Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je rođeno 32.479 djece, što je 410 više nego godinu ranije, odnosno rast od 1,3 posto. Od ukupnog broja novorođenih, 51,3 posto su dječaci, a 48,7 posto djevojčice.

S druge strane, tijekom prošle godine umrlo je 50.007 osoba, što je za 1.073 manje nego 2024. godine. Unatoč tome, Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast jer broj umrlih znatno premašuje broj rođenih.

Samo 43 grada i općine imaju više rođenih nego umrlih

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za cijelu Hrvatsku iznosi 64,9, što znači da na svakih sto preminulih dolazi tek 65 novorođenih.

Od ukupno 555 gradova i općina, samo 43 imaju više rođenih nego umrlih, dok su u tri jedinice lokalne samouprave ti brojevi bili jednaki.

Među njima su i dvije općine iz Bjelovarsko-bilogorske županije – Đulovac i Rovišće, koje su uspjele ostvariti pozitivan prirodni prirast.

Najpovoljniji vitalni indeks među hrvatskim županijama ima Dubrovačko-neretvanska županija, dok je najniži zabilježen u Karlovačkoj županiji.

Sve više razvoda

Podaci DZS-a pokazuju i nastavak rasta broja razvoda.

Tijekom 2025. godine sklopljeno je 17.270 brakova, tek neznatno više nego godinu ranije kada ih je bilo 17.206. Međutim, broj razvoda porastao je s 4.961 u 2024. na čak 5.674 u 2025. godini, što predstavlja povećanje od 14,4 posto.

To znači da je na 1.000 sklopljenih brakova bilo čak 328,5 razvoda, dok je godinu ranije taj omjer iznosio 288.

Drugim riječima, gotovo svaki treći brak u Hrvatskoj završio je razvodom.

Podaci pokazuju da se broj sklopljenih brakova gotovo nije mijenjao, dok broj razvoda nastavlja rasti, što potvrđuje nastavak trenda koji posljednjih godina sve više obilježava demografsku sliku Hrvatske.

Izvor: index.hr – Državni zavod za statistiku

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik

Ipak, situacija nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske. Dok pojedine županije bilježe blagi rast ili gotovo nepromijenjen broj učenika, u nekima se pad nastavlja zabrinjavajućom brzinom.

Velike razlike među županijama

Prema podacima DZS-a, Istarska i Brodsko-posavska županija jedine su zabilježile blagi porast broja učenika, dok je u Gradu Zagrebu pad iznosio tek 0,2 posto.

S druge strane, najveći pad broja osnovnoškolaca zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj učenika u samo jednoj godini smanjen za više od 2,2 posto.

Bjelovarsko-bilogorska županija izgubila 17 posto stanovnika

Ni Bjelovarsko-bilogorska županija nije izuzetak od negativnih demografskih trendova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do druge polovice 2024. godine broj stanovnika u županiji smanjio se za 17 posto te danas iznosi 98.266 stanovnika.

Iako se po padu broja stanovnika ne nalazi među najugroženijim hrvatskim županijama, podaci pokazuju kako se i ovdje nastavlja dugogodišnji trend iseljavanja i smanjenja broja djece, što će se u narednim godinama sve više odražavati na broj učenika u osnovnim školama.

Još zabrinjavajuća slika na razini općina

Prava razmjera demografskih promjena vidi se tek kada se podaci promatraju na razini gradova i općina. Usporedba s 2011. godinom pokazuje da se broj učenika povećava uglavnom u Zagrebu i njegovoj okolici, u Istri te uz veći dio jadranske obale – piše index.hr.

Nasuprot tome, mnoge općine u unutrašnjosti Hrvatske suočavaju se s drastičnim padom broja djece. U pojedinim sredinama, poput Knina, Iloka, Dvora, Gračaca, Nijemaca, Gunje, Stare Gradiške i Hrvatske Kostajnice, broj osnovnoškolaca od 2011. godine smanjio se za oko 50 posto, a u nekim slučajevima i više.

