrlo jednostavno, što kvalitetnije grlo. Konačni cilj je da Ministarstvo poljoprivrede donese neki projekt oko potpore za uzgoj, ne samo gidrana već svih toplokrvnih konja u Hrvatskoj. Toplokrvni konji, osim lipicanca, nemaju poticaj. Samo se daju poticaji za hladnokrvne. Tražimo i mi na toplokrvne pasmine u Hrvatskoj poticaje. To bi nam bio konačni cilj – dodaje.  

Svojim prisustvom skupštinu su uveličali Zlatko Pavičić, pročelnik za poljoprivredu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, zatim Jelena Ramljak, profesorica na Agronomskom fakultetu, Ištvan Horvat, počasni predsjednik i dr. vet. med Vesna Tomše Đuranec iz Hrvatske agencije za poljoprivredu, rukovoditeljica Odjela za kopitare. 

Predavanje o uzgoju u srodstvu održala je prof. Jelena Ramljak s Agronomskog fakulteta, a više o upotrebi Lipicanskih pastuha na Ergeli Đakovo rekao je Ištvan Horvat.  

– Profesorica Ramljak je držala predavanje oko parenja u srodstvu. Znači, to se kod konja dozvoljava. Hipolog iz Mađarske, Ištvan Horvat nam je pokazao matične knjige lipicanaca, koje su oni imali rezultate kada su križali u srodstvu. Iznio je nekih 30 do 40 primjera. Kod gidrana mi to nemamo, mi preferiramo da toga što manje ima. To nije preporučljivo i to mogu raditi velike ergele – objašnjava.  

Broj gidran pasmine konja raste.  

– Nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj je bilo možda desetak gidrana, a sad ih je 130. Rasprostranjeni su u gotovo svim županijama. Naša Bjelovarsko-bilogorska županija ima ih oko 75, to je nekih 70 % – potvrđuje Trogrlić.  

– Sudjelovala sam na natjecanju za mlade konje i Croatia Cupu na duljini od 63 kilometara, gdje smo osvojili dva prva mjesta. Rezultatom sam jako zadovoljna, vremenski uvjeti su bili odlični, bez visokih i teških temperatura. Staza je bila malo tvrda, ali u redu. Za sljedeću sezonu planiramo povećati kilometražu, redovito vježbati i trenirati, poručila je Matea Vohralik, pripadnica povijesne postrojbe Bjelovarski Graničari Husari. 

– Dogovorili smo da tijekom sva tri dana, u Gudovcu budu izloženi hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak. Nažalost, na sajamskom prostoru je ostalo jako malo mjesta za stoku, jer je dio štala navodno prodan od strane Županije koja je većinski vlasnik, kao i vanjski prostor s tribinom gdje su prijašnjih godina konji prezentirali svoje sposobnosti. Bjelovarski sajam je dao obećanje urediti nove prostorije, a sve u cilju povratka zaštićenih pasmina konja. Također, Grad Bjelovar pomaže uzgoj i održavanje pasmine gidran, koja je prije točno 13 godina pokucala na vrata Bjelovara. Riječ je o pasmini koja je na ovim prostorima obitavala za vrijeme Austro-Ugarske. Gidran svakako ima moralno pravo postati izvorni zaštićeni znak, rekao je Marijan Ralica, predsjednik Konjogojske udruge Bilogora naglasivši kako će svi vlasnici konja na nadolazećem sajmu sudjelovati potpuno volonterski, pokrivajući sami sve troškove veterinarskih pregleda, transporta i dežurstava. 

Konja pasmine gidran u Hrvatskoj je svega stotinjak. S obzirom da hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak dobivaju državnu potporu, Konjogojska udruga Bilogora s 25-ogodišnjim stažom inicirala je sastanak s Agronomskim fakultetom i Veterinarskim fakultetom u Zagrebu, kako bi i gidrani ušli u tu skupinu. 

Foto naslovnica: arhiva-bjelovar.info

Zimska škola jahanja u kojoj je Senka Budimir glavni trener je u tijeku, a škola će se održavati svaki vikend sve do Proljetnog sajma koji će biti održan 27. ožujka.

