Natječaj je bio objavljen u Narodnim novinama, na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na službenoj mrežnoj stranici županije. Cilj je bio pronaći osobu koja će voditi jedan od ključnih upravnih odjela zaduženih za financije i proračun.

Međutim, tijekom pregleda pristiglih prijava utvrđeno je kako kandidati koji su se javili na natječaj ne zadovoljavaju propisane uvjete, zbog čega je postupak službeno obustavljen.

Ova situacija otvara pitanje ima li Bjelovarsko-bilogorska županija problema s pronalaskom stručnog kadra za jednu od najvažnijih upravnih funkcija u sustavu županijske uprave. Pročelnik financija ima ključnu ulogu u planiranju proračuna, upravljanju javnim novcem i financijskom funkcioniranju županije.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Anketa se provodi na uzorku od 13.348 slučajno odabranih privatnih kućanstava s kojima će telefonski kontaktirati ovlašteni anketari Državnog zavoda za statistiku ili će ih intervjuirati osobnim dolaskom na adresu, izvijestili su iz DZS-a.

Cilj istraživanja je dobivanje realne slike o tome kako žive građani Hrvatske i s kakvim se financijskim izazovima susreću. Ujedno, iz DZS-a napominju da su, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici, svi prikupljeni podaci povjerljivi te se objavljuju isključivo u zbirnom obliku. Drugim riječima, dodaju, to znači da nije moguće identificirati kućanstva ili pojedince koji su sudjelovali u istraživanju.

Prema posljednjim raspoloživim podacima iz Ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2024. iznosila je 20,3 posto, a 21,7 posto osoba bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15.554 eura, pokazuju podaci DZS-a. Osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 21,7 posto, a onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji dva posto.

Stopa rizika od siromaštva u 2024. za Panonsku Hrvatsku iznosila je 29,7 posto, Jadransku Hrvatsku 21,2 posto, Grad Zagreb 9,7 posto i Sjevernu Hrvatsku 17,4 posto. Osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Panonskoj Hrvatskoj je u 2024. bilo 31 posto, Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 posto, Gradu Zagrebu 11,1 i u Sjevernoj Hrvatskoj 18,3 posto.

Pokazatelji o siromaštvu i socijalnoj isključenosti za 2025. bit će objavljeni 20. ožujka.

Izvor: index.hr/Hina

Foto: Državni zavod za statistiku

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Gradske financije, vrlo vjerojatno, nisu nikad bolje stajale i to što se tiče izvornih prihoda, punjenja Proračuna, poreza na dohodak, realizacije svih projekata… Mi smo godinu u ovom trenutku završili s 1,7 milijuna eura u plusu. Tu, naravno, ima predujmova za sve zgrade koje se rade i obnavljaju. Dakle, nešto što je došlo, sjelo na račun, a nismo još potrošili. U ovoj godini će to, naravno, biti potrošeno. Tako da građani ovih 1,7 milijun eura građani ne bi krivo shvatili te da smo u plusu jer nekome nismo isplatili božićnice itd. Dakle, ne. Ovo je samo pokazatelj koliko smo dobro planirali te sve posložili i koliko još imamo posla ispred sebe. Još neki dodatni računi stižu, ali to je nešto sitno i ovo se može mijenjati za nekih +/- 1 do 2 % – pojašnjava gradonačelnik Hrebak.
Izvorni prihod Grada Bjelovara bio je u 2024. godini 21 milijun eura.

– Godinu smo završili dobro, no ono što još više veseli je da je izvorni prihod bio 21 milijun eura. Sjećam se kada su izvorni prihodi bili 2017. godine negdje oko 8,2 milijuna eura. To je sada dva i pol’ puta više – uspoređuje Hrebak.

Dotaknuo se i procjena za 2025. godinu.

– U ovoj godini procjenjujemo da će izvorni prihodi biti čak 24 milijuna eura, to je nekih tri milijuna eura više. Mislim da će to biti i mrvicu više s obzirom na trend koji smo vidjeli u siječnju. U siječnju, za sad, imamo trend od 25 % rasta poreza na dohodak, a mi pretpostavljamo da će to, konzervativnijom procjenom, biti 20 % – kaže.
Građevinska renesansa iz 2024. godine nastavlja se i u ovoj godini jer Bjelovar očekuje niz velikih projekata.

