– Državna tajnica je danas došla s jako lijepim vijestima te, ono najbitnije, s važnim ugovorima za naše gradove i općine. Sredstva dobivaju dva naša grada i 17 općina te Bjelovarsko-bilogorska županija. Ovaj program dodatno čini posebnim činjenica da su prihvatljivi projekti birani prema stvarnim, lokalno prepoznatim prioritetima, bilo da se radi o komunalnim, društvenim ili socijalnim prioritetima. Time se pokazuje razumijevanje da razvoj ne dolazi odozgo prema dolje već izravno iz zajednica koja najbolje zna što joj treba na terenu. Tu Vlada RH i ja kao župan gledamo na razvitak Bjelovarsko-bilogorske županije te nas ne zanimaju stranačke podjele. Svi smo mi dio naše Bjelovarsko-bilogorske županije. Razvitak je težak bez pomoći Vlade i ministarstava – naglasio je župan Marušić.

Uručeni su ugovori iz dva programa koji puno znače lokalnoj zajednici.
– Lijepo je biti u Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Sa zadovoljstvom ću uručiti ugovore iz dva programa održivog razvoja lokalne zajednice i programa podrške brdsko-planinskim područjima. Popriličan je iznos ulaganja te se radi o manjim infrastrukturnim projektima, putevima, šetnicama, parkovima… Projektima koji su naoko manji, no nisu mali jer su vama iznimno značajni. Od vitalnog su značaja za razvoj vaših zajednica. Čestitam vam na njihovoj pripremiti i sredstvima koja su vam odobrena – istaknula je Zrinka Raguž koja je naglasila kako je kroz ovaj program ove godine financirano 268 projekata u RH, ukupne vrijednosti 13 milijuna eura.

Cilj je ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske.

– Puno je projekata, puno je prilika, ali je i puno lijepih priča ispred nas. Bit će puno mogućnosti, a Ministarstvo regionalnog razvoja bit će na raspolaganju, kao i do sada – rekla je Zrinka Raguž.

 Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ravnateljica bolnice Sanela Grbaš Bratković također pozdravlja ovu odluku.

– Jako mi je drago što su osigurana sredstva za boravak roditelja u bolnici dok im dijete boravi u istoj. Važna je prisutnost roditelja u tim trenucima i svakako pozdravljam ovu odluku Županije i župana Marušića – izjavila je ravnateljica Grbaš Bratković.

Foto: Freepik i Bjelovarsko-bilogorska županija

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

KAKVE DJELATNOSTI SE FINANCIRAJU?

Područja djelovanja koja se financiraju (prema klasifikaciji djelatnosti udruga):

1. Branitelji i stradalnici (sve razine)
2. Demokratska politička kultura (sve razine)
3. Hobistička djelatnost (sve razine)
4. Ljudska prava (sve razine)
5. Održivi razvoj (sve razine)
6. Socijalna djelatnost (sve razine)
7. Zaštita zdravlja (sve razine)
8. Zaštita okoliša (sve razine).

VRIJEDNOST JAVNOG POZIVA

Za financiranje projekata prijavitelja registriranih na temelju Zakona o udrugama u okviru ovog Javnog poziva raspoloživ je iznos od 90.000,00 eura. Najveći iznos traženih sredstava za financiranje je 1.400,00 eura eura, a najmanji iznos je 600,00 eura. Programi i projekti prijavljeni van financijskog praga neće se razmatrati.

PITANJA I DETALJI

Sva pitanja vezana uz ovaj Javni poziv mogu se postaviti slanjem upita na adresu elektronske pošte: udruge@bbz.hr. Prijave se dostavljaju isključivo na propisanim obrascima, dok se svi detalji i obrasci mogu pronaći na POVEZNICI.

Zahtjevi za sufinanciranje projekta mogu se dostaviti do 28. veljače 2025. godine. Zahtjevi zaprimljeni van roka neće se razmatrati.

Foto: bjelovar.info-arhiva

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

posjetili Pučku kuhinju u Bjelovaru koja se nalazi u sklopu Caritasa Župe sv. Antuna Padovanskog da vidimo kako trenutačno funkcioniraju.

Dražen Padović već 12 godina radi u Pučkoj kuhinji te nam je otkrio kakvo je stanje s brojem korisnika.

