Tako smo ovog tjedna upoznali Frana Blažana iz Đulovca, mladog stručnjaka iz građevinske struke, i to na velikom gradilištu budućih bjelovarskih toplica – Wellovar. Fran nam je ispričao kako su on i ekipa iz istog sela godinama radili u Njemačkoj, skupljali iskustvo i znanje, a onda donijeli važnu odluku – vratiti se kući.

– Nakon pet godina rada u Njemačkoj, a neki i više, odlučili smo se vratiti jer smo vidjeli da se i u Hrvatskoj puno gradi i da se posao širi. Sve ono što smo radili u Njemačkoj, danas radimo ovdje – u Bjelovaru, u Daruvaru i drugim gradovima. Ima nas sedam u ekipi, radimo instalacije grijanja, vode, ventilacije i klimatizacije – kaže Fran.

Dodaje kako im je posebno drago što mogu raditi u svojoj državi, blizu obitelji i doma.

Po povratku u Hrvatsku Fran je otvorio i vlastitu tvrtku FB MONTING d.o.o., a ono što ga najviše veseli jest činjenica da – posla ima.

– Posla ima dovoljno, radimo, zadovoljni smo i sretni što smo se vratili – poručuje.

Njegova priča pokazuje da se trendovi polako mijenjaju i da Hrvatska, uz priliku i dobar rad, može ponovno postati mjesto u kojem mladi žele ostati – i vraćati se.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Hrvati se manje žene, ali još manje razvode. Pokazuju to nedavno objavljeni podaci DZS-a o broju sklopljenih i razvedenih brakova u 2023. godini. A brojke kažu da je prošle  godine u Hrvatskoj sklopljeno 17.306  brakova, a razvoda je bilo 4.407, što je 768 brakova i 401 razvoda manje nego u 2022. godini. U postotcima, broj sklopljenih brakova prošle je godine u odnosu na 2022. pao za 4,25%, dok je broj razvoda pao za 8,34%. U gradovima je, tako, prošle godine sklopljeno 12.186 brakova dok ih je 3.369 i službeno okončano. U općinama je, pak, sklopljeno 5.120 brakova, a razvoda je bilo 1.038. Veći broj brakova nego godinu ranije bilježi tek 49 gradova i 158 općina i tek četiri od 20 županija. Kad su, pak, razvodi u pitanju, porast je zabilježilo 49 gradova i 169 općina te pet županija – piše portal gradonacelnik.hr

Pad broja brakova i razvoda: U 2023. sklopljeno je 17.306 brakova (4,25% manje nego 2022.), a razvedeno 4.407 brakova (8,34% manje nego prethodne godine).

Gradovi:

– Najviše brakova u apsolutnim brojkama bilježe Zagreb, Split i Osijek, dok su Benkovac i Imotski vodeći u omjeru brakova prema broju stanovnika.

– Najviše razvoda zabilježeno je u Zagrebu (922), Splitu i Osijeku, dok su prema broju stanovnika prednjačili Hrvatska Kostajnica i Otok. Najviše razvoda u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bilo je u Grubišnom Polju i Garešnici.

– Devet gradova, uključujući Čabar, Drniš i Buzet, nisu zabilježili nijedan razvod.

Općine:

– Zmijavci vode u omjeru sklopljenih brakova (11,49 na 1.000 stanovnika), dok je najviše brakova u apsolutnim brojkama bilo u Viškovu. Gledano u odnosu na broj stanovnika, najviše brakova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sklopljeno je u općini Đulovac.

– Podstrana je prednjačila po broju razvoda, dok je općina Severin u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji imala najveći omjer razvoda prema broju stanovnika.

Županije:

– Slavonske županije prednjače po broju brakova u odnosu na stanovništvo, dok Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka bilježe najveći apsolutni broj.

– Krapinsko-zagorska županija imala je najveći porast razvoda (29,07%).

Rekorderi:

-Najveći rast brakova zabilježen je u Kastvu (80,77%) i Cresu (71,43%).

-Otok vodi po porastu broja razvoda s povećanjem od 333,33%.

Ovi podaci ukazuju na regionalne razlike i blagi pad trenda sklapanja i razvoda brakova.

