Božić – www.bjelovar.info

Korak do Božića – zasjala svijeća ljubavi i zajedništva

Branka Sobodić — Sun, 21 Dec 2025 13:53:14 +0000

Ušli smo u četvrti tjedan došašća i upalili četvrtu adventsku svijeću – svijeću ljubavi.
Njezina svjetlost donosi toplinu, nadu i poseban blagdanski sjaj, kako na gradskim adventskim vijencima, tako i u domovima brojnih obitelji.

Tjedan ljubavi i zahvalnosti
Ova adventska nedjelja poziva nas na mir, razmišljanje i pripremu srca za Božić – blagdan ljubavi, zajedništva i dobrote. Podsjeća nas koliko je važno biti zahvalan, cijeniti male trenutke i ljude koji nas okružuju.

Poruka ljubavi
Dijelimo radost, širimo ljubav, budimo podrška jedni drugima.
Život je prekratak za išta drugo osim sreće, dobrote i zajedništva.

Neka četvrta svijeća svima donese toplinu u srce i svjetlost u dane koji dolaze.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U Bjelovaru upaljena četvrta adventska svijeća – svijeća ljubavi

Župna zajednica Ciglena i Ždralovi poziva na duhovnu obnovu uoči Božića

Branka Sobodić — Thu, 18 Dec 2025 16:24:14 +0000

Župna zajednica Ciglena i Ždralovi upućuje poziv svim vjernicima na duhovni susret koji će se održati u petak, 19. prosinca, u filijalnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Severinu.

Program započinje u 17 sati svetom ispovijedi, nakon čega u 17.30 sati slijedi sveta misa te euharistijsko klanjanje.

Duhovna priprava nastavlja se i u subotu, 20. prosinca, kada će se u 16.30 sati u dvorani u Ždralovima održati velika sveta ispovijed.

Također, mogućnost za svetu ispovijed bit će i u nedjelju, 21. prosinca, u župama sv. Terezije Avilske i sv. Antuna, s početkom u 17 sati.

Pozivamo sve vjernike da se zajedničkom molitvom i sakramentom pomirenja pripreme za Božić – svetkovinu Božjega utjelovljenja.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Župna zajednica Ciglena i Ždralovi

Foto: Freepik

Općina Veliko Trojstvo pomaže umirovljenicima povodom Božića – prijave otvorene do 28. studenoga

Branka Sobodić — Tue, 11 Nov 2025 08:09:28 +0000

Općina Veliko Trojstvo objavila je poziv svim umirovljenicima i primateljima nacionalne naknade za starije osobe s područja Općine da podnesu prijavu za jednokratnu novčanu pomoć povodom blagdana Božića.

Pomoć će se isplaćivati iz Proračuna Općine Veliko Trojstvo za 2025. godinu, a rok za podnošenje prijava je 28. studenoga 2025. godine.

💶 Tko ima pravo na pomoć?

Jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura mogu ostvariti svi umirovljenici čija mirovina u prethodnom mjesecu ne prelazi 600 eura.

📝 Potrebna dokumentacija

Uz popunjen obrazac prijave, potrebno je priložiti presliku dokumenta iz kojeg je vidljiv mjesečni iznos mirovine za prethodni mjesec (odrezak mirovine, obavijest o mirovini i sl.).

📍 Način prijave

Prijava se može podnijeti:

osobno u sjedištu Općine Veliko Trojstvo,
putem e-pošte na adresu: milos@veliko-trojstvo.hr,
posredstvom Matice umirovljenika.

Više informacija dostupno je na službenim stranicama Općine Veliko Trojstvo 👉 veliko-trojstvo.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Unsplash

Pravoslavni Božić kakvim ga pamte bilogorski kazivači tradicije

Branka Sobodić — Mon, 06 Jan 2025 08:16:18 +0000

Pravoslavni vjernici diljem bilogorskog kraja pripremaju se za proslavu Badnjaka i Božića po julijanskom kalendaru. Iako su se s vremenom mnogi običaji izgubili, duh tradicije i dalje živi u nekim pravoslavnim kućama, čuvajući uspomene na blagdanske dane iz prošlih vremena. Prostor Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara često postaje mjesto okupljanja zajednice, gdje se kroz priče, pjesmu i zajedničke aktivnosti evociraju uspomene na djetinjstvo i običaje predaka. Blagdanski duh prenosi se generacijama, njegujući osjećaj pripadnosti i poštovanja prema nasljeđu.