– U Pučkoj kuhinji sam već skoro 12 godina. U samom početku je bilo nekih 40-ak korisnika, a sada smo bliže 60. Znači da se u tih 12 godina broj povećao za 20. Od ponedjeljak do subote se kuha jedan obilat, topao i bogat obrok. Nedjeljom ne radimo – navodi Dražen Padović.

U bjelovarsku Pučku kuhinju dolaze i stari i mladi.

– Ima i starijih i mlađih korisnika. Podjednako su i stariji i mlađi te su to ljudi koji većinom žive od socijalne pomoći, a ima i umirovljenika s malim mirovinama – potvrđuje.

FINANCIRANJE

Pojasnio je i kako se financiraju te tko im pomaže.

– Grad nas financira s određenim sredstvima tijekom godine. Ostalo što treba rješavamo uz pomoć fratara, oni nam uvijek uskoče u pomoć te uz ljude koji nam svaki mjesec uplate neke novce na račun. Tako se financiramo – kaže.

Uspjeli su urediti i prostor Pučke kuhinje, no još im nedostaju neke stvari.

– Komplet smo adaptirali Pučku kuhinju. Prošili smo je. S jednim dijelom novca nam je pomogla Županija, no to nije bilo dovoljno pa sam pisao zamolbe i išao od firme do firme pa smo skupili te novce. Svima zahvaljujem, tko god da je sudjelovao u našem projektu. Još nam fale dvije stvari. Nadamo se da će nam to Grad ili Županija uskočiti. Fali nam kotao i konvektomat i onda smo kompletno opremili Pučku kuhinju – napominje.
BLAGDANSKI PAKETI POMOĆI

Grad Bjelovar je za nadolazeće božićne blagdane osigurao pakete pomoći.

– Grad je osigurao pakete, a mi smo dodatno osigurali još jedan dio mesa i nekakvih drugih namirnica koje ćemo im dijeliti tako da bi svi na božićnom stolu trebali imati svega – potvrđuje Dražen Padović.

– Ove godine smo, kao i svake godine, svim korisnicima Caritasa uručili i poklon pakete da i oni Božić provedu onako kako zaslužuju te da i oni građani koji su slabijeg imovinskog stanja imaju Božić u blagostanju. Pučku kuhinju podržavamo još od davne 2004. godine. Svake godine dajemo iznos od 50 tisuća eura za 59 korisnika pučke kuhinje. Radimo na daljnjim poboljšanjima – naglašava gradonačelnik Hrebak.

POMOĆ U VIDU ODJEĆE I OBUĆE

Osim što korisnicima osiguravaju topli obrok tu je pomoć Caritasa u vidu odjeće i obuće. Donacijama se, naravno, mogu priključiti i građani.
– Caritas radi tri dana u tjednu u slučaju dijeljena odjeće, obuće i potrepština koje ljudi trebaju. Odjeća se donira u velikom broju, nekada i previše pa ponekad nemamo kud s njom pa moramo odbiti. Ljudi se rješavaju dosta tih stvari. Zna se dogoditi da se donese i odjeća, obuća koja nije uopće za korištenje pa se i to razvrstava. No, uvijek se uspije naći za svakoga ponešto – kaže nam fra David Sedlar.

Za Caritas i Pučku kuhinju stigla je još jedna vrijedna donacija. Naime, Gradski muzej Bjelovar je, Odlukom Upravnog vijeća, darovao svoje kombi vozilo. Vozilo je tako trenutačno jedino prijevozno sredstvo Caritasa i Pučke kuhinje koje će im služiti za nabavu, prijevoz donacija te razvoženje do kućnih pragova korisnika. Više o tome pročitajte na POVEZNICI te ako možete donirajte i vi.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Za energetsku obnovu škole i Dvorane europskih prvaka je raspisan javni natječaj te on u ovom trenutku traje. Svi zainteresirani građevinari se mogu na njega javiti. No, postoji onaj drugi dio projekta, a to je kompletno unutarnje uređenje Dvorane europskih prvaka, to je zaseban projekt. Prvi projekt je vrijedan negdje oko 2,5 milijuna eura, a drugi oko 2 milijuna eura. Za taj drugi projekt bi javna nabava trebala krenuti sljedeći tjedan. 20-ak dana se prikupljaju ponude te nećemo prije 22. prosinca započeti s radovima – rekao je gradonačelnik Hrebak.
Pojasnio je i zašto je došlo do kašnjenja.