– I sami vidite da će novca za sve projekte u ovoj godini biti dovoljno. Naravno, mi ćemo i dalje ići u određena kreditna zaduženja po pitanju ovih velikih investicija jer imamo 250 milijuna eura projekata u realizaciji. S tim da imamo još jedan projekt koji nije direktno naš nego je od Vodnih usluga. To je projekt Aglomeracija 2. težak oko 70 milijuna eura koji ekipa iz Vodnih usluga radi. Ako bi još taj projekt dobili, a za to postoje dobre šanse jer okrupnjavanjem vodnih poduzeća Hrvatska bi trebala dobiti još jednu omotnicu tešku preko milijardu eura koja bi išla upravo za daljnje investicije u te vodno-komunalne sustave – naglašava.

Osim planiranih projekata tu su i neki kojima se nisu nadali.

– To je građevinska renesansa u našem gradu. Jučer smo dobili jednu veseli vijest, a to je da nam je prošao projekt Lasta-Gudovac prostorije koji je bio dugo na listi čekanja. To je još jedan projekt koji će se realizirati. Svakim danom dobivamo neke nove informacije – kaže Hrebak.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gong je i za drugi krug predsjedničkih izbora izradio i objavio lako pretraživu bazu podataka u kojoj možete pretraživati i uspoređivati donacije kandidatima, koliko su iznosili troškovi promidžbe, koliko su potrošili na medijsko oglašavanje te jesu li i kolike popuste dobili od medijskih kuća.

Baza sadrži podatke preliminarnih financijskih izvještaja, koje su izborni kandidati predali do zakonskog roka uoči drugog kruga izbora, a Državno izborno povjerenstvo objavilo jutros u 7 sati.

Što se tiče donacija, Milanović je prijavio da ih je u dosadašnjoj kampanji primio 15 u ukupnom iznosu od 15.363 eura, dok je Primorac prijavio da je primio 637 donacija, ukupne vrijednosti od 387.526 eura.

Kao najveći donatori Primorčeve kampanje u izvještaju što ga je Državno izborno povjerenstvo objavilo danas 7. siječnja 2025., prijavljene su tvrtke Radnik (20.000 eura), te Agro-steel, Bistra, Hidroing i Hidroregulacija po 10.000 eura. Tvrtke Radnik, Bistra, Hidroing i Hidroregulacija su u vlasništvu Radnik grupe. Građevinski div Radnik, u većinskom vlasništvu Mirka Fabijanca, odranije je poznat i po tome što je od Vlade svojedobno dobila 4,9 milijuna eura za obnovu privatnog hotela.

Milanović je i uoči drugog kruga izbora prijavio da je najveće donacije, svaku od po 3.981 eura, primio od istaknutog mladog SPD-ovca iz Njemačke Kristijana Bodrožića, te od Stefana Vlahovića, počasnog konzula Republike Hrvatske u Kalinjingradu u Rusiji.

Najveće troškove u kampanji kandidat Primorac prikazao je kod tvrtki Millenium promocija (358.385 eura), Real Grupa (199.237 eura) i Diskurs (120.867 eura). Kandidat Milanović je, pak, najveće troškove prijavio kod tvrtki Promosapiens (66.075 eura), Meta Platforms Ireland Limited (40.147 eura), Europlakat (37.116 eura), Designsystem (25.000 eura) i Principatus (12.375 eura). (Izvor: gong.hr)

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Canva

PRIOPĆENJE GONG-A

Daleko najviše donacija u kampanji za izbore za Europski parlament prijavio je ove godine, tjedan dana prije izbora koji se održavaju 9. lipnja, kandidat Ladislav Ilčić, 73.920 eura. Lista koju predvodi SDP dobila je 31.100 eura, lista koju predvodi IDS 31.000 eura, Možemo 18.542 eura, a HDZ samo 11.000 eura.

Gong je i za ove izbore izradio i objavio lako pretraživu bazu preliminarnih financijskih izvještaja. Iz nje se vidi da je Ladislav Ilčić prijavio dvije najviše donacije, u iznosima od 10.000 i od 8.000 eura tvrtke Pax et bonum iz Kaštel Lukšića, poduzetnika Ivana Livakovića, vlasnika hotela Pax koji se nalazi u franjevačkom samostanu na Trsteniku.