Izvor: gradonacelnik.hr

Foto: freepik

Prema pristigloj suglasnosti za Područnu školu Frankopanska predviđena je rekonstrukcija i dogradnja pet novih učionica s pratećim sadržajima ukupne bruto površine 778 četvornih metara. Za Područnu školu Bastaji predviđena je rekonstrukcija i dogradnja tri nove učionice s pratećim sadržajima i male školske sportske dvorane sve zajedno ukupne bruto površine 793 četvorna metra.

Osim za ove dvije škole Bjelovarsko-bilogorska županija zatražila je suglasnosti Ministarstva i na idejna rješenja za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Trnovitica i OŠ Berek te za Područne škole Podgorci, Predavac, Zrinski Topolovac i Prgomelje koje su dio matične OŠ Rovišće.

– Ovim smo korak bliže ostvarenju plana da do 2027. godine sve naše osnovne škole pređu na rad u jednoj smjeni i krenu s provedbom projekta cjelodnevne škole. Vjerujem da ćemo do tog zacrtanog roka ispuniti sve uvjete i stvoriti potrebne kapacitete kako bi se s projektom krenulo na vrijeme – komentirao je pristigle suglasnosti župan Marko Marušić.

– Protiv 74-godišnjaka slijedi podnošenje optužnog prijedloga zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira – poručuje policija.  

Foto: freepik

Foto: Pixabay

– Fasada je gotova, uskoro bi kraju trebali biti privedeni i unutarnji radovi, krečenje i postavljanje pločica i to nas jako raduje. Još nam ostaje ono što sami uređujemo, a to je prostor u potkrovlju gdje će biti etno soba i skladište za nošnje – potvrdio je predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zoran Blanuša.

Objekt u Rogoži simbol je i uzajamnog pomaganja predstavnika vlasti i manjinskog društva. Naime, Grad Garešnica ustupio je pravo građenja Srpskom narodnom vijeću, a ono je odobrilo nova kapitalna ulaganja. Zajedno sa županijskom pomoći, ukupno je do sada u objekt u Rogoži utrošeno 345 tisuća eura.

– Značajna je investicija i po činjenici da je SNV u adaptaciju i proširenje ovog objekta ugradilo 312 278 eura i to će biti sredstva koja će potpuno zadovoljiti izgled ovog polivalentnog prostora koji će biti na korist svima. Moram napomenuti da se  i Županija uključila s 33182 eura – izvijestio je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije, Darko Karanović.

Zadovoljni su u srpskoj zajednici i što je SNV odobrio iz sustava Kapitalnih investicija projekt proširenja i sanaciju krovišta NK Radničkog u Velikom Vukovju. Radi se o ulaganju od 7100 eura. Ukupna vrijednost svih ugovora koji su potpisani u sjedištu SNV-a u Zagrebu je gotovo milijun eura, a u funkciji su zaštite i promicanja kulturnog i nacionalnog identiteta srpske nacionalne manjine.

Odobreno je i ulaganje u sanaciju parohijskog doma u Narti.

– Očekujemo da će rebalansom županijskog proračuna biti prihvaćena molba za popravak krovišta i unutarnjih prostorija u Društvenim domu u Gornjoj Vrijeski, općina Đulovac, kao i sredstva za skladišni prostor svlačionica NK “Imsovac” – kazao je Karanović.

Iza Vijeća srpske nacionalne manjine kako na županijskoj, tako i na nižim gradskim i općinskim razinama puno je i društvenih događanja. Vjerni tradiciji čestih okupljanja u svojim prostorima su i daruvarski Srbi. U tamošnjem Srpskom kulturnom centru “Isidor Dobrović” tako su krajem rujna priredili Dane srpske kulture u sklopu kojih je održana likovna kolonija slikara likovne sekcije SKD Karlovac, “Đorđe Petrović” te izložba pod nazivom “Knjige ispod pijevnice”, izložba  starih bogoslužnih knjiga te narodnih ručnih vezova. Ove zaista rijetke, a vrijedne knjige su vlasništvo Srpske pravoslavne crkve u Bjelovaru koja je posvećena Svetoj Trojici.

Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Đulovac proslavilo je u Mjesnom domu u Batinjanima vjerski praznik Aranđelovdan, što je ujedno i slava općinskog Vijeća. Svečanost je otvorio predsjednik Vijeća SNM Đulovac gospodin Milan Radaković pozdravivši prisutne goste i vijećnike koji su se na radost domaćina odazvali pozivu u velikom broju. Posebno zadovoljstvo domaćinima činilo je prisustvo župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marka Marušića, gradonačelnika Grada Daruvara Damira Lneničeka, bivšeg i sadašnjeg načelnika Općine Đulovac, Drage Hodaka i Anđelka Kolića  te prijatelja iz drugih manjinskih zajednica. Najbolji je to primjer sloge te uvažavanja tradicije i različitosti na našim prostorima.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 01/23 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info

Najprije su posjetili Garešnički Brestovac i mladog liječnika Bornu Emića te se susreli s garešničkim gradonačelnikom Josipom Bilandžijom, zatim su u Končanici uz načelnika Zlatka Bakunića obišli mladu liječnicu Ivu Hroh, a posjet su završili obilaskom Zavoda za hitnu medicinu u Grubišnom Polju gdje ih je dočekao gradonačelnik Zlatko Mađeruh te ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu BBŽ Nenad Mrzlečki.

Odlične su vijesti kako je u zdravstvenim ustanovama kojima je BBŽ osnivač prošle je godine zaposleno 28 novih liječnika, od čega ih je 23 stiglo s fakulteta.

Dr.med. Borna Emić prošle je akademske godine bio korisnik županijske stipendije. Grad Garešnica na korištenje mu je dao stan, a u Garešničkom Brestovcu radi na puno radno vrijeme, što je dobra vijest za mještane koji stalnog liječnika nisu imali već sedam godina.

Dr.med. Iva Hroh u Končanici se zaposlila odmah po završetku fakulteta, u rujnu prošle godine. Buduća je specijalizantica ginekologije Doma zdravlja BBŽ.

U ispostavi Zavoda za hitnu medicinu BBŽ u Grubišnom Polju zaposleno je pet novih liječnika, od čega četiri mlada. Krajem prošle godine konačno je pokrenut TIM 1, odnosno tim s liječnikom koji je bio predviđen još 2016. godine Mrežom hitne medicine.

– Od 1. studenog prošle godine službeno je temeljem ugovora s HZZO-om profunkcionirao TIM 1 gdje smo uspjeli zaposliti pet liječnika. Tehničare i vozače smo otprije imali u TIM-u 2, naveo je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu BBŽ Nenad Mrzlečki.

Zapošljavanje liječnika bio je izazovan posao s obzirom na to da je njihov nedostatak jedan od gorućih problema u cijeloj Hrvatskoj. Deset natječaja prošlo je bez uspjeha, pa su se poslužili dodatnim mjerama i uvjetima, između ostalog i županijskim subvencijama kako bi privukli liječnike u ruralna područja. Srećom, u tome su uspjeli te se na posljednji natječaj prijavilo i više liječnika nego ih je bilo potrebno. No, potreban je Zavodu još jedan liječnik kako bi se ispoštovalo Mrežu hitne medicine.

– Od 25 liječnika potrebnih mi imamo 24 zaposlenih. Nedostaje liječnik u Čazmi. Taj nedostatak pokrivamo tako što su četiri liječnika dovoljno u timu da se funkcionira cijeli mjesec, a peti je po Mreži predviđen za pokrivanje godišnjih odmora, bolovanja i slično, otkriva Mrzlečki.

Župan Marko Marušić nije skrivao zadovoljstvo ovim zapošljavanjima.

– Mogu biti zadovoljan ne samo s hitnom medicinom, nego s cijelim zdravstvenim sustavom. Naša zadaća kao osnivača je da brinemo o zdravstvenom sustavu naše županije i tu me posebno veseli da je 28 novih liječnika došlo raditi u našu županiju tijekom prošle godine. U Grubišnom Polju je u Mreži hitne medicine TIM 1 bio predviđen od polovice 2016. godine i uspjeli smo ga sada formirati zajedno s liječnikom i to pruža sigurnost građanima da će imati dostupnu hitnu za nepredviđene situacije, napominje Marušić.