Analitičari smatraju kako je u pojedinim dijelovima zemlje, poput Brodsko-posavske županije, blagi rast moguće povezati s doseljavanjem stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

Djeca nestaju brže od stanovništva

Podaci pokazuju kako pad broja djece nije samo posljedica ukupnog smanjenja broja stanovnika.

Naime, broj osnovnoškolaca opada znatno brže od ukupnog broja stanovnika, što upućuje na to da se upravo mlade obitelji i stanovništvo reproduktivne dobi sve više sele prema Zagrebu i priobalju. Takvi trendovi dodatno pogoršavaju demografsku perspektivu brojnih ruralnih i slabije razvijenih krajeva Hrvatske.

Sve manje učenika, a više učitelja

Zanimljiv podatak pokazuje da se, unatoč kontinuiranom padu broja učenika, broj učitelja u Hrvatskoj u istom razdoblju gotovo ravnomjerno povećavao.

Takav trend otvara pitanja o budućoj organizaciji školskog sustava, osobito u sredinama koje iz godine u godinu imaju sve manje djece.

Najteže tek dolazi

Demografi upozoravaju kako bi stanje moglo postati još nepovoljnije u godinama koje dolaze.

Naime, nakon pet godina relativno stabilnog broja novorođene djece, od sredine 2022. godine ponovno je zabilježen značajan pad nataliteta. Posljedice tog trenda tek će se osjetiti kada te malobrojnije generacije za nekoliko godina krenu u osnovnu školu.

Podaci Državnog zavoda za statistiku tako još jednom potvrđuju da Hrvatsku očekuju ozbiljni demografski izazovi, a pad broja učenika postaje jedan od najvidljivijih pokazatelja dugoročnih promjena stanovništva.

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju ovi podaci predstavljaju dodatno upozorenje da će, uz gospodarski razvoj, jedan od najvećih izazova u narednim godinama biti upravo demografska obnova i zadržavanje mladih obitelji. Broj djece koja danas sjeda u školske klupe ujedno je pokazatelj kako će izgledati tržište rada, gospodarstvo i život lokalnih zajednica za desetak ili dvadesetak godina.

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku (DZS), analiza Pokazatelji.hr.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2024. u prosjeku su u Gradu Zagrebu skočile za 14,2 posto, na Jadranu za 11,8 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 19,3 posto.

U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj porasle su za 3,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest u odnosu na četvrti kvartal 2024., skočile za 16,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Pritom su novi stambeni objekti u prosjeku poskupjeli za 3,5 posto u odnosu na treće tromjesečje 2025., a za 14,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine.

Kada je riječ o cijenama postojećih stambenih objekata, one su bile više za 3,4 posto na kvartalnoj, a 16,4 posto na godišnjoj razini.

Cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2025. u odnosu na treći kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb bile više za 1,2 posto, za Jadran za 4,9 posto, a za ostala područja za 5,2 posto.

Na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu u prosjeku su porasle za 14,9 posto, na Jadranu rast je iznosio 14,5 posto, dok su na ostalim područjima cijene stambenih objekata u četvrtom lanjskom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2024. prosječno bile više za 23,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Izvor: index.hr/Hina

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Novi stambeni objekti u trećem tromjesečju 2025. poskupjeli su u prosjeku za 2,6 posto u odnosu na drugi kvartal. U odnosu na treće tromjesečje 2024. godine cijene novogradnji porasle su za 12,2 posto, pokazuje izvješće DZS-a.

Cijene postojećih stambenih objekata bile su više za 2,9 posto na kvartalnoj, a 14,2 posto na godišnjoj razini.

Cijene najviše porasle u Zagrebu

Cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2025. u odnosu na drugi kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb bile više za 4,9 posto, za Jadran 0,5 posto, dok su za ostala područja porasle za četiri posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 16,8 posto. Na Jadranu je rast iznosio 9,2 posto, a na ostalim područjima 17,1 posto, pokazuju statistički podaci.

DZS-ov indeks cijena stambenih objekata mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koje su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu, napominju iz statističkog zavoda.

Izvor: index.hr/Hina

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!