Danas će Županija raspisati i preostale dvije mjere od ukupno osam za ovu godinu, a to su: potpora novootvorenim obrtima i sufinanciranje nastupa na sajmovima.

– Pozivam sve naše poduzetnike i obrtnike da se jave na ove otvorene mjere i da iskoriste ponuđena sredstva. Mjere će biti otvorene sve do iskorištenosti sredstava ili do 15. studenog ove godine. Nije cilj da se mjere raspisuju tek tako, a da se nitko na njih ne može javiti već je cilj da se ova sredstva povećaju – dodao je župan.

Naglasio je kako će gospodarstvenici i obrtnici i dalje imati podršku Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Zahvaljujem svima vama na vašem radu i djelovanju, a na tom putu ćete svakako imati podršku naše Bjelovarsko-bilogorske županije – naglasio je župan.

U ime poduzetnika i obrtnika kojima su uručeni ugovori za dodjelu potpora zahvalio je Branimir Unger, vlasnik radione za obradu drveta.

– Hvala županu, hvala na dodijeljenim potporama. Svake godine Županija raspisuje niz mjera i svake godine nas potjera malo naprijed. Svake godine odete barem malo naprijed. U ovim čudnim vremenima, ako na ništa drugo možemo se pouzdati u potporu Županije. Oni raspisuju mjere koje su nama potrebne i korisne. Pozivam kolege da se jave na čim veći broj mjera, da budemo prisutni te svojim doprinosom jačamo županiju u kojoj živimo – rekao je Branimir Unger.

Upravo zbog velikog interesa trvtki za radnim prostorom, kojima Grad Bjelovar pomaže i financijski u smještaju putem Tehnološkoga parka, Tehnološki park morao je preseliti na drugu adresu.

Tehnološki park trenutno zbrinjava 13 tvrtki smještenih na čak četiri bjelovarske adrese te 15 virtualnih tvrtki koje su registrirane na adresi Tehnološkoga parka, no svoj posao obavljaju s drugog mjesta.

U četvrtak 11. ožujka, novi prostor Tehnološkog parka obišao je gradonačelnik Dario Hrebak sa svojim zamjenikom Igorom Brajdićem.

– Prijašnju lokaciju Tehnološkog parka, Grad Bjelovar je ustupio Državnom arhivu Bjelovar i Konzervatorskom odjelu. Sukladno zakonu arhivu smo morali osigurati smještaj, no iskreno on više nije biti bio adekvatan malim poduzetnicima i IT zajednici koja je u našem gradu sve veća. Prostor iznad DM-a pruža sve ono što tvrtkama treba. Grad Bjelovar za potrebe Tehnološkog parka godišnje izdvaja 840 tisuća kuna, pola iznosa se odnosi na razne subvencije za poduzetnike, a ostatak odlazi na zakup prostora. S obzirom da imamo izuzetno dobru suradnju sa našim Veleučilištem u Bjelovaru i dekanicom Puharić, vjerujem da je daljnji razvoj IT sektora u Bjelovaru zajamčen. Trvtke su prije nekoliko godina zapošljavale svega nekoliko osoba, a sada neke imaju i više od 20 zaposlenih. Te tvrtke više nisu start – upovi, već renomirane tvrtke koje se razvijaju i čvrsto stoje na svojim nogama. Netko će možda reći da Grad Bjelovar previše izdvaja za IT sektor, no svi moramo biti svjesni da se na taj način otvaraju nova, izuzetno dobro plaćena radna mjesta. Kroz slijedećih pet, šest godina IT zajednica u Bjelovaru će biti svojevrsni stup bjelovarskog gospodarstva i mi tu priliku ne smijemo propustiti, poručio je gradonačelnik Hrebak. 

Konferenciji za medije prisustvovala je i Zrinka Puharić, dekanica Veleučilišta u Bjelovaru iz kojega iz godine u godinu „izlazi“ sve veći broj diplomiranih stručnjaka koji se direktno zapošljavaju upravo u IT sektoru. 

– Veleučilište u Bjelovaru je zajedno sa Gradom Bjelovarom osnivač Tehnološkog parka. U interesu nam je privlačiti renomirano firme kako bismo s njima poboljšali sporazume i ugovore te našim studentima omogućili što bolju praksu, odnosno zapošljavanje. Možda najzanimljivije je računalstvo, naš najmlađi smjer kojeg trenutno pohađa 164 studenta. Najveći pritisak za upis na računalstvo dolazi upravo s područja Bjelovara i Bjelovarsko – bilogorske županije. Sva naša tri smjera imaju zapošljivost veću od 90 posto. Iz prve generacija studenata računalstva diplomiralo je devetero studenata, jedna studentica je nastavila studij, dok ih osam radi u odličnim firmama, rekla je dekanica.

