Priopćenje prenosimo niže u cijelosti:  

U kampanji za parlamentarne izbore potrošeno je ukupno 6,6 milijuna eura. HDZ je dobio donacije u najvećoj vrijednosti, dok je Domovinski pokret dobio najviše od Radića i potrošio na tvrtke Marije Dekanić, vlasnice portala Dnevno.hr i Direktno.hr.  

Gong donosi lako pretraživu bazu finalnih financijskih izvještaja za kampanje svih stranaka i koalicija koje su sudjelovale na izborima za Sabor. U Gongovoj bazi pronađite koliko je potrošila koja stranka s naglaskom na medijsko oglašavanje i na donacije.  

Na kampanju za izbore za Hrvatski sabor 2024. godine najviše novca potrošio je HDZ sa svojom koalicijskom listom – 2,15 milijuna eura. SDP je sa svojim partnerima potrošio 1,64 milijuna eura, Most 613.000 eura, Domovinski pokret 553.000, Možemo! 450.000, Fokus i Republika 331.000, SDSS 108.000, a svi ostali pojedinačno manje od 100.000. Svi skupa zajedno potrošili su ukupno oko 6,6 milijuna eura. 

Donacije u najvećoj vrijednosti primio je HDZ, i to što u novcu što u uslugama 790.213 eura. SDP sa svojim partnerima primio je 168.835 eura kroz 184 donacije, Socijaldemokrati s partnerima 55.684 eura, SDSS 54.800 eura, Fokus i Republika 44.892,49 eura, a Možemo! je primio 43.427 eura, ali kroz čak 807 donacija, skoro isključivo malih pojedinačnih vrijednosti. 

Od 25 najvećih pojedinačnih donacija 22 su uplaćene HDZ-u, između 5000 i 20.000 eura, dvije su uplaćene Fokusu (16.600 i 9000 eura), a jedna je donacija u obliku usluga, vrijednosti 11.590 eura, išla Domovinskom pokretu. Riječ je o donaciji tvrtke Filir d.o.o. koju vodi DP-ov Mario Radić. 

Iz baze podataka vidi se da su najizdašniji donatori HDZ-a redom tvrtke, i to s po 20.000 eura Agro-steel d.o.o. Zvonimira Širjana te Bistra u vlasništvu križevačkog Radnika, građevinske tvrtke u vlasništvu Mirka Habijanca koja je dobila od Vlade 4,9 milijuna eura za obnovu privatnog hotela. Još 10.000 eura HDZ-u je donirao Hidroing, također u vlasništvu Habijančevog Radnika te tvrtke Hidroing, Jadranski pomorski servis i Koprivno kamen. 

SDP-u su, pak, najveći donatori fizičke osobe, ljudi iz stranke i simpatizeri. Najviše je donirao Kristijan Bodrožić 3981 eura, Ivan Račan i Ivica Lukanović po 3900 eura, Mišel Jakšić 3526 eura itd.  

Na medijsko oglašavanje najviše je potrošio HDZ, 924.671 eura, potom SDP 733.327 eura, Domovinski pokret prijavio je 226.754 eura, a Možemo! 184.721 eura. SDP je za korištenje pjesme „Rijeke pravde“ u kampanji već u prvim izvještajima uoči izbora prijavio da je Juri Stubliću na ime autorskih prava platio 23.275 eura i na tom iznosu su i ostali. 

Od 108.232 eura troškova koliko je u kampanji ukupno prijavio SDSS, 50.858 eura (oko pola ukupnih troškova) isplaćeno je na ime usluga agenciji Designsystem d.o.o. reklamnog stručnjaka Borislava Maleševića, autora slogana „Hrvatska treba Srbe“. 

Od 226.754 eura troškova koliko je Domovinski pokret prijavio da je potrošio na medijsko oglašavanje, oko trećine (70.815 eura) plaćeno je tvrtki Singar. Riječ je o tvrtki u vlasništvu Marije Dekanić, inače vlasnice portala Dnevno.hr i Direktno.hr. Z1 televiziji, čija najpoznatija emisija Bujica redovito promovira političare Domovinskog pokreta, plaćeno je 8.050 eura. U vlasništvu Marije Dekanić je i tvrtka Logobox preko koje se zakupljuju plakati, i koja je od stranke Ivana Penave uprihodila 61.382 eura. Tvrtkama Marije Dekanić Domovinski pokret ukupno je platio 140.247 eura. 

Iz svih financijskih izvještaja predanih DIP-u vidi se da su medijske tvrtke strankama u kampanji odobrile ukupno 566.297 eura popusta na medijsko oglašavanje. Daleko najveći iznos popusta dobio je HDZ, 335.520 eura, odnosno skoro 60 posto ukupnog iznosa svih popusta. Sljedeći najveći iznos popusta dobio je Možemo!, 80.568 eura, a potom Fokus 69.001 eura. 

Zanimljivo je da su SDP i Domovinski pokret, unatoč velikim iznosima potrošenima na medijsko oglašavanje, dobili razmjerno male popuste – Domovinski pokret ukupno 14.918 eura, a SDP samo 4.223 eura. 