– Mogu vam reći i zašto malo kasnimo. Nije to toliko do nas nego smo pronašli nekakvu mogućnost financiranja, vrlo vjerojatno ćemo ići na financiranje iz ITU mehanizma jer možemo dobiti 85 % novca za uređenje. Zato kasnimo. 85 % bismo mogli dobiti iz ITU mehanizma ako malo usporimo. Tako će dvorana umjesto u 2.,3. mjesecu biti gotova u 5. ili 6. mjesecu. To će malo raditi probleme s nastavom i rukometnim prvenstvom. No mislim da ne bi trebao biti problem da se nekoliko domaćih utakmica odigra u nekoj drugoj dvorani – potvrđuje Hrebak.

Iz Grada Bjelovara su u kolovozu potvrdili kako će se raditi tribine i s druge strane dvorane kako bi se zadovoljili uvjeti igranja europskih utakmica te da će se postaviti novi, kvalitetniji pod, uredit će se tribine, staklena ograda, postaviti novi semafori. U planu je i kafić, svlačionice, svečana loža i štošta drugo.

Ukupna vrijednost navedenih obnova iznosi 4,9 milijuna eura, a bespovratna sredstva iznose 3,4 milijuna eura. Gradonačelnik Dario Hrebak predstavio je pojedinosti ovih projekata.  

– Dobili smo konkretne odluke o financiranju i to projekata koji su bili na rezervnoj listi pri Fondu za energetsku učinkovitost i zaštiti okoliša, a radi se o energetskoj obnovi sedam javnih zgrada. Uskoro će početi stizati i sami ugovori te ćemo realizirati i te projekte – kaže Hrebak.  

Radi se o novom krugu energetskih obnova za sedam javnih zgrada u vlasništvu Grada Bjelovara.  

–  Radi se o energetskim obnovama Informativno-edukacijskog centra Barutana, znate da je to zgrada koja je iznimno važna i da se očuva te obnovi. Tu je i Društveni dom Trojstveni Markovac, zatim Društveni dom u Gudovcu. Potom, rekao bih, najvažniji dio tog projekta kompleks zgrade IV. osnovne škole Bjelovar sa školsko-sportskom dvoranom koju ćemo dodatno sa svojim sredstvima obnoviti. Planiramo zamijeniti parket tako da će dvorana zasjati u punom sjaju. Rekao bih da će biti neprepoznatljiva u odnosu na ono što je danas, ići će u potpuno rekonstrukciju i obnovu. Bit će dosta zanimljivih stvari. Dvorana Europskih prvaka nam je izuzetno bitna i bit će projektirana da zadovolji kriterije najstrožih europskih natjecanja. Zatim Područna škola Prgomelje no tu moramo biti jasni prema javnosti. Mi ćemo ugovor u ovom trenutku potpisati, no nećemo ga konzumirati jer su nam se javili s jednom dobrom nakanom iz Bjelovarsko-bilogorske županije koja upravlja tom školom. Oni planiraju proširiti tu školu s jednosmjenskom nastavom. Nadamo se da će stići prijaviti projekt i sve stići napraviti tako da ćemo prvo vidjeti hoće li oni dobiti taj projekt. Ako će biti odobren radi se o povećanju gabarita i onda mi ne smijemo raditi energetsku obnovu, a ako im projekt ne prođe onda mislim da bi bilo pametno da ipak Grad Bjelovar napravi energetsku obnovu. Imamo Gradsku streljanu te je iznimno važno da se i ona obnovi kao i sportski dio zgrade javne i društvene namjene na adresi Petra Zrinskog 4 i to je obnova postojeće sportske dvorane. Nadamo se da će u sklopu svih ovih projekata biti odobreno i Sportsko društvo „Lasta“ Gudovac, odnosno njihove sportske prostorije – pojašnjava Hrebak.  

Uz bespovratna sredstva određeni dio troškova će morati snositi i Grad Bjelovar.  

– Za navedene obnove Grad Bjelovar će morati snositi 1,5 milijuna eura – potvrđuje.  

Pohvalio je Tehnološki park Bjelovar koji je izvršio osam navedenih projekata.  