Nedeljka Lazić

– Sjećam se, kod nas u Lasovcu, gdje smo iz Ribnjačke doselili kada sam imala 13 godina, na Badnjak se preko dana donosila hrastova grana. Za to su bili zaduženi muški, a žene su u kući pripremale jela. Postilo se i na stolu nije smjelo biti više od tri jela. Kod nas je to obično bio grah, med i cikla i pila se rakija. Najstariji ukućan unosio bi uvečer slamu u kuću i govorio Hristos se rodi, a mi bismo odgovarali Vo istinu se rodi! Slama se prostrla pod stol ili pokraj njega, a štrik s kojim je bila svezana, vezao se oko nogu stola – prisjeća se Badnjeg dana danas 90-godišnja Nedeljka Lazić.

Sretna što se i danas netko zanima za stare običaje, priča kako su se i nekada, baš kao i danas, razlikovali od kuće do kuće. Puno je toga ovisilo o tome koliko je obitelj bila imućna.

– Kod nas je u slami bilo novčića, bombona i mi djeca smo bili sretni kada bi ih pronalazili. No, u nekim drugim kućama su se veselili i samoj igri na slami – priča Nedeljka.

Stanovnici Malog Korenova pak običaje uoči pravoslavnog Božića razaznaju po tome tko je od kuda doselio.

Tako Nada Grubor govori o onima koje je njezina obitelj donijela iz rodnog, ličkog kraja.

– Nas je u kući bilo sedmeri i svatko je imao svoje zaduženje. Brat i ja smo bili najmlađi i za nas je Božić bio posebno veselje. Sjećam se nismo baš bili nešto jako voljni jesti pečenicu, odnosno meso. Nas je najviše veselila pečena guščja noga, omotana u očišćena crijeva. Svaki je dobio po jednu i to je nama bilo najbolje jelo na Božić. Nikakva pečenica nam to nije mogla zamijeniti – vraćaju Nadi uspomene osmijeh na lice.

I kod njih je najstarijih ukućan, djed, imao zadatak navečer, kada se sve smiri, unijeti slamu u kuću, a vjerovalo se, kaže, da koliko slame donese u naramku toliko će unijeti veselja.

– Djed je jedva ušao u kuću. Prije toga bi pokucao i na ulasku rekao Hristos se rodi, a mi bismo, naravno, odgovarali Vo istinu se rodi i posuli bismo ga žitom iz posude koja je stajala na stolu. Potom bi spustio slamu ispod stola, a noge od stola vezao užetom kako bismo svi stalno bili na okupu. Za to vrijeme svi bi dozivali piliće, jaganjce i svu drugu živinu kako bi je bilo u izobilju sljedeće godine – sjeća se 82-godišnja Nada.

I u njezinoj kući na stolu na Badnjak su smjela biti najviše tri jela. No, kako je njezin djed bio strastveni ribič trpeza na Badnjak kod njih je bila nešto bogatija nego kod nekih drugih.

– Djed bi negdje u lipnju upecao veću štuku i sušio ju okrećući prema suncu. To je nama bio kao bakalar, makar u to vrijeme nismo ni znali što je bakalar. U vodi u kojoj bi se namakao za Badnju večer kuhala se juha i jela sušena štuka i krupni grah, mi smo ga zvali gluvak – prepričava svoja obiteljska okupljanja na Badnju večer Nada Grubor.

Nakon večere na Badnjak i molitve djeca bi jedva dočekala igru na slami. Žene, pričaju nam naše sugovornice, nisu išle na ranojutarnju božićnu liturgiju.

– Budući da je bilo jako hladno u crkvu su tada odlazili mahom samo muškarci. Mi bismo ih čekali kod kuće. Moždari su pucali i cijelim selom se čulo od crkve kako pucaju s barutom, sve je odzvanjalo od pucnjeva. Prije toga mama bi nama djeci i staroj baki čitala priče iz knjiga koje je tata posudio u knjižnici. Često je odlazio u knjižnicu i od tamo sebi donosio ozbiljnije knjige, a nama dječje, posebno za Božić. Tako bismo uspjeli budni dočekati muške s liturgije i mogli zajedno ujutro doručkovati pečenicu – priča Nada.