Na svečanosti otvorenja direktor Bjelovarskog sajma d.o.o. Davorin Posavac u pozdravnom je obraćanju zahvalio svim suradnicima što su omogućili održavanje Zimske škole jahanja i kako bi građani mogli uživati u tome, a i kako bi se promovirao uzgoj konja. Predsjednik Udruge uzgajivača konja Gidran pasmine Branko Kovačić napomenuo je kako dijeli mišljenje direktora Posavca i kako je to bila misao vodilja oko pokretanja škole. Zahvalio je sajmu na inicijativi oko pokretanja zimske škole jahanja jer će ona između ostalog omogućiti uvježbavanje konja i tijekom zimskog perioda kako bi bili spremni i za ostale priredbe tijekom godine. Također je zahvalio Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Bjelovaru na suradnji oko osiguravanja prostora.

Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić u ime Grada pozdravio je sve prisutne, i podsjećajući na sve prilike kada su Bjelovarski graničari Husari 1756. promovirali Bjelovar istaknuo kako će podrška koju su dosad dobivali biti nastavljena posebice u ovako dobrim projektima. Josip Trogrlić, zapovjednik Bjelovarskih graničara Husara 1756., zahvalio je lokalnoj i regionalnoj samoupravi na prepoznavanju Husara kao elementa turističke ponude, i kao ono što će naš kraj učiniti prepoznatljivim.

– Bjelovar će sada biti četvrti grad koji ima zatvorenu jahaonicu i zimsku školu i divno je što će brojna djeca moći doći ovdje i iskusiti ovaj doživljaj bez da roditelji moraju odvajati velik novac da im to omoguće. Među njima će se sigurno naći i budući konjanici naše postrojbe. Trenutno među nama ima momaka i djevojaka koji pobjeđuju na natjecanjima u državi i izvan nje. Zahvaljujem se svima koji su ovo omogućili, a apeliram ovim putem naše vlasti i suradnike da se zajedno s nama izbore za to da ljudi koji uzgajaju ove konje za to dobiju i neke poticaje, a ne samo za uzgoj za prodaju mesa, otvoreno je progovorio Trogrlić.

General Ognjen Preost, predsjednik Hrvatskog konjičkog saveza, istaknuo je kako je Bjelovarsko-bilogorski kraj jedan od stožernih krajeva u očuvanju konjičkog sporta. Podsjetio je kako je tu puno vrhunskih natjecatelja i vrhunskih rezultata, a ono što je posebice važno je stalno razvijanje novih projekata. Za cjelokupno funkcioniranje postrojbe zahvalio je Josipu Trogrliću.

Jelena Ramljak sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pohvalila je također volju za konjogojstvom i naglasila da već duži niz godina Agronomski fakultet uspješno surađuje s našim krajem i Gradom Bjelovarom pomažući pritom upravo u tome.

Bjelovarsko-bilogorska županija je među prvima u Hrvatskoj krenula u razvoj i isticanje potrebe konjičkog turizma. Zamjenik župana Neven Alić rekao je kako danas na području županije aktivno djeluje 15 konjičkih udruga i desetak poljoprivrednih domaćinstava koje se bave uzgojem konja. Konjički turizam od strateškog je značaja za razvoj turizma županije općenito.

– Imamo trasirano preko 200 kilometara konjičkih staza koje su povezane sa okolnim županijama. Turistička zajednica BBŽ radila je od 2016. intenzivno na razvoju konjičkog turizma i sa Međunarodnom asocijacijom konjičkog turizma ENGEA iz Italije. Podupiremo konjički turizam jer smatramo da savršeno odgovara predivnim krajevima naše županije, kakvi oni doista i jesu. Potpora će se nastaviti i dalje, i želim ovim putem zahvaliti svima koji su sudjelovali na pokretanju ove Zimske škole jahanja, te otvaram Zimsku školu jahanja, dodao je Neven Alić te pozvao sve govornike i predstavnike institucija i udruga da se okušaju i oni u jahanju a kako bi pokazali nazočnima i zainteresiranima da je ovo siguran sport.