– Ono što valja naglasiti vezano uz ove projekte je da čestitam direktorici Tehnološkog parka u Bjelovaru jer svih ovih osam projekata je izvršio Tehnološki park Bjelovar u suradnji s našim Resornim odjelom i odjelom za gospodarstvo. Pokazujemo da i sami možemo napraviti određene projekte i da imamo pune kapacitete – dodaje Hrebak.      

Programi/projekti financirat će se iz Proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije u okviru aktivnosti „Unapređivanje kvalitete života osoba s invaliditetom“, a u cilju poboljšanja uvjeta života i rada osoba s invaliditetom te se odnose na:  

– Organiziranje i unaprjeđivanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi za osiguravanje potpune uključenosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u lokalnu/društvenu zajednicu, 

– Osiguranje mobilnosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, 

– Unaprjeđivanje zdravlja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, 

– Promicanje i osiguranje zaštite prava, zaštitu od nasilja i diskriminacije te podizati razinu svijesti o pravima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, 

– Poticanje i omogućavanje sudjelovanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u javnom životu, kulturi i sportu. 

Prihvatljivi prijavitelji na Javni poziv su udruge osoba s invaliditetom koje: 

– imaju sjedište na području Bjelovarsko-bilogorske županije, 

– su upisane u Registar udruga, 

– su upisane u Registar neprofitnih organizacija, 

– uredno plaćaju poreze, doprinose i druga javna davanja prema državnom proračunu i proračunu Bjelovarsko-bilogorske županije, 

– vode transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija, 

– aktivnosti u programu/projektu prijavljene na ovaj Javni poziv ne financiraju iz drugih izvora, 

– protiv čijih se odgovornih osoba ne vodi kazneni postupak. 

Obvezna dokumentacija kod prijave na Javni poziv je: 

– preslika Izvoda o registraciji udruge iz Registra udruga RH i Registra neprofitnih organizacija, ne starija od 3 mjeseca, 

– potvrda Ministarstva financija/Porezne uprave o stanju javnog dugovanja za prijavitelja, ne starija od 30 dana od dana objave Javnog poziva, 

– izjava da nema nepodmirenih obveza prema Proračunu Bjelovarsko-bilogorske županije, 

– izjava o nepostojanju dvostrukog financiranja, 

– uvjerenje nadležnog suda da se protiv osoba ovlaštenih za zastupanje udruge ne vodi kazneni postupak i da nisu pravomoćno osuđeni, ne starije od 3 mjeseca od dana objave Javnog poziva, 

– ispunjen, potpisan i ovjeren Obrazac za prijavu programa/projekta, 

– ispunjen, potpisan i ovjeren Obrazac proračuna-troškovnik, 

– popis priloga koji se prilaže u prijavi. 

Osigurana su sredstva u iznosu od 30.000 eura, a zainteresirane udruge mogu se prijaviti do 30. travnja 2024. godine. Detalje Odluke o raspisivanju te Javni poziv i upute za prijavitelje s pripadajućim obrascima pogledajte na poveznici.  

Foto: Bjelovarsko-bilogorska županija

Foto: Bjelovar.info/Canva

Predavanje za javnost pod nazivom Društveno poduzetništvo – kako izmjeriti društveni utjecaj poduzeća održat će se, u organizaciji Zadruge za etično financiranje (ZEF) i Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), u petak, 18. ožujka 2022. u Društvenom centru Inkubator ideja (Andrije Mohorovičića 59, Bjelovar) s početkom u 11 sati.

Fokus predavanja bit će na aktualnim temama iz svijeta društvenog poduzetništva, poput važnosti mjerenja društvenog utjecaja i edukacije potrošača o načinu prepoznavanja društvenih poduzetnika, odnosno nefinancijskog izvještavanja kroz mjerenje društvenog utjecaja kao najjednostavnijeg načina za transparetno informiranje potrošača o društvenom poslovanju. Predavanje će ocrtati kontekst unutar kojeg se razvila svijest o važnosti društvenopoduzetničkog modela te razjasniti terminologiju i status društvenog poduzetništva u Hrvatskoj danas. U okviru nadolazećih zakonskih regulativa o nefinancijskom izvještavanju, ali i općeg cilja povećanja vidljivosti poduzeća koja posluju prema načelima društvene odgovornosti na predavanju će biti predstavljena metodologija Economy for the Common Good (ECG), sveobuhvatan teorijski i metodološki okvir s međunarodnim priznanjem i praksom te preporukom Europske komisije, kao i proces izrade izvještaja koji osim kvantificiranja društvenog utjecaja donosi i preporuke za daljnje poboljšanje poslovanja i upravljanje rizicima.