Ilčić je i sam bio izdašan prema svojoj listi, donacijom od 3.980 eura, koliko je donirala i Julijana Ilčić, koja je ranijih godina nastupala kao kandidatkinja na izbornim listama Hrasta.

HDZ je kao najveću donaciju prijavio onu Tomislava Sokola (3.000 eura). Karlo Ressler i Nikolina Brnjac uplatili su po 2.000 eura, a Andrej Plenković 1.500 eura. SDP je prijavio da je najveću donaciju dobio od Biljane Borzan (3.500 eura). SDP je prijavio gotovo tri puta više donacija od HDZ-a, ali i upola toliko troškova kao HDZ.

Mislav Kolakušić je, pak, prema prijavi iz preliminarnog financijskog izvještaja, svojoj stranci Pravo i pravda donirao 62,50 eura.

Možemo je prijavio niz mikrodonacija, dok Domovinski pokret još nije prijavio donacije, ali jest trošak u kampanji od 41.870 eura, od čega čak 41.859 eura otpada na plaćanje usluga tvrtke Logobox u vlasništvu Marije Dekanić, na čije je medijske tvrtke najveći dio troškova ove stranke otpadao i u kampanji za izbore za Hrvatski sabor.

Stranke i kandidati koji sudjeluju u kampanji za izbore za Europski parlament ove godine, prijavili su u preliminarnim financijskim izvještajima ukupno 588.845 eura troškova, što je tek oko jedne trećine ukupnog prijavljenog iznosa istog takvog izvještaja za kampanju pred izbore za Europski parlament iz 2019. (Izvor: gong.hr)

Foto: Freepik

Sudjelovali su učenici iz različitih dijelova Hrvatske, a tročlano povjerenstvo Hanfe ocjenjivalo je kreativnost, kvalitetu te razumijevanje i objašnjavanje održivih, zelenih financija. S obzirom na sve veći naglasak na održivosti i ekološkim pitanjima u financijskom sektoru, važno je educirati učenike o njihovoj ulozi u Zelenom planu i ekološki održivom gospodarstvu. Stoga je cilj ovog natječaja bio upoznati mlade s mogućnostima i važnosti zelenih financija. 

– Važno je da srednjoškolci sudjeluju u temama povezanim s održivošću i da se već sada angažiraju. Zelene financije njima su bitne jer su digitalno orijentirani i svjesni važnosti očuvanja okoliša i prirodnih resursa – kaže Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe. Ističe i da kontinuitet ovakvih natječaja potiče škole i učenike na sve veći odaziv te da se već sada vesele novim radovima.  

U pobjedničkom radu učenici su na jasan način objasnili koncept zelenih financija i održivih ulaganja. Pritom su istaknuli primjere kako pojedinci mogu doprinijeti zelenoj tranziciji, koristeći primjer svoje škole da bi ilustrirali važnost održivosti. 

Na sam natječaj, ali i uspjeh svojih učenika osvrnuo se i ravnatelj Tehničke škole Bjelovar Dario Malogorski.  

– Učenici kroz fakultativne predmete stječu kompetencije kao što su razvoj kritičkog razmišljanja i sposobnosti analize informacija, razumijevanje financijskih koncepata i navike upravljanja financijama, sposobnost donošenja informiranih odluka o zelenim financijama te bolje razumijevanje održivosti i uloge zelenih financija u rješavanju globalnih problema – objasnio je Malogorski.  

Svoj osvrt na ovaj natječaj dale su i mentorice Ivana Cikoja i Ana Kralj.  

– Prijavili smo se na natječaj „I financije mogu biti zelene“ kako bi učenici primijenili znanja i vještine iz fakultativnih predmeta Financijske pismenosti i Medijske pismenosti i proizvodnje medijskih sadržaja, a da time i drugima omogućimo stjecanje znanja o ovoj temi – ističu.  

Važno je kombinirati financijsku i medijsku pismenost kako bismo razvijali održive financijske prakse i podizali svijest o važnosti ekološke odgovornosti u financijskim odlukama. Sudjelovanje u ovom natječaju pruža priliku da se istraže novi pristupi financijskim pitanjima s fokusom na očuvanje okoliša.  

Pobjednički rad školi je donio i vrijednu nagradu: interaktivni zaslon. Priznanja su dodijeljena i drugoplasiranoj Srednjoj školi Novska te trećeplasiranoj XVI. gimnaziji iz Zagreba. 