Ni u kući Jovičića, obitelji čije prezime je Nada nosila kao djevojka, niti u onoj Nedeljke Lazić nije se kitio bor. Pričaju naše sugovornice da oni koji su bili pravoslavne vjere, a to su radili, drugi bi ih ismijavali. No, danas su stvari, kažu, posve drugačije. Sada se i u pravoslavnim kućama kiti bor.

Među one malobrojnije obitelji, koje još donekle drže do tradicije svojih predaka, spadaju Marija i Nikola Radujković. Priznaju, ponešto se i kod njih promijenilo, ali glavna obilježja pravoslavnog slavlja uoči Božića nisu previše.

– Nastojimo zbog unučadi održati te običaje kako bi znali pričati svojoj djeci kako je to nekada bilo i kakva je naša tradicija. I sada kada padne noće i svi vanjski poslovi se naprave ulazimo u kuću i u miru čekamo Božić. Unosimo slamu jer tome se djeca uvijek vesele. Večeramo posnu hranu, prekrižimo se i izmolimo. Naravno tri dana prije Nikolja sijemo pšenicu. Nekada se sijala na Savcu i govorilo se Savca sadi, Varca ladi, a Nikola kusa, a slama koju unosimo u kuću na Badnjak u njoj ostaje tri dana – dodaje svoja sjećanja Nikola Radujković.

Supruga Marija i on u svom Malom Korenovu njeguju i druge običaje pravoslavnih vjernika. Nije, kažu, lako sve ove godine pamtiti svaki detalj, ali ono najvažnije se ne zaboravlja. Baš kao što to čini i Nada Grubor.

– Djeca u to doba nisu dobivala skupocjene darove. Kako je tko zaslužio tolikoj je u prozoru pronalazio naranči i drugog voća, a za banane smo znali tek kada sam imala deset godina. Nisu ni kolači bili raznovrsni kao danas. U krušnoj peći bi se u četiri protvana ispekle orahnjače i makovnjače i to nam je moralo biti tjedan dana. Sjećam se i toga da se djeca nisu smjela nalaktiti na stol dok su jela na Badnjak jer će onda cijelu godinu biti lijena – dodaje Nada.

Marija Radujković pak i danas priprema česnicu. Svojevrsna pogača, zvana česnica, bila je neizostavna na badnjem stolu pravoslavnih vjernika.

– Ona je također posna i u nju sakrijem novčić i koga zapadne kod lomljenja bit će sretan, a tko nam u kuću prvi dođe drugi dan Božića darujemo ga novcem i čokoladom – govori Marija.

Djeca u to doba bila su najžalosnija treći dan nakon Božića. Značilo je to da slama ide iz kuće van.

– Djed je tu slamu zataknuo za svaku voćku kako bi bila rodna. I tada bi se iz kuće iznosila dojača, crtalo od pluga i oglavina od konja, koji su zajedno sa slamom stajali pod stolom kako bi se u nadolazećoj godini lako oralo, stoka bila zdrava i ljetina dobro rodila. Nikada neću zaboraviti niti onaj prizor kada bi baka na Božić unijela u kuću živo janje i oko vrata mu vezala crvenu vunu – sa sjetom se prisjetila božićnih događaja iz djetinjstva i Nada Grubor.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info

Večeras dođite u Rovišće i uživajte u božićnom koncertu!

Rahela Dedić — Sat, 28 Dec 2024 07:11:27 +0000

Općina Rovišće u prosincu provodi razne adventske i božićne aktivnosti te ovoga puta pozivaju na „Božićni koncert“. Tradicionalni koncert održat će se u danas, 28. prosinca, s početkom u 18:30 sati u Kulturnom centru Rovišće. Organizator koncerta je KUD Rovišće i Općina Rovišće, a nastupit će: Dječja skupina KUD-a Rovišće, Župni zbor župe Presvetog Trojstva Rovišće, Ženska vokalna skupina KUD-a Graničar Čazma, Mali vokalni sastav Mihe Rovišće, Zbor župe sv. Katarine, djevice i mučenice Nevinac, Gabriela Tomić uz pratnju profesora Ivana Mihajlovića na klaviru te će na samom kraju prezentirati zajedničku izvedbu.