Predavanje će održati Maja Weisglass, sociologinja i suosnivačica lokalne mreže ECG konzultanata, dok će lokalni primjer dobre prakse predstaviti društveni poduzetnici s područja grada Bjelovara, Željko Pavleković i Ivan Srebrenović iz poduzeća Ured4You j.d.o.o. i Moira Laheza j.d.o.o.  



Ovim se temama Zadruga za etično financiranje aktivno bavi kroz projekt eECONOMIJA, čiji su ključni ciljevi osposobljavanje stručnjaka za pokretanje usluge mjerenja i praćenja društvenog utjecaja poduzeća i izrade nefinancijskih izvještaja putem postojeće metodologije Economy for the Common Good (ECG) te stvaranje mreže ECG konzultanata putem koje će Zadruga djelovati na tržištu.



Upravo u svrhu izrade nefinancijskih izvještaja za sve postojeće i buduće zakonske obveznike, Zadruga za etično financiranje (ZEF) na hrvatsko tržište uvodi uslugu mjerenja i praćenja društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja poduzeća prema međunarodnoj metodologiji Economy for the Common Good (ECG), koja pruža sveobuhvatnu sliku o tome koliko je poslovanje poduzeća u skladu s ESG kriterijima (Environmental, Social, Governance) te donosi strateške prijedloge za integriranje ESG kriterija i transformiranje poslovanja u održivo i društveno odgovorno poslovanje. Riječ je o alatu za sustavno kvantificiranje održivosti poslovanja poduzeća, koji omogućava mjerenje doprinosa poduzeća općem dobru i prikazuje u kojoj se mjeri ono vodi vrijednostima ljudskog dostojanstva, solidarnosti i društvene pravde, održivosti okoliša, transparentnosti i suodlučivanja.

Kroz projekt eECONOMIJA tako se ojačavaju kapaciteti zaposlenika Zadruge i partnera, ali i drugih korisnika za usluge mjerenja i praćenja društvenog utjecaja te se, s ciljem povećanja broja društvenih i tradicionalnih poduzetnika koji kvantificiraju svoj društveni utjecaj, podiže svijest o mjerenju društvenog utjecaja koje istovremeno ne samo da jača kapacitete poduzetnika, već pozitivno utječe i na uklanjanje drugih barijera poput otežanog pristupa financiranju i nedostatka vidljivosti i prepoznatljivosti društvenih poduzetnika u javnosti. 

Projekt je sufinanciran kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali Europskog socijalnog fonda, a provode ga Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz poziv Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I. Ukupna vrijednost projekta eECONOMIJA iznosi 862,841.48 kuna. Projekt se provodi uz financijsku podršku Europske unije (u iznosu 733,415.26 kuna sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda) i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u iznosu od 129,426.22 kuna).

COVID-19 napomena: Predavanje je ograničeno na 28 posjetitelja, a za sudjelovanje nije potrebna COVID potvrda.

Isto tako, za pojedina radna mjesta se pokazala potreba za trajnim ukinućem; to su 4 radna mjesta u Upravnom odjelu za financije, 3 radna mjesta u Upravnom odjelu za gospodarstvo i 4 radna mjesta u Upravnom odjelu za kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i opće poslove.

Nakon toga je uslijedio „Aktualac“, na kojem je ovog puta pitanja postavilo svega 7 od 22 prisutna vijećnika. Dotaknuli su se komunalnih usluga, cesta, klizališta, ali i potpora poljoprivrednicima i prireza.

Prvi po redu bio je Nenad Nekvapil (SDP), kojeg je zanimalo zbog čega najavljeno smanjenje prireza od 3% nije stupilo na snagu već na prvoj ovogodišnjoj Sjednici. Također je postavio i pitanje vezano uz javni natječaj, koji je raspisan za poziciju pročelnika, a za kojeg smatra da bi trebao biti interan. 