Pobjednički rad možete pogledati na poveznici.  

Gradonačelnik Hrebak preuzeo je početnu riječ oko financijskog stanja Grada Bjelovara.  

–  Pressicu smo napravili upravo iz tog razloga da vama i svim našim građanima dostavimo kakvo je financijsko stanje. Dakle, nikad bolje. U ovih sedam godina, koliko vodim grad, nikad nismo imali bolju financijsku situaciju. Na današnji da imamo oko 150 tisuća eura više od 1. siječnja do današnjeg dana u odnosu na prošlu godinu od 1. siječnja do današnjeg dana – rekao je gradonačelnik.  

Grad Bjelovar dodatno je skinuo porez na dohodak za 2 %.  

– Podsjećam, dodatno smo skinuli porez na dohodak za 2 %, dakle sad smo na 18 % i time smo najveći grad u državi s najmanjim porezima. Također, nismo oporezivali vikendice, znači 0 %. Definitivno imamo najmanje poreze u državi, a gradska blagajna se puni jako dobro – naglasio je.  

Vjeruje kako će financijsko stanje na današnji dan ostati približno takvo do kraja mjeseca.  

– Ovo ako ostane tako do kraja mjeseca, a nema razloga da neće ostati jer ostalo još šest radnih dana i to je, rekao bih, čudo. Da mi nakon što smo dodatno spustili porez na dohodak na 18 % mi smo još uvijek 150 tisuća eura više u odnosu na isto razdoblje prošle godine u prvom mjesecu. To nam daje dosta manevarskog prostora za sve projekte koji slijede -naglašava.  

Spomenuo je i projekte. 

– Mi ćemo u naredne dvije, maksimalno tri godine provoditi 200 milijuna eura projekata. Svi ti projekti su odobreni i to više nije tajna – napominje.  

Predstavio je i financijsku tablicu blagajne grada Bjelovara.  

– Ovdje vidite kako su se punili izvorni prihodi proračuna od 2016. godine. Vidite kako je to raslo i 2024. koja je procjena. Sad svima onima koji kažu da Grad ne može plaćati toplice mislim da ovo najbolje govori. Od 2023. godine skok na 2024. 2023. godine procjena je bila negdje 137 milijuna kuna, a došlo je na 146 milijuna kuna. S druge strane porez i prirez na dohodak to je nešto što mi jako pratimo i nemojte da vas zavara mi ovo konzervativno procjenjujemo. Vlastita procjena je da će biti oko 120 milijuna kuna – opisao je gradonačelnik.  

U travnju se očekuje dodatan rast gradskog proračuna.  

– Zato što se podižu plaće u cijelom javnom sektoru i dobro znamo da je Bjelovar administrativno središte županije i da praktički 50 % ljudi radi u javnom i državnom sektoru. I tu ćemo očekivati dodatno povećanje – dodao je.  

Rekao je više o zaduživanjima i stanjima kredita.  

– Što se tiče Termi mi na sastanak idemo u HBOR da vidimo što se tiče kredita. Stvarno gledamo da te Terme budu maksimalno održive i kako da građani plate što manje. 21 milijun eura, otprilike, procijenjena je vrijednost koliko bi mi trebali dignuti ostatka, međutim na tih 21 milijun eura negdje oko 700 tisuća eura smo već platili. Imamo milijun eura potraživanja vezano za elektranu Ciglenu i to je novac koji je na računu suda i kada se jednog dana to riješi mi opet smanjujemo svoj udio u Toplicama. Ovo su krediti ostali za otplatu, a to je otprilike 7 milijuna eura. Najveći je tu po meni gradski stadion on ostaje do 2029. godine. Svi ostali krediti nestaju 2028. godine. Mi 2028. godine, prema svemu, još nećemo otplaćivati kredit za Terme. Sve kredite koje ćemo sad dizat, dizat ćemo na 4 godine. Želim da kada počnemo otplaćivati toplice da smo na nuli – napominje.  

Mirela Bašić, pročelnica Upravnog odjela za financije i javne prihode detaljnije je pojasnila financijsku situaciju proračuna.  