Tjedan dana prije izbora Gong je objavio bazu podataka na osnovi izvješća koja su stranke po zakonu podnosile uoči izbora. Nova, pak, baza podataka sadrži podatke iz svih stranačkih i koalicijskih finalnih izvještaja o financiranju izborne kampanje, a kako u njoj donosimo i veću količinu podataka, ona sadrži i interaktivne infografike koje također funkcioniraju i kao tražilice. 

Baza podataka organizirana je u šest područja. Na prvoj stranici predstavljene su donacije po strankama odnosno koalicijama, potom ukupni troškovi u izbornoj kampanji svake pojedine stranke i koalicije, te u zadnjoj koloni koliko je tko od njih svoju kampanju, osim donacijama, financirao vlastitim novcem („vlastita sredstva i ostali primici“). 

Sve ove podatke možete sortirati po svakoj od kolona od najvećeg do najmanjeg broja ili iznosa (ili obratno), ako je riječ o brojkama te abecedno u odnosu na kolonu u kojoj su navedene „političke stranke, liste i kandidati“.  (Izvor: GONG) 


Foto naslovna: Canva

Godišnje financijske statističke izvještaje za 2019. godinu predala su 2.202 poduzetnika obveznika poreza na dobit, koji su zapošljavali 15.336 zaposlenih, što je za 4,2 posto više nego prethodne godine. Prihodi poduzetnika iznosili su 8,3 milijarde kuna što je za 9,6 posto više nego 2018. godine, dok su rashodi iznosili 8,2 milijarde kuna te su porasli za 11,0 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od ukupnog broja poduzetnika, njih 1.598 ili 72,6 posto ostvarilo je dobit, dok je 604 poduzetnika ili 27,4 posto poslovalo s gubitkom. Ostvarena je dobit razdoblja u iznosu od 309,4 milijuna kuna što je za 2,6 posto manje u odnosu na 2018. godinu. Investicije u novu dugotrajnu imovinu iznosile su 175,1 milijun kuna, što označava pad za 40,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema godišnjim financijskim statističkim izvještajima, na 100,00 kuna rashoda ostvarene su 102,3 kune prihoda, što je za 1,30 kuna manje u usporedbi sa 2018. godinom.

Mikro i malo poduzetništvo čine 98,6 posto ukupnog broja poduzetnika, a njihovi ostvareni prihodi 59,0 posto ukupnog prihoda Bjelovarsko – bilogorske županije, dok prihodi srednjeg poduzetništva čine 32,6 posto ukupnog prihoda, a velikih poduzetnika 8,4 posto. Poduzetnici BBŽ-a ostvarili su pozitivan financijski rezultat.

Najveći porast prihoda od 26,1 posto zabilježen je kod mikro poduzetnika. Najveću dobit razdoblja ostvarili su mali poduzetnici s ukupnim udjelom od 41,9 posto, no u odnosu na 2018. godinu ostvaren je pad dobiti za 13,9 posto. Najveći porast dobiti razdoblja zabilježen je kod mikro poduzetnika, i to za 29,3 posto, dok je kod velikih poduzetnika također ostvaren pad dobiti u odnosu na prethodnu godinu, za 52,5 posto.

Prema GFI-ju 2019. ostvaren je porast prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom za 6,9 posto te je ona iznosila 4.541,00 kunu. Najveću prosječnu mjesečnu neto plaću ostvarili su djelatnici kod srednjih poduzetnika, dok su najnižu ostvarili kod mikro poduzetnika koji su ujedno imali i najveći porast prosječne mjesečne plaće u odnosu na 2018. godinu, i to za 9,6 posto.

Najveći udio u ostvarenim investicijama zabilježen je kod poduzetnika prerađivačke industrije, i to 38,8 posto. Slijede investicije u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu s 32,4 posto te opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša sa 7,7 posto. Najveće povećanje ukupnih investicija u odnosu na prethodnu godinu ostvareno je u građevinarstvu, za 18,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najviše djelatnika zaposleno je u prerađivačkoj industriji, odnosno 39,7 posto ukupno zaposlenih, a potom u trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, 12,7 posto. Najveće povećanje broja zaposlenih od 24,8 posto u odnosu na proteklu godinu ostvarila je djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije.

Najveći udio u ukupnim prihodima Bjelovarsko – bilogorske županije čine prihodi poduzetnika grada Bjelovara s 51,2 posto, slijede prihodi grada Čazme s udjelom od 11,1 posto te Garešnice s udjelom od 7,9 posto. Prihodi ostvareni kod poduzetnika 18 općina čine 18,2 posto ukupnih županijskih prihoda.

Najveću prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.730,48 kuna ostvarili su zaposleni u tvrtkama grada Bjelovara, a zatim slijede zaposleni u Čazmi s prosječnom plaćom u iznosu od 4.494,01 kune. Kod djelatni-ka poduzetnika grada Garešnice ostvaren je najveći porast prosječne mjesečne neto plaće u odnosu na proteklu godinu, i to za 8,8 posto. U ostalim gradovima također je porasla mjesečna neto plaća, dok je najmanji porast plaće zabilježen u gradu Daruvaru, za 4,5 posto.