Na prvo pitanje odgovor je dala Mirela Bašić, pročelnica za financiranje u Gradu Bjelovaru:

– Odluka o izmjeni Odluke o prirezu i porezu na dohodak Grada Bjelovara kojom predlažemo smanjenje s 12 na 9 posto upućena je na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 10. siječnja, a ono traje do 9 veljače. Čim istekne ovaj rok, odluka će se uputiti na prvu sjednicu Gradskog vijeća koja će uslijediti.

Na drugo pitanje odgovorio je gradonačelnik Dario Hrebak:

– Ja sam poništio natječaj za pročelnika upravo zato što ste Vi tad tvrdili da je taj natječaj namješten. Sad ponavljamo natječaj, javljaju se dvije članice ABB-a – ja ne mogu birati tko će se javiti. Neka Povjerenstvo odluči tko je najbolji kandidat, a ne tko je član neke stranke. Također, sukladno Pravilniku, natječaj ne može biti interni; objavljuje se u Narodnim novinama.

Pitanje, vezano uz mogućnost preseljenja gradskog klizališta na drugu lokaciju, postavila je vijećnica Zdenka Henc (ABB).

Odgovorio je gradonačelnik:

– Ići ćemo u promjenu lokacije klizališta – ne toliko zbog devastacije parka, to naša tvrtka svake godine dotjera u red, već zbog toga jer naši građani svake godine očekuju nešto novo. Ove godine smo napravili sve isto, a bilo je nešto malo manje posjetitelja i na klizalištu. Mislim da bismo i sljedeće godine trebali imati klizalište, ali ćemo napraviti nešto novo.

Pitanje zamjeniku gradonačelnika Igoru Brajdiću postavio je Igor Crnomarić (nezavisni vijećnik), a odnosilo se na novi dio Istočne zaobilaznice.

– Kamioni koji će dolaziti tom cestom do zone Istok, i dalje će prolaziti pored Lidla, Koestlina, pored pruge i školske dvorane – gdje djeca prelaze cestu i pored groblja, gdje također svakodnevno obitava velik broj ljudi. Moj apel je; što se radi da se ovo ispravi?

Brajdić je odgovorio:

– Izborili smo se da Hrvatske ceste investiraju u nastavak te zaobilaznice i slažem se s vama, Istočna obilaznica danas nema odvojak prema industrijskoj zoni, međutim i ne može imati jer Hrvatske ceste, kada projektiraju određenu cestu, one projektiraju samo glavni krak. Grad Bjelovar u svojim planovima radi na tome da se pristupne ceste spoje, ali ne možemo napraviti ništa sve dok ta cesta ne dobije uporabnu dozvolu.

Vijećnik Nenad Mrzlečki (HDZ) postavio je pitanje i dao prijedlog.

Postoji li mogućnost da se umjesto soli i kamenčića, čime se trenutno vrši posipavanje naših prometnica, počne primjenjivati sol i otopina kalcijevog klorida (mokro posipanje) koji, prema nekim studijama, donosi uštedu i do 45%? Time bi se izbjeglo oštećenje na vozilima građana, a također bi se izbjegli i problemi koji nastaju gomilanjem kamenčića.

Imam prijedlog vezan uz spomenutu temu; ukoliko se pokaže da je ekonomski neisplativa primjena mokrog posipanja, predlažem da se ispita model skupljanja i recikliranja kamenčića.

Odgovorio je Ivica Markovinović iz Upravnog odjela za infrastrukturu.

– Sustav održavanja cesta je cjelovit, Bjelovar nije izdvojena cjelina niti smo mi toliko značajni da možemo u tome upravljati. Naime, sve to vode Hrvatske ceste na razini države. Kada se način posipanja promijeni u cijeloj Hrvatskoj, onda će se promijeniti i kod nas. Što se recikliranja tiče, izgrađeno je reciklažno dvorište građevinskog otpada na Lepircu, bit će i formalno otvaranje, ali ono već funkcionira.

Pitanje je postavio i Branko Roksandić (HSS), a uputio ga je Sonji Novak, pročelnici Upravnog odjela za gospodarstvo.

– Hoće li ove godine biti raspisan natječaj za potpore poljoprivrednicima, ako hoće – kada, kakve i u kojem iznosu?