– Financijski izvještaj moramo napraviti do 15 veljače tako da nemamo točan iznos. Višak 2023. bit će oko 1,8 milijuna eura i pokrili smo sve one prenesene manjkove iz prethodnih godina. Što se tiče zaduženosti rekla bih da je Grad trenutno zadužen 22,5 % od mogućeg. To nam govori da Grad uopće nije zadužen. Za siječanj su prihodi od poreza na današnji dan veći 15 % u odnosu na prošlu godinu. Nadamo se da će se taj trend nastaviti i dalje – objašnjava.  

Zvonimir Žarec, direktor „Termi Bjelovar“ također se osvrnuo na financijsko stanje i izgradnju Termi.   

– Tu su nam svi atraktivni građevinari koji bi mogli raditi taj atraktivni posao od 48 milijuna eura. 20 mjeseci nam je rok za izgradnju i očekujemo, na taj neki način, dati obol. Ovo je sigurno jedna velika stvar. 17 i pol milijuna eura iz NPOO-a. Kada nam 45 % netko bespovratno da to je velika stvar i treba biti zahvalan za taj novac. Ovo je bila prilika koju se ne smije propustiti. Mi ćemo ovdje napraviti maksimalno od sebe. Želimo na temelju referenci Grada dobiti što jeftiniju kamatu, a to možemo u HBOR-u i to ne kako smo računali 4,8 % nego praktički s 1,5 %. Samo na kamati je godišnje milijun eura uštede. Radili smo projekcije s 200 tisuća posjetitelja godišnje i to je konzervativna procjena. Nama je dovoljno 150 tisuća posjetitelja godišnje da smo na nuli – rekao je. 

Navodim iznose u HRK jer je dug načinjen u vrijeme prošlih saziva Upravnih vijeća ŽUC BBŽ. U periodu od nepuna 24 mjeseca dug je znači smanjen za 24.972.425,43 HRK, a da su pritom ostala ista redovna održavanja prometnica i prometne infrastrukture kojom upravlja ŽUC BBŽ te gotovo jednaka dinamika izvanrednih održavanja kao i u vrijeme prošlih saziva. Uštedama u poslovanju, analizom troškova i unutarnjom preraspodjelom uštedjeli smo značajna sredstva. Primjerice, ukupni trošak cijelog Upravnog vijeća gotovo je manji po sjednici nego je bio iznos samo za predsjednika u prošlom sazivu za jedan mjesec. Kontrolom troškova i upravljanjem manirom dobrog gospodara racionalizirali su se svi izdatci i troši se isključivo za ono što su sredstva ŽUC-a BBŽ i predviđena. ŽUC BBŽ više nije bankomat podobnima!

Iz svega navedenog vidljivo je da iznos od 24.972.425,43 HRK vraćen u periodu manjem od 24 mjeseca iz redovitog poslovanja pokazuje nelogičnost u stvaranju toliko velikog zaduženja prošlih saziva Upravnih vijeća te javno tražim Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da provede izvide i utvrdi transparentnost i način trošenja sredstava ŽUC-a BBŽ, odnosno svih nas poreznih obveznika.

Predsjednik UV ŽUC BBŽ

Ivica Vranjić

Zorana Bišćana iz redova HDZ-a tako je zanimalo ima li istine u tvrdnjama kako su u okviru rada Županije povećani troškovi za isplatu plaća. Bišćan je zamolio usporedbu za period od 1. siječnja do 1. travnja tijekom 2021. i 2022. godine. 

– S jučerašnjim danom bilježimo smanjene za 114 tisuća i 456 kuna. Županija je za troškove plaća djelatnika u 2021. izdvojila 5 milijuna 552 tisuće i 893 kune, dok je u istom razdoblju ove godine na istoj stavci potrošeno 5 milijuna 438 tisuća i 436 kuna. Vidljivo je smanjenje razlike u odnosu na plaće, a broj osoba je identičan, dakle imamo 138 zaposlenih, odgovorila je Suzana Raguž Pehar, pročelnica Odjela za financije BBŽ.

Zbog učestalih prozivki bivše, prema aktualnoj županijskoj vlasti, Ivica Vranić (HDZ) zatražio je službene podatke vezane za potrošnju županijskih financijskih sredstava u pogledu službenih putovanja. 