Vjeruje kako su županijske mjere pomogle da mladi liječnici dođu raditi u manja mjesta.

– Sufinanciramo troškove za kamate na stambene kredite, stručna usavršavanja medicinskog osoblja, troškove podstanarstva, stipendije smo podigli s tisuću na tri tisuće kuna mjesečno i svakako to daje rezultate. Tu moram pohvaliti i pojedine jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju stanove liječnicima koji dođu u njihovu sredinu. To je ona zajednička suradnja kojoj ja težim i koja je urodila plodom, naglašava Marušić.

Županija će, kaže, i dalje težiti da se te mjere nastave provoditi u svrhu podizanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite. Izrazio je zadovoljstvo da su se liječnici vratili u neka mjesta koja ih na puno radno vrijeme nisu imali godinama poput Garešničkog Brestovca i Đulovca. To je i demografska mjera jer, smatra župan, mjesta bez liječnika teško će privući mlade obitelji.

Naglasio je kako je važna suradnja s resornim ministarstvom i Vladom RH, a posebno se osvrnuo i na Opću bolnicu Bjelovar čiji je kredit njihovom intervencijom skinut s leđa građana. Nakon što je Vlada preuzela otplatu kredita za bolnicu, nada se župan da će Županija prodisati jer je inače od 14 i pol milijuna kuna decentraliziranih sredstava za funkcioniranje pet zdravstvenih ustanova BBŽ polovica odlazila na otplatu navedenog kredita. Osim toga, Vlada je obećala da će u naredne dvije godine opremiti novu zgradu bjelovarske bolnice za što će se utrošiti 70 milijuna kuna. Samim time, poručuje Marušić, Bjelovar će postati primamljiviji mladim liječnicima.

– Mi puno očekujemo od reforme zdravstva koja je najavljena gdje će se sigurno ići pojačavati primarna zdravstvena zaštita, gdje će se težište prebaciti i na Domove zdravlja da imaju veću i kvalitetniju ulogu nego dosad. Mi ćemo to pratiti i sigurno ćemo činiti sve da u svakoj sredini bude dostupan što veći broj specijalista, ističe Marušić.

Liječnica Maša Kopušar iz Zagreba došla je raditi u Grubišno Polje, a otkrila nam je što ju je pritom motiviralo.

– Ja sam nakon fakulteta bila jako motivirana da odem raditi na vanjsku hitnu negdje izvan Zagreba, u neko manje mjesto jer i se to činila kao odlična prilika da napredujem kao liječnica i prvenstveno da se odselim od doma. Odluka je pala na Bjelovarsko-bilogorsku županiju između ostalog zato što je bilo otvoreno pet radnih mjesta, a Županija mladim liječnicima daje subvenciju za stan, govori Kopušar kojoj je ovo prvi posao nakon fakulteta, a radi tri mjeseca.

– Moja generacija nema više obvezan staž, nego odmah nakon fakulteta se možemo zaposliti kao liječnici obiteljske medicine, u izvanbolničkoj hitnoj ili na rad pod nadzorom kod liječnika obiteljske medicine ili u bolnicu, navodi liječnica Maša Kopušar.

Otkriva kako u početku nije bilo puno posla jer je ljudima u Grubišnom Polju trebalo vremena da se naviknu jer dosad nisu imali tim s liječnikom. No, posla je sve više i zato joj je važna podrška kolega. Veoma je zadovoljna svojim timom te, kako kaže, ne može poželjeti bolje kolege jer radi s mladim ljudima s kojima ima odličnu komunikaciju. Pohvalila je i tehničare i vozače koji su vrlo iskusni i čuvaju im leđa.

Grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh ocijenio je formiranje TIM-a 1 izuzetno važnim.

– Više od 20 posto stanovnika starije je od 65 godina. Sve je veća potreba za zdravstvenim uslugama, a naši građani će sad 24 sata imati adekvatnu skrb kroz Dom zdravlja, naveo je te zahvalio i Županiji i Domu zdravlja što su prepoznali taj problem i riješili ga.

Ovom prilikom ravnateljica Osnovne škole Đulovac je poručila: „Udruga Impress provodila je 8 radionica tjedno u Đulovcu i Bastajima i time podigla kvalitetu života učenicima. Nadamo se nastavku suradnje.“

– Nama je kao udruzi cilj pružiti jednake prilike za djecu i mlade gdje god se nalazili i u tome smo zajedničkom suradnjom uspjeli. Problem kod manjih sredina je što djeca i mladi nemaju dostupnost javnog prijevoza, nemaju iste prilike. Kroz ovu godinu sami smo vrlo često financirali prijevoz i gorivo kako bismo održavali aktivnosti učenja engleskog, kreativnih radionica, plesnih aktivnosti, volonterskog centra, STEM radionica. Zalagat ćemo se za to da sustav prepozna potrebe manjih zajednica i omogući im sustavno u dovoljnoj mjeri potrebne aktivnosti za razvoj, rekla je predsjednica udruge Impress Tanja Herceg.

Uvodnoj točki nastupili su: Dalila Horak, Impress mažoretkinja Daruvar, Đulovačke mažoretkinje, a publiku je pozitivno iznenadio nastup i njihovih profesora s učenicima: psihologinja Aleksandra Ranilović, profesor kineziologije Dario Santo i učenik Leon Bijelić sa pjesmama: Pride and joy (Stevie Ray Vaughan) i Tell me (Howlin Wolf).

Dan talenata je bio podijeljen u tri kategorije: STEM, kreativna te obiteljska kategorija. Svi natjecatelji su dobili simbolične nagrade, a pobjednici i ulaznice za bazen. STEM kategorija je uključivala: znanost, crtanje i izradu maketa. Djeca su sve ugodno iznenadila sa svojim talentima. U kreativnoj kategoriji je bilo zastupljeno: pjevanje, plesanje, sviranje, gimnastika i gluma. Svi su bili vrlo kreativni, neki su osmislili vlastitu koreografiju, pjevali su, plesali i zabavili se. U obiteljskoj kategoriji su bili uključeni roditelji i njihova djeca te su zajedno pokazali svoje talente. U žiriju su bili: Ravnateljica OŠ Đulovac Vlatka Tokić, Predsjednica udruge Impress Tanja Herceg, profesor kineziologije Dario Santo i psihologinja Aleksandra Ranilović.  

Nagrade su osvojili

OBITELJSKA KATEGORIJA: 1. mjesto – Rafael, Anđela i Božana Lejčić,

STEM KATEGORIJA: 1. mjesto – Atina Starčević-Šibalić, 2. mjesto – Dorian Šilarić, 3. mjesto – Valerija Marinović,

KREATIVNA KATEGORIJA: 1. mjesto –  Magdalena Geler i Ana Đorđević, 2.mjesto- Ana Marija Tunić, Božica Vrnavić, Lana Deligegić i 3.mjesto – Barbara Matić.

Najsimpatičniji nastup – Antonija Jozić, Nikolina Vrnavić i Marija Jozić

Nagrada za spretnost – Valerija Jaković

Popis svih natjecatelja: Božica Vrnavić, Ana Đorđević, Magdalena Geler, Rafael Lejčić, Anđela Lejčić, Božana Lejčić, Atina Starčević-Šibalić, Bojana Dokić, Valerija Marinović, Elizabeta Nikolić, Dorian Šilarić, Valerija Jaković, Lana Deligegić, Ivana Jaković, Josipa Đorđević, Lorena Jaković, Antonia Đorđević, Laura Jaković, Ana Marija Tunić, Barbara Matić, Antonija Jozić, Nikolina Vrnavić i Marija Jozić.

– Djeca su bila sretna, radosna, izmamili smo im osmijeh na lice i to nam je najveća nagrada, poručuju iz udruge Impress u čijoj su organizaciji Dana talenata sudjelovali: Tanja Herceg, Sara Ileković Đorđević, Kornelija Mačković, Marko Mesarek, Joakim Jaković te volonteri Eylul Basci, Onurhan Ozturk i Ema Rašić.