Pročelnica je odgovorila:

– 17 potpora za poljoprivredu se nastavlja u 2019. godini, ovoga trenutka je odluka o tim potporama na Ministarstvu poljoprivrede. Mi smo malo izmjenili odluku, došli smo do nekih novih prijedloga; između ostalog da se oni koji se nisu stigli prijaviti na javni poziv prošle godine, jave s računima u ovom natječaju. U proračunu je predviđeno 700 tisuća kuna, a potpore su i dalje identične.

Ela Naranđa (nezavisna vijećnica), imala je 2 pitanja i prijedlog.

Kada će zgrade na području grada dobiti kontejnere za razvrstavanje otpada? Naime, dobila sam puno pritužbi građana kako se otpad odvozi rijeđe, a da su cijene odvoza više. Također, ljudi koji žive u zgradama nemaju pripadajuće kontejnere, stoga ne mogu razvrstavati otpad.

Drugo pitanje je upućeno gradonačelniku Hrebaku; je li napravljena procjena koliko bi koštalo održavanje nove sportske dvorane koja se planira graditi? Naime, MORH je napravio Plan razvoja oružanih snaga do 2024. godine, u kojemu stoji kako bi se vojarna Bilogora trebala iseliti iz Bjelovara u Slunj.

Moj prijedlog je da se u Novoseljanima, ispred doma, postavi dio travnjaka koji nije iskorišten, postavi dječje igralište.

Na prvo pitanje vijećnice odgovorio je predsjednik Uprave trgovačkih društava Komunalca i Vodne usluge, Ivan Ivančić.

– U tijeku je postupak nabave spremnika i to je u ingerencijama Grada Bjelovara koji je, u suradnji s Komunalcem, kandidirao nabavu spremnika za građane. Naime, radi se o 22 tisuće 500 spremnika različitih vrsta. Radi se o objedinjenoj nabavi na razini cijele Hrvatske, financiranje iz EU fondova je 85%. Postupak je u tijeku i očekujemo da će fond to relativno brzo odraditi. Što se odlaganja tiče, korisnicima je na raspolaganju 150 lokacija eko otoka na području Bjelovara. Također, reciklažno dvorište besplatno preuzima sve što se odvojeno prikuplja. Istovremeno su u stambenim zgradama postavljene kartonske kutije s namjenom za odvojeno prikupljanje papira.

Na drugo pitanje odgovorio je zamjenik gradonačelnika, Igor Brajdić.

– Vojarna Bilogora je perspektivna vojarna – ne samo da ljudi neće odlaziti odavde, već je ove godine planiran dolazak 200 ljudi iz Slunja u našu vojarnu. Planiramo s MORH-om ići 50:50 s troškovima izgradnje, ali i sa svim režijskim i ostalim troškovima. Nova zgrada bi trebala biti energetski učinkovita, a režijski troškovi za Grad bi na godišnjoj razini trebali biti oko 100 tisuća kuna, ili čak i manji.

Odgovor je dao i Ivica Markovinović.

– Više je mjesnih odbora gdje nedostaje zemljišta za gradnju dječjih igrališta, jedan od njih su i Novoseljani. Onaj prostor kod Doma je mali i mislim da tamo ne stane dječje igralište, ali razmatramo lokacije za Novoseljane i još nekoliko mjesnih odbora gdje nema igrališta.

Posljednje pitanje je postavio vijećnik Nenad Martinovski (HDZ).

– Zanima me kako Grad Bjelovar stoji s naplatom potraživanja pravnih osoba?

Odgovorila je Željka Vizi, voditeljica odsjeka za naplatu i pravne poslove Grada Bjelovara.

Što se tiče komunalnih naplata, na dan 31.12. ostalo je naplaćeno 5 milijuna i 24 tisuće kuna duga, što uključuje i sve dugove iz prijašnjih godina. Za razliku od 2017., bilježi se smanjenje duga za oko 700 tisuća kuna. Što se tiče dužnika s osnove poreza, stanje duga 31.12.2018. bilo je oko milijun kuna, tu se bilježi smanjenje oko 200, 300 tisuća kuna. Tu je najveći pojedinačni dužnik koji ima aktivno zaduženje od 82 tisuće kuna. Mjere naplate se provode redovno i kontinuirano.

Jednoglasno i bez rasprave prihvaćene su sve točke dnevnog reda 14. sjednice Gradskog vijeća Grada Bjelovara.