– Rezime službenih putovanja imamo za svaku godinu. Od 1. siječnja do 29. travnja ove godine, u usporedbi s istim periodom prošle godine imamo razliku od 184 tisuće i 995 kuna. Razlika u 2022. godini u odnosu na 2019. iznosi 32 tisuće i 196 kuna. Što se tiče perioda 2020. godine i 2021., zbog pandemije i lockdowna,  službena putovanja su bila smanjena, zbog čega su i razlike vrlo značajne, no ne toliko bitne. Iznos je oko 4 tisuće kuna za 2022. godinu u usporedbi s 2020., a 2021. na 2022. imamo nekih tisuću kuna. Što se tiče službenih putovanja po godinama, tijekom 2018. izdvojeno je 190 tisuća kuna, 2019. godine 355 tisuća i 920 kuna. Godine 2020. i 2021. su u padu zbog lockdowna, pa je tako u 2020. bilo 30 tisuća kuna te u 2021. godini 13 tisuća kuna. Do dana stupanja na dužnost župana Marka Marušića utrošeno je 600 tisuća kuna u periodu od četiri godine, pojasnila je pročelnica Suzana Raguž Pehar. 

S obzirom da su HSLS-ovci prije nekoliko dana javno govorili o tehničkom bankrotu Bjelovarsko – bilogorske županije, uzrokovanim lošim radom bivšeg župana, Slavko Došen (HSLS) iskoristio je priliku i na Aktualnom satu upitao župana na koji način planira vraćati financijske dubioze te jesu li nadležne institucije pregledale dokumentaciju i eventualno kaznile nezakonite radnje. 

– Županija ima ukupno 419 milijuna kuna ukupnih obveza, od čega je 103 milijuna dospjelih obveza i 224 milijuna kuna nedostajućih prihoda. Zaduženost naše Županije iznosi 40 posto, a svi znamo da je dopušteno samo 20 posto. Sada jedino možemo ne stvarati nove obveze, odnosno smanjivati troškove što cijelo vrijeme i radimo. Nažalost, financijska situacija u Županiji je strahovito loša i mnoge su stvari neizvedive. Nezakonite radnje koje otkrijemo uredno prijavljujemo nadležnim institucijama. Svakako očekujemo pravorijek institucija. Dosadašnje megalomansko trošenje novca, dovelo nas je do ruba propasti i sada, kako bismo osigurali funkcioniranje cijelog sustava moramo pretakati iz “šupljeg u prazno”, odgovorio je župan Marušić. 

Zadnje pitanje vezano za županijske financije uputio je Marijo Puškarić (HSLS). 

– Da li je završena interna revizija poslovanja Bjelovarsko – bilogorske županije i njenih ustanova za 2019. godinu? Postoje li neki nalazi, jer znamo da su strahovi opravdani, iz razloga što mnogo toga nije bilo dobro odrađeno, upitao je Puškarić. 

Pročelnica za financije ističe kako je Državna revizija u “posjetu” Bjelovarsko – bilogorskoj županiji bila 2020. godine, kada su utvrđene određene nepravilnosti. 

– Imamo izvješće za 2018. godinu u kojem su navedene brojne nepravilnosti. Jedna od njih ukazuje da je Bjelovarsko – bilogorska županija koristila minus visini 950 tisuća kuna, a koji je bio nedopušten. Isti je ukinut, no na temelju toga su oročena sredstva u iznosu 10 milijuna kuna. Proračunski nadzor dogodio se 2019. godine i tada je u segmentu prijavljen velik broj plaća. Naime, od osnovice je dozvoljeno 20, a Županija je imala 26,4 posto. Sada smo na oko 17,5 posto. Također, prijavljena je i ukupna zaduženost Bjelovarsko-bilogorske županije od 40,7 posto. Državna revizija kontrolira nepravilnosti koje se nalaze u izvješću za 2018. godinu te se provjeravaju sve godine, završno sa 2021. Ukoliko nepravilnosti bude uočene i dalje, predmet će ići prema DORH-u i Krim policiji. Što se tiče vanjske revizije koja je ugovorena od strane Županije, krajem godine revidirano je pet ustanova, Dom za starije osobe Bjelovar, Razvojna agencija JURA, Opća bolnica Bjelovar, Bjelovarski sajam te Suvenir Arbor. I u ovom su pogledu uočene nepravilnosti te su poduzete radnje nadležnih institucija, završno je pojasnila pročelnica Raguž Pehar.