Ipak, situacija nije jednaka u svim dijelovima Hrvatske. Dok pojedine županije bilježe blagi rast ili gotovo nepromijenjen broj učenika, u nekima se pad nastavlja zabrinjavajućom brzinom.

Velike razlike među županijama

Prema podacima DZS-a, Istarska i Brodsko-posavska županija jedine su zabilježile blagi porast broja učenika, dok je u Gradu Zagrebu pad iznosio tek 0,2 posto.

S druge strane, najveći pad broja osnovnoškolaca zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj učenika u samo jednoj godini smanjen za više od 2,2 posto.

Bjelovarsko-bilogorska županija izgubila 17 posto stanovnika

Ni Bjelovarsko-bilogorska županija nije izuzetak od negativnih demografskih trendova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do druge polovice 2024. godine broj stanovnika u županiji smanjio se za 17 posto te danas iznosi 98.266 stanovnika.

Iako se po padu broja stanovnika ne nalazi među najugroženijim hrvatskim županijama, podaci pokazuju kako se i ovdje nastavlja dugogodišnji trend iseljavanja i smanjenja broja djece, što će se u narednim godinama sve više odražavati na broj učenika u osnovnim školama.

Još zabrinjavajuća slika na razini općina

Prava razmjera demografskih promjena vidi se tek kada se podaci promatraju na razini gradova i općina. Usporedba s 2011. godinom pokazuje da se broj učenika povećava uglavnom u Zagrebu i njegovoj okolici, u Istri te uz veći dio jadranske obale – piše index.hr.

Nasuprot tome, mnoge općine u unutrašnjosti Hrvatske suočavaju se s drastičnim padom broja djece. U pojedinim sredinama, poput Knina, Iloka, Dvora, Gračaca, Nijemaca, Gunje, Stare Gradiške i Hrvatske Kostajnice, broj osnovnoškolaca od 2011. godine smanjio se za oko 50 posto, a u nekim slučajevima i više.

Analitičari smatraju kako je u pojedinim dijelovima zemlje, poput Brodsko-posavske županije, blagi rast moguće povezati s doseljavanjem stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

Djeca nestaju brže od stanovništva

Podaci pokazuju kako pad broja djece nije samo posljedica ukupnog smanjenja broja stanovnika.

Naime, broj osnovnoškolaca opada znatno brže od ukupnog broja stanovnika, što upućuje na to da se upravo mlade obitelji i stanovništvo reproduktivne dobi sve više sele prema Zagrebu i priobalju. Takvi trendovi dodatno pogoršavaju demografsku perspektivu brojnih ruralnih i slabije razvijenih krajeva Hrvatske.

Sve manje učenika, a više učitelja

Zanimljiv podatak pokazuje da se, unatoč kontinuiranom padu broja učenika, broj učitelja u Hrvatskoj u istom razdoblju gotovo ravnomjerno povećavao.

Takav trend otvara pitanja o budućoj organizaciji školskog sustava, osobito u sredinama koje iz godine u godinu imaju sve manje djece.

Najteže tek dolazi

Demografi upozoravaju kako bi stanje moglo postati još nepovoljnije u godinama koje dolaze.

Naime, nakon pet godina relativno stabilnog broja novorođene djece, od sredine 2022. godine ponovno je zabilježen značajan pad nataliteta. Posljedice tog trenda tek će se osjetiti kada te malobrojnije generacije za nekoliko godina krenu u osnovnu školu.

Podaci Državnog zavoda za statistiku tako još jednom potvrđuju da Hrvatsku očekuju ozbiljni demografski izazovi, a pad broja učenika postaje jedan od najvidljivijih pokazatelja dugoročnih promjena stanovništva.

Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju ovi podaci predstavljaju dodatno upozorenje da će, uz gospodarski razvoj, jedan od najvećih izazova u narednim godinama biti upravo demografska obnova i zadržavanje mladih obitelji. Broj djece koja danas sjeda u školske klupe ujedno je pokazatelj kako će izgledati tržište rada, gospodarstvo i život lokalnih zajednica za desetak ili dvadesetak godina.

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku (DZS), analiza Pokazatelji.hr.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!