Tvrtka  Combis d.o.o. za usluge integracija informatičkih tehnologija u Bjelovaru djeluje posljednih godinu dana.

– Tvrtka Combis ima više od 400 zaposlenih djelatnika i 100 milijuna eura prihoda. U Bjelovaru smo otvorili ured u  jeku prvog vala korona krize i zbog toga nismo požalili. Ovdje smo naišli na vrlo povoljnu poduzetničku klimu i izuzetno kvalitetne ljude koji rade za nas. Trenutno imamo petero zaposlenih stučnjaka, no majeravamo se dalje razvijati i rasti, što znači i nova zapošljavanja IT stručnjaka. Dodatni potencijal vidimo kroz suradnju s Veleučilištem u Bjelovaru na kojem neki naši djelatnici povremeno predaju, istaknuo je voditelj Zoran Božićević.

Obrt Palmgraph bavi se grafičkim dizajnom i promidžbom i u vlasništvu je mladog Bjelovarčanina Luke Šipraka.  

– Odlučio sam ostati u Bjelovaru i otvoriti svoj obrt iz razloga što mi Bjelovar, zajedno sa Tehnološkim parkom nudi povoljne uvjete za rad i razvoj poduzetničkog pothvata. Bavimo se izradom vizualnih identiteta za poduzeća, Google oglašavanjem te oglašavanjem na društvenim mrežama. Također, razvili smo prvu hrvatsku aplikaciju za on-line cjenike. Aplikacija je razvijena tijekom početka pandemije prošle godine i aktivna diljem Hrvatske. S obzirom da su epidemiološke mjere onemogućavale držanje cjenika na stolovima, došli smo na ideju on-line cjenika. Aplikacija je nastala kroz četiri tjedna. Trenutno u obrtu radim samo ja, no uskoro ćemo otvarati četiri radne pozicije, pojašnjava mladi poduzetnik.

– Fina se unazad nekoliko godina okrenula otvaranju razvojnih centara, prvenstveno zbog odlične suradnje s raznim veleučilištima te školama u lokalnoj sredini. Veleučilištu u Bjelovaru smo omogućili donaciju za razvoj računalstva. Zasada imamo četiri djelatnika i nadamo se da će se taj broj povećavati. Planiramo omogućiti stipendije, studentski rad i obavljanje prakse, poručio je Ivica Prekratić iz Fine. 

Povećanjem površine Tehnološkog parka dobivena je mogućnost smještaja 13 tvrtki. Grad Bjelovar za start-up tvrtke u prvoj godini pokriva 100 posto troškova, u drugoj 75 posto, trećoj 50 posto te četvrtoj 25 posto, dok za scale-up trvtke pokriva 50 posto troškova zakupa.

Dubravko Martinić iz zagrebačke tvrtke Serengeti otkriva kako u tvrtci radi oko 150 djelatnika, dok ih je u Bjelovaru 22, uskoro 23. Šest djelatnika pristiglo je sa Veleučilišta u Bjelovaru, a uskoro će im se pridružiti i sedmi.

– Trenutno je ovdje zaposleno 62 djelatnika, s mogučnošću zapošljavanja još 47 osoba. Konstantno zaprimamo nove upite, interes postoji i mislimo da na ovaj način radimo jako dobru stvar. Razvoj IT zajednice svakako je jedan od prioriteta Grada Bjelovara, rekla je Sonja Novak, prokuratistica Tehnološkog parka.

– Financijska situacija u Gradu Bjelovaru je s obzirom na probleme vezane za COVID 19 bolja nego što smo očekivali. Od ožujka do srpnja smo imali pad izvornog prihoda između 20 i 25 posto, dok neki gradovi bilježe pad i do 50 posto, što je već zabrinjavajuće. Mi za srpanj i kolovoz bilježimo oko 10 posto pada izvornog prihoda i to nas je jako iznenadilo. Za nas je to dobra situacija i nadamo se da ćemo do kraja godine nastaviti upravo takav trend. Riječ je o privremenoj stagnaciji i vjerujem da ćemo ostati na takvoj razini. S obzirom što je sve bjelovarsko gospodarstvo do sada pretrpjelo, osobno sam prezadovoljan situacijom u kojoj se Bjelovar sada nalazi. Puno je elemenata koji su utjecali na to. Od državnih mjera pomoći, potpora države, do onoga što smo napravili u ožujku kada smo bjelovarskom gospodarstvu davali dovoljno zraka, stimulacija i poticaja. Sjećate se da tada niti jedan poduzetnik nije morao platiti niti jedan račun prema Gradu Bjelovaru. Gospodarstvenicima i ugostiteljima smo izašli ususret maksimalno. Ti rezultati su itekako vidljivi. Očuvana su brojna radna mjesta. Mislim da nam se sada vraća sva ona dobra politika koju smo napravili prije četiri, pet mjeseci. Hrabri potezi su „nagrađeni“ i vjerujem da ćemo godinu završiti uspješno. Vjerujem da nećemo imati veliki minus, poručio je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. 

U Bjelovaru plaće konstantno rastu u privatnom sektoru te je zaustavljen trend iseljavanja. Kao pomoć gospodarstvu nakon 20 godina potpuno je ukinuta stopa prireza. Već nekoliko godina građevinski sektor doživljava kontinuirani rast, a tome svakako doprinosi i činjenica kako se u Gradskoj upravi građevinske dozvole izdaju u rekordnom roku.

Iako je pandemija koronavirusa znatno utjecala na naše živote te se polako  privikavamo na sve propisane mjere, osim zdravstvene situacije važna je i ona ekonomska, a dosadašnji pokazatelji jasno pokazuju kako gospodarstvo Bjelovara nije pokleknulo i dobro se nosi s novonastalom situacijom. Tome su svakako pridonijele i mjere koje je već na samom početku korona krize poduzeo Grad Bjelovar, ali i HZZ preko mjera za očuvanje radnih mjesta. Napredak gospodarstva i mogućnost zapošljavanja najbolje se osjeti kroz potražnju za stambenim prostorom i stalnim rastom građevinskog sektora. Uzmemo li za primjer 2018. godinu kada su izdane 122 građevinske dozvole, dok je primjerice u 2019. godini izdano 130 dozvola. Pokazatelji za ovu godinu su i više nego optimistični jer je već u prvih šest mjeseci 2020. godine izdano 80 građevinskih dozvola. Gradska uprava svojim radom i brzinom rješavanja predmeta stoji na usluzi građanima i gospodarstvenicima, a Bjelovar sve više postaje business friendly grad. Posljednji u nizu primjera je građevinska dozvola koja je izdana samo u roku od 20 dana svjetski poznatome lancu restorana McDonalds koji je, primjerice, Bjelovar za gradnju odabrao puno prije Čakovca ili Koprivnice. Upravo brzina rješavanja dozvola i stalna suradnja Gradske uprave i investitora pokazuje kako je Bjelovar spreman i otvoren za nova ulaganja i investicije koje će zasigurno generirati otvaranje novih radnih mjesta.

Zadnjih nekoliko godina u Bjelovaru bilježi se stalni porast broja obrta i tvrtki. Prema podacima Udruženja obrtnika Bjelovar na području grada u 2019. godini bilo je aktivno 515 obrtnika, dok ih je danas aktivno 538. Rastu broja obrtnika i zadržavanju njihovog aktivnog rada u prilog zasigurno ide i prirezno rasterećenje jer je u Bjelovaru nakon 20 godina ukinut prirez te je on jedan od najvećih hrvatskih gradova s nultom stopom prireza. Prema podacima FINE, na području grada u 2019. g. poslovalo je 1096 poduzetnika koji su ostvarili ukupne prihode od 4,3 milijarde kuna, što je za 6,8 % više u odnosu na prethodnu 2018. godinu  No, znatno je porastao i broj izvoznika te ih je u 2019. godini bilo 129, odnosno za 19,4 % više u odnosu na 2018. godinu. Značajno je porastao i broj investitora na području Bjelovara i to čak za 16,4 %. Prema podacima HZZ – PU Bjelovar u 2019. godini za aktivne mjere samozapošljavanja odobrena su 153 zahtjeva, dok je do ožujka ove godine odobreno 25 zahtjeva.

Statistički pokazatelji o zaposlenosti, zaključno s 30. lipnjem 2020. godine, pokazuju kako je u Bjelovaru zaposleno 15.512 osoba (osiguranici mirovinskog osiguranja – podaci HZZ-a), što znači da je odnosu na 2019. g. zaposleno 312 osoba manje. Ukupno su u Bjelovaru nezaposlene 1393 osobe, što je za 1180 osoba manje u odnosu na razdoblje od prije pet godina. Prosječna stopa nezaposlenosti u Bjelovaru je 8,2 %, ona u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosi 12,8 %,  dok je na području Republike Hrvatske 9,4 %. Upravo te brojke pokazuju kako je u Bjelovaru gospodarstvo stabilno i nudi puno više mogućnosti za zapošljavanje, ali i zadržavanje mladih ljudi u svojem gradu. To je vidljivo i iz toga što je gotovo zaustavljen trend odlazaka ljudi, ako promatramo aktivno stanovništvo. U proteklih godinu dana 90 osoba je manje radno aktivno u Bjelovaru, a dio njih je zasigurno otišao i u zasluženu mirovinu. Primjerice, u razdoblju 2016. – 2017. u Bjelovaru je 791 osoba manje radno aktivna. Prosječna mjesečna neto plaća kod pravnih osoba po zaposlenom u 2019. godini iznosi 4.730 kuna te je veća za 7,3 % u odnosu na prethodnu godinu.

Sve ove brojke nude optimizam i vjeru kako će gospodarstvo Bjelovara dobro izdržati neminovno nadolazeću krizu, ali i ubrzati ekonomski oporavak nakon njezina završetka. Vrijedi spomenuti kako poduzetnici u Gradu Bjelovaru imaju pouzdanog partnera te su za sve prijedloge, ideje i investicije, vrata za njih uvijek otvorena.

– Ja mislim da nije premijer presudio, on je samo donio odluku temeljem zahtjeva koji su potpisali svi gradonačelnici s područja Bjelovarsko-bilogorske županije i većina načelnika. Dakle, stvari su ovdje vrlo jasne; ne radi se ovdje o prepucavanju HDZ-a i SDP-a, odnosno županijske i lokalnih vlasti u gradovima, nego jednostavno, ono što mene zanima i zašto sam potpisao jedan takav zahtjev, je upravo to što su stvari ovdje vrlo jednostavne i jasne, a ne onakve kakvima ih se želi pokazati. Ovdje se ne radi o regionalnoj, odnosno teritorijalnoj podijeli nego se radi o statističkoj podijeli temeljem koje dobivaš više novca ili dobivaš manje novca. Činjenica je da se naša županija nalazi na začelju po razvijenosti te da bismo mi, u slučaju da odemo na sjever Hrvatske, svaki naš poduzetnik bi izgubio 15% potpore za bilo koji europski projekt koji bi prijavio. Naime, to mogu objasniti na jednom klasičnom primjeru: ako jedan bjelovarski poduzetnik prijavi projekt vrijedan milijun eura, za njega će dobiti 15%, odnosno 150 tisuća eura manje, ukoliko naša županija ode na sjever Hrvatske. Stvari su vrlo jednostavne i jasne; naši poduzetnici, naše gospodarstvo, a to je ono što je meni u interesu kao gradonačelniku grada Bjelovara, neće se jednoliko razvijati i na sjeveru i na istoku. Sljedećih 10, 15 ili 20 godina, milijarde kuna će naše gospodarstvo izgubiti ukoliko odemo na sjever, a ako odemo na istok gdje ima više novca, a znate i za ovaj projekt Slavonija, tamo ima više novca, a i tamo će naši poduzetnici brže uhvatiti korak prema razvijenima nego što će to učiniti na sjeveru. S treće strane, točno je da smo blizu sjeveru, ali kako to da su onda isto tako i županije Karlovačka i Sisačko-moslavačka, koje su isto na neki način bliže sjeveru, odlučile ići upravo tamo gdje ima novca, a to je prema slavonskim županijama. Jednostavno, Europska unija će temeljem ovih statističkih podataka više novca izdvajati za potpore upravo tamo gdje je kraj razvijeniji, naglasio je Hrebak i dodao:

– Nažalost, naša županija je treća odozada po razvijenosti i meni, kao gradonačelniku nije svejedno hoće li bjelovarski poduzetnik na milijun eura izgubiti 150 tisuća eura ili će ih dobiti. Jednostavno, bjelovarsko gospodarstvo na taj način može biti konkurentnije, kvalitetnije i brže hvatati ovaj evidentan raskorak prema drugim krajevima Hrvatske i prema poduzetnicima iz nekog drugog kraja Republike Hrvatske.

POVEZANI ČLANCI:

Vlada je dala mogućnost Županiji da kaže gdje se vidi u budućnosti, a onda je Vlada odlučila na neki svoj način

Vlada RH jednoglasno odbila dopis Bjelovarsko-bilogorske županije priključenju Sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Uskoro počinje 139. sjednica Vlade na kojoj će se donijeti odluka kojoj će regiji pripasti Bjelovarsko-bilogorska županija

Odluka o priključenju Bjelovarsko-bilogorske županije Sjeverozapadnoj Hrvatskoj poslana predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću

Većina je odlučila da Bjelovarsko-bilogorska županija od 2023.godine prema novoj podjeli prostornih jedinica bude dio Sjeverozapadne Hrvatske

Gradonačelnici i načelnici BBŽ-a s državnim tajnikom Velimirom Žuncem o podjeli prostornih jedinica i kojoj će se regiji priključiti naša županija