Radi se o siru obiteljskog gospodarstva s oko osam zaposlenih koji se radi po tradicionalnoj recepturi te je vrlo tražen.

– Još uvijek treba raditi na promociji, no dosta je već prepoznatljiv. Bjelovarski kvargl je u zadnje vrijeme dosta tražen te imamo čak i izazov proizvesti dovoljno za naše kupce. Prodamo sve što proizvedemo – potvrđuje Dejan Maciček.
Prije su Bjelovarski kvargl proizvodili za vlastite potrebe, a sada je to puno ozbiljnija priča. Uz kvargl, proizvode i ostale sireve te, primjerice, jogurte raznih okusa, sirutku…

– Trudimo se zadržati kvalitetu koja je, prije svega, najvažnija – ističe Dejan Maciček.

OPG Maciček tjedno proizvede 200-tinjak komada bjelovarskog kvargla, a proces izrade traje danima te napominju kako je početak prerade mlijeka za njih značio prekretnicu.

– Imamo oko 40 grla muznih krava te proizvodimo oko tisuću litara mlijeka dnevno. Okretanje preradi mlijeka je bila prekretnica kada je cijena mlijeka bila praktički za ništa. Bili smo prisiljeni krenuti u preradu. Nakon tri godine možemo reći da smo zadovoljni, iako nije idealno. Teško je biti konkurentan sa stopom PDV-a koja je na mliječne proizvode. Bilo bi dobro ako bi se moglo osigurati da mali proizvođači koji proizvode od svog mlijeka te prerade da imaju sniženu stopu PDV-a kao što je za mlijeko i maslac – ističe Dejan Maciček koji pojašnjava kako većinu mlijeka prerade, dok višak predaju u jednu mljekaru.

Cijene sireva i mliječnih proizvoda za sada ostaju iste, no nazire se poskupljenje.

– Za sada cijene nismo dirali od prošle godine, ali čini se da ćemo morati. Svi šalju obavijesti zbog inflacije, a mi još uvijek stojimo jer smo vezani s kupcima pa se teško odlučiti na taj korak – dodaje Maciček.

Grad Bjelovar je ponosan na ovu nagradu i promociju domaćih bilogorskih proizvoda.

– Na Gradskoj tržnici prodaju naši domaći, bilogorski proizvođači. Posebno mi je drago što je ova nagrada stigla za naš prepoznatljivi bjelovarski kvargl, za simbol Bjelovara. Znamo da je bjelovarski kvargl zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla na nivou EU, a kao 26. takav proizvod na nivou RH. Drago mi je što su se OPG Maciček i Dejan kao mladi poljoprivrednik prihvatili raditi tu tradiciju, po recepturi koja je zaštićena. Tako danas imamo zlatnu medalje čime se možemo pohvaliti – poručuje Igor Brajdić.

Gradske mjere su dodatna potpora i pomoć malim poljoprivrednicima.

– Znamo dobro da poljoprivreda danas ne stoji baš najbolje, to je sustavno od 90-ih godina. Grad Bjelovar može pomoći koliko može te mi ne možemo razvijati politiku nacionalne poljoprivrede, ali ono što možemo biti je vjetar u leđa našim domaćim poljoprivrednim proizvođačima – dodaje Brajdić.
Grad godišnje izdvaja oko 80 tisuća eura za domaće poljoprivredne proizvođače.

–  Svake godine se oko 200 poljoprivrednika prijavi na gradske mjere, oko 80 tisuća eura to subvencioniramo. To nije dijeljenje novaca šakom i kapom, no mi dajemo točno namjenski. To je za male poljoprivrednike kao što je Dejan, za naše bake i djedove koji prodaju ovdje na gradskoj tržnici, za obiteljska poljoprivredna gospodarstva – pojašnjava Brajdić koji ističe kako su mjere iste od 2017. godine te su se samo malo modificirale.

Jedna od poljoprivrednih mjera Grada Bjelovara je subvencioniranje zakupa „kocke“ na tržnici u iznosu od 50 %.

– Grad Bjelovar ne može utjecati na poljoprivrednu politiku, to radi država i Ministarstvo poljoprivrede. Ono što Grad Bjelovar može je davanje malih poticaja jer oni sa svojih deset prstiju rade i prehranjuju svoju obitelj. Mi smo tu da im pomognemo u tome da nastave svoju poljoprivrednu proizvodnju. Gospodin Đuranić već sedmu godinu koristi potporu Grada Bjelovara za zakup kocki na Gradskoj tržnici – ističe Igor Brajdić.

Obitelj Đuranić na bjelovarskoj tržnici prodaje domaće voće.

– Bavimo se ovime već skoro 25 godina, otkako smo otišli u mirovinu. Ja sam obolio pa smo se počeli baviti time, imamo svoj mali voćnjak s više vrsta voća. Na placu prodajemo supruga i ja. Voćnjak ima oko 300 voćaka te nam to dobro služi zbog zdravlja, kretanja – pojašnjava Stjepan Đuranić.

Prodajom su zadovoljni, ali imaju problema s vremenskim neprilikama.

– Prodajom smo zadovoljni, no nismo prirodom koja nekada uzme svoje. Nemamo navodnjavanje, nemamo što bi trebalo protiv mraza. Gradske potpore primam već sedam godina i mogu reći da sam zadovoljan – kaže Stjepan Đuranić koji potvrđuje kako se djeca time ne žele baviti.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Sir „Bjelovarski kvargl“ je proizvod dobiven od svježeg kravljeg sira, koji se nakon postupka ocjeđivanja miješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom te oblikuje u male šiljate stošce koji se zatim suše i dime. Proizvodi se na tradicionalan način, isključivo ručnom obradom.

Susret je protekao u prijateljskom ozračju, uz razmjenu iskustava i razgovor o suradnji u području promocije autohtonih proizvoda, kulturne baštine i razvoja lokalnih zajednica.

Foto: Radio Pag i Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Potpore obuhvaćaju voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, opremanje prostora za preradu u poljoprivredu, govedarstvo, konjogojstvo, pčelarstvo te svinjogojstvo. Prvi put uključena je i potpora za certificiranje sira Bjelovarski kvargl, zaštićenog oznakom zemljopisnog podrijetla. Poljoprivrednici s bjelovarskoga područja za potpore se mogu javiti putem objavljenoga Javnog poziva, a o samim mjerama nešto su više rekli zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić te pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Sonja Novak.

–Već treću godinu zaredom idemo s mjerama u poljoprivredi, a ove godine smo ih dodatno i povećali, tako ove godine imamo 19 mjera u poljoprivredi. Ovime želimo poticati upravo male poljoprivrednike s područja Grada Bjelovara. Dvije nove mjere su potpora u svinjogojstvu i potpora za postupak certifikacije oznake zemljopisnog podrijetla sira Bjelovarski kvargl, rekao je Igor Brajdić, poručivši: Uvijek slušamo savjete struke i onih koji se bave tim poslom. Upravo oni predlažu te mjere, a mi smo ovdje da njihove prijedloge pretvorimo u djela, kazao je zamjenik gradonačelnika.

–Ove godine smo povećali broj mjera i iznos mjera za poljoprivrednike pa sad možemo konstatirati kako smo obuhvatili sve sektore u poljoprivredi. Što se tiče Bjelovarskog kvargla, nama je u interesu da uključimo što veći broj sirara u njegovu proizvodnju i da se ta proizvodnja certificira, tako da smo ove godine predvidjeli pet tisuća kuna maksimalno za certifikaciju. Što se tiče svinjogojstva, također nam je u interesu što veći broj ljudi uključiti u taj projekt. I tu je pet tisuća kuna maksimalno po projektu, pojasnila je pročelnica Sonja Novak.

Bjelovarski kvargl je hrvatski sir s bjelovarsko-bilogorskog područja, proizvodi se pomoću svježeg kravljeg mlijeka kojem se nakon cijeđenja dodaju sol i slatka paprika, a zatim se oblikuje ručno u skladu s tradicionalnim postupkom, u male stošce koji se suše i dime. Zaštita tog sira temelji se na njegovom tradicionalnom načinu proizvodnje u bjelovarsko–bilogorskom području čime je stekao svoj dugogodišnji ugled, koji je zadržan do danas.

U novije vrijeme ugled Bjelovarskog kvargla dokazan je činjenicom da se njegov naziv i tradicionalna metoda pripreme spominju u stručnim časopisima o mlijeku i siru.

Više o svemu saznali smo danas od bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka i pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo Sonje Novak.

–Dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla za bjelovarski kvargl, koji je tako postao 25. hrvatski proizvod s takvom zaštitom, i upravo zbog toga je stao uz bok istarskom pršutu ili ogulinskom kupusu. Prvi koraci koje je Grad poduzeo bili su još davne 2006. godine u smislu unaprjeđenja proizvodnje i promidžbe kvargla i ostalih sireva izvorne recepture. Tako su organizirani i Dani sira u Bjelovaru, što je bio prvi u nizu sajmova sira. U skladu s njim osnovana je i prva Udruga proizvođača sira u Hrvatskoj “Bjelovarski kvargl“. Projekt smo radili i s Agronomskim fakultetom. Ovo za Grad Bjelovar znači jako puno jer možemo cijelu jednu granu poljoprivrede bazirati na tom dijelu. Znamo da je Bjelovar poznat kao grad sira i upravo u tom smislu ćemo poticati vlastite OPG-ovce da se uključe jer će imati konkurentni proizvod koji će moći lakše plasirati na hrvatsko i  europsko tržište, poručio je gradonačelnik Dario Hrebak.

–Mi smo temelj postavili 2006. godine tako što smo izvršili analizu kvargla, onda smo dali potporu uzgajivačima simentalskog goveda, to je mjera koju i danas imamo. Zatim smo krenuli s “Danima sira“, kako bismo čim više pokazivali naše proizvođače i prvi put smo krenuli sa štandom na Bjelovarskom sajmu. Nastala je pauza do 2013. godine kad smo pozvali gradove sjeverozapadne Hrvatske i razgovarali o zaštiti i nazivu. 2015. godine dobili smo kvargl i onda smo krenuli u zaštitu. Vlasnik te zaštićene recepture je Udruga i to je njihovo intelektualno vlasništvo, a Grad je radio za njih. Svi oni koji žele proizvoditi kvargl moraju se učlaniti u Udrugu. Nama je cilj da se omasovi Udruga, po mogućnosti da s vremenom preraste u proizvođačku organizaciju koja bi proizvodila samo taj sir, pojasnila je pročelnica Sonja Novak koja je najavila kako će se među poljoprivrednim mjerama naći i one za kvargl.

–Sljedeći mjesec na vijeću će biti mjere za poljoprivredu. Među mjerama je i ona za kvargl gdje smo predvidjeli 5 tisuća kuna za certifikaciju. To je prošlo ministarstvo, dobili smo suglasnost i sad ide na javno savjetovanje, vijeće. Na vijeću ćemo isto tako predložiti da se svim članovima Udruge omogući subvencija za certificiranje – bez obzira na boravište ili prebivalište, istaknula je Novak.

VEZANI ČLANCI

Bjelovarski sir kvargl postat će zaštićen s oznakom zemljopisnog podrijetla

Kao i dosadašnjih godina uz  podršku Grada Bjelovara, u aukcijskoj dvorani organizirana je dodjela nagrada za najbolje ocijenjene konje Povijesne postrojbe hrvatske vojske Bjelovarski graničari – Husari 1756, dok je u nedjelju gradonačelnik Hrebak sa suradnicima primio uzgajivače ocijenjenih konja Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – Husari 1756. kako bi im uručio zahvalnice za sudjelovanje.

Na štandu Grada Bjelovara održana je i stručna degustacija sira, organizacija je to Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe i Grada Bjelovara.

Tradicionalno, zadnji dan sajma, gradonačelnik Hrebak organizirao je prijem za bjelovarske sudionike 17. natjecanja orača i 9. natjecanja u oranju konjskom zapregom Bjelovarsko-bilogorske županije.

Jesenski međunarodni bjelovarski sajam pokazao je kako je jedna od najvećih sajamskih manifestacija, koja je u tri sajamska dana okupila veliki broj izlagača i posjetitelja. Uz bogatu i raznovrsnu ponudu zasigurno su postignuti i dobri prodajni rezultati.

Tako je poznati bjelovarski kvargl prodan u samo dva dana što je potvrdio i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

_________________________________________________________________

Grad Bjelovar je i ove godine na Jesenskom bjelovarskom sajmu predstavio svoj poznati projekt “Bjelovarski doručak”.

__________________________________________________________________

Mađarski ministar poljoprivrede Sàndor Fazekas sa suradnicima posjetio je Jesenski međunarodni sajam, u sklopu kojeg je razgovarao i sa gradonačelnikom Dariom Hrebakom. Što se tiče suradnje Grada Bjelovara s mađarskim gradovima, gradonačelnik Hrebak je istaknuo:

_________________________________________________________________