– Dođite i uživajte u glazbenim izvedbama u blagdanskom ozračju. Nakon koncerta slijedi druženje uz prigodnu zakusku – poručuju iz Općine Rovišće.
Foto: Općina Rovišće

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Božićni koncert HORKUD-a Golub ispunio bjelovarsku katedralu radošću i zajedništvom

Branka Sobodić — Thu, 26 Dec 2024 20:40:27 +0000

Drugi dan Božića bio je poseban zahvaljujući tradicionalnom „Božićnom koncertu“ HORKUD-a Golub, koji se održao na blagdan sv. Stjepana Prvomučenika. Nakon večernje mise u katedrali sv. Terezije Avilske, mješoviti pjevački zbor, pučki pjevači i solisti izveli su prekrasan program uz pratnju orgulja, stvarajući time čarobnu blagdansku atmosferu.

Puni entuzijazma, izvođači su izveli najljepše božićne pjesme, a katedrala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, što svjedoči o velikom interesu građana za ovaj događaj. Koncertu je prisustvovao i bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak, čime je dodatno naglašena važnost ovog glazbenog događaja za zajednicu.

Organizatori su istaknuli da svake godine Božićni koncert poklanjaju građanima i vjernicima kao simbol mira, ljubavi i dobrote.

Cjelokupni program „Adventa u Bjelovaru“ potražite na POVEZNICI.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Blagdan svetog Stjepana Prvomučenika – Drugi dan Božića i sjećanje na mučenika

Branka Sobodić — Thu, 26 Dec 2024 13:31:55 +0000

Danas, 26. prosinca, katolički vjernici obilježavaju blagdan svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika. Sveti Stjepan poznat je po svojoj vjeri, oprostu i molitvi za progonitelje, što ga čini uzorom vjerničkog života.

Blagdan se često naziva i Stjepanje, Stipanje ili Štefanje, posebno u sjevernoj Hrvatskoj. Dan je to i imendana za one koji nose ime Stjepan, Stipe, Štef, Stipo, kao i za inačice poput Štefanija, Štefica, Krunoslav i Krunoslava.

Običaji na blagdan svetog Stjepana

Ovaj dan nosi bogatu tradiciju pučkih običaja:

Čestitanje imendana i posjete: Budući da se Božić slavi u krugu uže obitelji, dan svetog Stjepana često je rezerviran za čestitanje Božića i imendana susjedima, rodbini i prijateljima.

Misa i jaslice: Posjet crkvi, osobito uz vođenje djece kako bi vidjela jaslice, uobičajen je dio dana.

Simbolika crvene boje: Crvena boja liturgijskog ruha podsjeća na Stjepanovu mučeničku smrt.

Narodni običaji i vjerovanja

U nekim krajevima Hrvatske, blagdan svetog Stjepana povezan je sa specifičnim tradicijama:

Zaštita konja i magaraca: U sjevernoj Hrvatskoj i Istri sveti Stjepan štiti ove životinje, uz povremene utrke konja u prošlosti.

Darivanje roditelja: Na Braču su mlade žene posjećivale roditeljski dom darujući oca i majku.

Iznošenje slame: U Slavoniji i Baranji na ovaj dan iz kuće se iznosi slama unesena na Badnjak, simbolično označavajući kraj jednog ciklusa.

Narodne izreke

“Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje.”

“Bolje Božić kužan nego južan.”
Ove izreke povezuju vremenske uvjete na svetog Stjepana s plodnošću i rodom nadolazeće godine.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: narod.hr

Foto naslovna: Bjelovar.info- freepik

Najljepše okićene škole ovog Božića – Ekonomska i turistička škola Daruvar među najljepšima!

Branka Sobodić — Thu, 26 Dec 2024 12:56:19 +0000

Portal srednja.hr ove je godine organizirao natječaj za najljepše okićene škole u Hrvatskoj. Pristigle su brojne prijave osnovnih i srednjih škola, a kreativnost učenika i nastavnika zasjala je u punom sjaju kroz razne tematske i inovativne ukrase.

Od klasičnih božićnih dekoracija, preko motiva inspiriranih Grinchom, pa do unikatnih 3D ukrasa izrađenih rukama učenika, škole su se potrudile stvoriti čarobnu blagdansku atmosferu. Neke od škola dodatno su istaknule blagdanski duh kroz humanitarne božićne sajmove, čiji su prihodi namijenjeni onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Daruvarski ponos među najljepšima

Jedna od škola koja je svojim uređenjem osvojila pažnju je Ekonomska i turistička škola Daruvar, smještena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Učenici i nastavnici zajedničkim su trudom i kreativnošću stvorili pravo blagdansko čudo unutar školskih hodnika i učionica, pridonoseći čaroliji Božića.

