U štrajku je s današnjim danom oko 5000 naših članova, a imamo podršku i drugih sindikata, sudaca, građana, zaposlenika koji nisu članovi našeg sindikata.

Nastavljamo borbu za plaće dostojne normalnog života, za pošteno vrednovanje našeg rada i da se konačno čuje i naša priča. A ona glasi da zaposlenici sudskih tijela i državnih odvjetništava rade s prosječnim plaćama od 500 do 700 eura i s tim ne mogu izdržati ni do kraja mjeseca, a kamoli do sljedeće plaće. Rade dvostruko više, jer ih nema tko zamijeniti. Nitko ne želi doći raditi u državnu upravu zbog tako niskih plaća.

Vlada je donijela odluku o povećanju plaća od 60 do 100 eura zaposlenicima u državnim tijelima s najnižim primanjima. Podržavamo to povećanje, ali i dalje tražimo da se plaće zaposlenika u sudskim tijelima i državnim odvjetništvima povećaju za 300 eura, čime se dolazi do prvotnih 400 eura neto koliko smo od početka tražili. A taj početak krenuo je još prije tri godine i sve ove godine vladajući nas nisu htjeli saslušati. Čak su nam htjeli i zabraniti štrajk, ali i Županijski sud je presudio da je naša borba zakonita.

“Govorili su nam – niste reprezentativni ne možete štrajkati, ne možete pregovarati o osnovici, ne možete razgovarali o koeficijentima jer su uređeni uredbom, ne smijete ništa, pa smo danas pokazali da smo ipak reprezentativno hrabri i da ipak možemo sve. Pokušavaju nam podmetati, zastrašiti, okretati nas jedne protiv drugih, ali poručujemo im – nećemo to dopustiti”, rekla je Iva Šušković, predsjednica SDLSN RH.

Na blagdan Tijelova, s obzirom da je neradni dan zaposlenici neće štrajkati, ali u petak se štrajk nastavlja jednakim žarom. Nećemo odustati dok se ne ispune naši zahtjevi ili dok od Vlade ne dobijemo protuponudu koju će prihvatiti svi naši članovi.

Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske

Foto: sdlsn.hr

Lijepa je to gesta župana, no čini se da će ga vijećnici uskoro početi još jače pritiskati. Naime, Vlada je izmjenama zakona predložila model prema kojem je osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika jednaka osnovici za izračun plaća državnih službenika.

Osnovica se povećava, koeficijent se smanjuje, a plaće će svima na koje se ove izmjene odnose rasti, pa tako i čelnicima Županija. Njihova plaća moći će doseći 26,5 tisuća kuna, odnosno 1,5 tisuću kuna više nego dosad.

Župan Marušić sada prima plaću od 25.333,24 kune bruto, a tijekom studenog pripalo mu je i 500 kuna dnevnice za službena putovanja. Ako mu se plaća dodatno poveća, hoće li je smanjiti ili će odvajati veći dio novca za humanitarne svrhe pokazat će vrijeme, ali i aplikacija Otvorena županija za čije održavanje, spomenimo uzgred, Županija mjesečno plaća 14.747,63 kune, stoji u aplikaciji Transparentno.

Radi se naime o tome da bi se navedenim Zakonom kontroliralo porijeklo imovine koja je sve češće kod državnih službenika u imovinskoj kartici dokazano krivo upisana, podcijenjena, ili nešto slično. Nerijetko za pojedine nekretnine navode kako su ih stekli nasljeđivanjem a istovremeno nitko ne pita rodbinu kako su oni sa svojim nesrazmjernim primanjima stekli te nekretnine.

Udruga Glas poduzetnika je, s obzirom na najavljene kontrole, predviđenu moguću korupciju i represiju državnih inspektora, te njihovu samovolju koju bi pojedini mogli koristiti za svoju osobnu dobit, provela anketu. Postavili su pitanje treba li uvesti transparentnost porijekla imovine državnih inspektora, carinika, svih državnih službenika za koje postoji visok rizik korupcije?

Naime, da pojasnimo, navedeni zakon odnosio bi se na sve državne dužnosnike. Tu su suci koji nemaju status državnih dužnosnika, članovi uprava i nadzornih odbora trgovačkih društava čiji su većinski vlasnici RH ili jedinice lokalne samouprave, te članovi upravnih vijeća ili bilo kojih upravnih organa svih pravnih osoba s javnim ovlastima. Nadalje, također bi se moglo bi se ispitivati i porijeklo imovine njihovih bračnih i izvanbračnih partnera, braće, sestara, roditelja i potomaka, ako je ta imovina stečena pravnim poslovima gore nabrojanim dužnosnicima.

TEKST SE NASTAVLJA




Iako su se anketom nadali doći do rezultata da postoji razina povjerenja koja postoji u državne službenike, dobiveni rezultati pokazali su upravo suprotno. 97,5% ispitanika mišljenja je da treba uvesti obaveznu transparentnost porijekla imovine za sve kategorije državnih službenika koje bi mogle iskorištavati svoju poziciju. Također, smatraju da bi se taj zakon trebao provesti i retroaktivno. Nadalje, uz navedenih 97,5% ispitanika njih još 2,5% se slaže da bi porijeklo imovine trebalo biti transparentno ubuduće. Sveukupno radi se dakle o 99,9% ispitanika koji su za uvođenje navedenog zakona. Ako išta govori o povjerenju u državne službenike onda je to ovaj postotak.

Problem naime postoji i dalje, i veoma je izgledno da se Zakon još u dogledno vrijeme neće donesti. Vlada se pritom branim objašnjenjima kako Zakon nije potreban jer već postoje mehanizmi kojima bi se moglo otkriti i kazniti neprijavljivanje imovine. Prvenstveno, tu je Opći porezni zakon. Nadalje, tu su i drugi porezni propisi. Sve navedeno dovodi nas zapravo do zaključka kako doista postoji način da se istraži porijeklo imovine. Međutim, čini se kako ne postoji volja. Kada bi postojala volja da se porijeklo imovine dužnosnika istraži, a one koje ne mogu dokazati kako su tu imovinu stekli kazni, nestašne dužnosnike ne bi mogli spasiti ni zastara ni pravdanje da su krivo shvatili upute za ispunjavanje imovinske kartice. S da to ipak nije slučaj i navedeno upućuje kako zapravo sustav ne funkcionira, nije izgledno da će takve pojave spriječiti i najbolji zakoni.