Poduzetnici grada Bjelovara zapošljavaju 7.974 djelatnika ili 52,0 posto ukupnog broja zaposlenih BBŽ-a, slijede poduzetnici iz Čazme s 1.721 djelatnikom ili 11,2 posto, dok je na području općina zaposle-no 14,7 posto djelatnika.

Broj izvoznika BBŽ-a u odnosu na 2018. godinu povećao se za 16,9 posto. Izvoz se povećao za 2,9 posto i iznosio je 1,22 milijarde kuna. Prema GFI-ju 2019. poduzetnici su ostvarili vanjskotrgovinski deficit od 53,5 milijuna kuna.

Izvor: Publikacija „Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Bjelovarsko – bilogorske županije u 2019. godini“

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji sjedište su imala 2.074 poduzetnika, kod kojih je bilo 14.653 osoba zaposlena, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 6,6 posto. U 2018. godini, poduzetnici u županiji ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 7,7 milijardi kuna, što je 11,4 posto više u odnosu na 2017. i ukupne rashode od 7,4 milijarde kuna, što iznosi 12,1 posto više nego 2017. godine. Dobit razdoblja iznosi 318,2 milijuna kuna, dakle 10,3 posto više, gubitak razdoblja je 113,7 milijuna kuna, odnosno 62,9 posto više te neto dobit od 204,5 milijuna kuna, što je ipak 6,4 posto manje.

Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu znatno su se povećale tijekom 2018. godine u odnosu na prethodnu godinu i to za čak 129,5 posto. Uvoz je povećan za 22,5 posto, a izvoz za 2,6 posto, s tim da je trgovinski suficit 257,9 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća u 2018. iznosila je 4.243 kuna i bila je veća za 7,1 posto u odnosu na 2017. godinu, kada je prosjećna plaća iznosila 3.963 kuna, ali i za 24 posto manja od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Republike Hrvatske. Taj iznos tada je bio 5.584 kuna.

U odnosu na druge županije, BBŽ je na 16.-om mjestu prema broju poduzetnika, 17.-om mjestu prema broju zaposlenih kod poduzetnika i iskazanim ukupnim prihodima, te na 15.-om mjestu prema neto dobiti. Gledajući pokazatelje produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih, naša županija je u odnosu na druge županije na 19.-om mjestu, a prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih zauzima 17. mjesto. Prema ekonomičnosti poslovanja BBŽ se nalazi na 15.-om mjestu među svim županijama.

Među poduzetnicima sa sjedištem u BBŽ koji su ostvarili najveće ukupne prihode je Prima Commerce d.o.o. sa 626 zaposlenih. Prema broju zaposlenih tu je i Čazmatrans promet d.o.o. iz Čazme, sa 571 zaposlenim. Prema dobiti razdoblja najbolji je Elektrometal d.d. u stečaju, dok je Kronospan Cro d.o.o. najveći izvoznik.

Kako bi javnost upoznao s detaljima revizije, gradonačelnik Dario Hrebak sa suradnicima održao je danas konferenciju za novinare na kojoj je istaknuo kako je Bjelovar „mjerna jedinica za transparentnost“.

– Revizija je bila prisutna od 1. ožujka do 4. rujna. Dakle, šest mjeseci pregledavanja svih naših dokumenata i svega onoga što smo u 2018. godini radili. Predmeti revizije bili su Godišnji financijski izvještaji, Izvještaji o prihodima, rashodima, primicima i izdacima, Bilancama, Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, Izvještaj o obvezama te bilješke uz financijske izvještaje, pojasnio je gradonačelnik naglasivši kako ga iznimno veseli ova potvrda izvrsnosti.

– Mjerna jedinica za transparentnost, za ispravnost financijskog poslovanja, upravljanja javnim novcem, je upravo Grad Bjelovar – time se ponosimo i ovaj tempo ćemo pokušati zadržati i za one generacije koje dolaze. Mi smo napravili nekoliko koraka naprijed u odnosu na druge Gradove, a sada je to potvrdila Državna revizija sa svojim izvještajem, poručio je Hrebak.

Mirela Bašić, pročelnica Upravnog odjela za financije i javne prihode naglasila je kako je Grad Bjelovaru već treću godinu zaredom dobio bezuvjetno mišljenje.

– Ovo je prva godina da je revizija obavljena na dva područja, a to su Godišnji financijski izvještaji i općenito Usklađenost poslovanja. Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju Financijski izvještaji Grada za 2018. godinu sastavljeni su u svim značajnijim odrednicama u skladu s Odredbama Zakona o proračunu, a također Usklađenost poslovanja u svim značajnim odrednicama je obavljena u skladu sa Zakonom, drugim propisima i unutarnjim aktima. Za oba područja su dana bezuvjetna mišljenja, kazala je Bašić.