Posebno se ističu ručno izrađeni ukrasi i tematski motivi koji su preplavili školski prostor, stvarajući toplu i veselu atmosferu za učenike, nastavnike i posjetitelje škole.

Blagdanska poruka iz Daruvara

Ponosni na svoj uspjeh, učenici i nastavnici škole uputili su blagdansku čestitku:

– S radošću i toplinom u srcu želimo vam čestitati Božić, praznik mira, ljubavi i zajedništva. Neka vam ovi blagdanski dani donesu radost obiteljskih trenutaka, iskrene osmijehe i inspiraciju za nove uspjehe u godini koja dolazi!

Uz Ekonomsku i turističku školu Daruvar, natječaj je otkrio mnoge druge škole diljem Hrvatske koje su pokazale iznimnu kreativnost i zajedništvo u stvaranju blagdanske čarolije. Pogledajte koje su škole najljepše okićene – potražite na POVEZNICI.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: srednja.hr

Foto: srednja.hr – Ekonomska i turistička škola Daruvar

Foto naslovna: Freepik- Ekonomska i turistička škola Daruvar

Proslava svetkovine Rođenja Kristova u Bjelovarsko-križevačkoj Biskupiji

Branka Sobodić — Thu, 26 Dec 2024 12:19:05 +0000

U srijedu, 25. prosinca, bjelovarsko-križevački biskup, mons. Vjekoslav Huzjak, predvodio je svečano euharistijsko slavlje u katedrali svete Terezije Avilske u Bjelovaru povodom svetkovine Rođenja Gospodnjega – Božića.

Naglasci iz propovijedi

Biskup Huzjak je istaknuo kako je Božić, blagdan rođenja Isusa Krista, prilika za duboku zahvalnost i obnovu vjere. Poručio je vjernicima:

– „Isus Krist, Sin Božji, postao je čovjekom kako bi nas spasio i pokazao put ljubavi, mira i svjetla.“

– Pozvao je okupljene da u Kristu prepoznaju smisao života, naglašavajući kako svjetlo Božića donosi radost i nadu svim ljudima, unatoč izazovima i poteškoćama.

– Posebnu je molitvu uputio za mir u svijetu, za prestanak mržnje i sukoba, te za sve koji su pogođeni ratom i patnjom.

Euharistijsko slavlje i sudionici

Uz biskupa, u slavlju su sudjelovali:

preč. Josip Stipančević, ekonom biskupije,
mons. Stjepan Ptiček, svećenik u miru,
vlč. Luka Premelč, duhovnik Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati,
vlč. Alen Zelčić, župni vikar u katedralnoj župi.

Pjevanje tijekom mise predvodio je katedralni zbor pod ravnanjem mo. Ivane Matkov, dodatno ističući svečanost proslave.

Poruka zajedništva i nade

Mons. Huzjak je u svojoj završnoj poruci pozvao sve vjernike da radost Božića prenesu u svoje obitelji, zajednice i svakodnevni život, svjedočeći Kristovu ljubav i milosrđe.

Proslava svetkovine Rođenja Kristova u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji bila je ispunjena duhovnošću, zajedništvom i radošću, pružajući priliku za duboko promišljanje o značenju Isusova rođenja i njegovom pozivu na ljubav i mir.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: biskupija-bk.hr

Blagdan sv. Stjepana: Pridružite se božićnom koncertu HORKUD-a Golub

Rahela Dedić — Thu, 26 Dec 2024 09:00:25 +0000

Na blagdan sv. Stjepana, 26. prosinca, HORKUD „Golub“ Bjelovar održat će tradicionalni božićni koncert. Pozivaju sve da im se pridruže u Katedrali „sv. Terezije Avilske“ u Bjelovaru od 19 sati (nakon večernje mise) uz najljepše božićne pjesme. Nastupit će mješoviti pjevački zbor i pučki pjevači. Koncert je organiziran u sklopu programa „Advent u Bjelovaru“.

– Zapjevajte najljepše božićne pjesme s nama – poručuju Golubaši!
Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva