Lothringen, glava bivše carske Austro-ugarske monarhije, kuće Habsburg-Lothringen.

– Posebnu nam je čast svojim dolaskom na ovogodišnju manifestaciju ukazao gospodin Karlo Habsburg glava kuće Habsburg Lothringen – potomak jedne od najznačajnijih europskih dinastija, čije je nasljeđe neraskidivo povezano s poviješću i razvojem ovih krajeva. Vaša prisutnost na ovoj proslavi ima za nas duboko simbolično značenje. Ona povezuje prošlost i sadašnjost, baštinu i suvremenost, i podsjeća nas na korijene na kojima je građena naša zajednica. Bjelovar, kao jedan od najmlađih hrvatskih gradova, nastao je carskim dekretom 1756. godine, carice Marije Terezije, utemeljiteljice Bjelovara i jedne od najznačajnijih vladarica u europskoj povijesti – istaknula je voditeljica Ivanka Vrhovnik.
Danas smo svjedočili spajanju prošlosti i sadašnjosti – odora, jahači, konji i povijesni običaji vraćaju nas u doba kada su Bjelovarski graničari husari čuvali granice i sigurnost ove regije. Čast nam je istaknuti kako su Bjelovarski graničari husari bili svečano postrojeni i na posljednjem ispraćaju Otta von Habsburga kao jedna od šest hrvatskih povijesnih postrojbi.

– Povijest grada Bjelovara usko je vezana uz habsburško carstvo, odnosno monarhiju ili kraljevstvo. Grad Bjelovar utemeljen je odlukom Marije Terezije 1756. godine kao vojna općina. Bjelovar je kroz svoju vojnu povijest od 1756. godine do danas bio stožerno mjesto u Hrvatskoj gdje su se branili hrvatski interesi. Naša povijesna postrojba baštini tradiciju Hrvatske. Nakon uspostave hrvatske države vratili smo službenog konja gidrana kao vojnog konja. Ukupno ovih konja u Europi ima oko 500 do 600, a Hrvatska ima 130 do 140. Ovi ljudi u odorama su ključna priča da je to uspjelo – naglasio je Josip Trogrlić, zapovjednik Povijesne postrojbe HV Bjelovarski graničari – Husari 1756.

U ime domaćina se obratio zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.

– Velika nam je čast što nas je danas posjetio Karl Habsburg-Lothringen, na čemu mu iskreno zahvaljujem. Naša je povezanost duboka i neraskidiva, a seže još u daleku prošlost – u vrijeme osnutka grada Bjelovara. Od tada pa sve do danas, ovdje žive čestiti, plemeniti ljudi i ljudi velikog srca, oni koji istinski cijene slobodu – istaknuo je Igor Brajdić.

Skup je pozdravila i Marija Jungić, zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana.

– Terezijana je manifestacija koja gotovo tri desetljeća slavi vlastite korijene i pogled prema budućnosti. Danas se s ponosom podsjećamo na 1765. godinu kada je carica Marija Terezija odredila da se ovdje podigne grad. Ta odluka je zauvijek oblikovala identitet našega grada – podsjetila je Marija Jungić.

Sve prisutne je pozdravio Karl Habsburg – Lothringen, glava kuće Habsburg Lothringen koji je istaknuo zadovoljstvo posjetom Bjelovara.

– Zahvaljujem na ukazanom povjerenju i časti što sam danas u Bjelovaru. Na moju žalost, prošlo je više od 30 godina otkako sam posljednji put boravio ovdje, i iako se još ponegdje mogu vidjeti tragovi prošlosti, jasno je da je Bjelovar danas uspješan grad koji se razvija u smjeru kojem svi težite. Posebnu zahvalnost upućujem pukovniku Trogrliću i vama, Husarima, što s ponosom njegujete tradiciju i time pokazujete da smo Europu stvarali zajedno – jer upravo ovdje kuca srce Europe. Nažalost, živimo u nesigurnim vremenima i zato je važno da budemo ujedinjeni u obrani naših domovina, naših vrijednosti i naše Europe. Hvala vam još jednom što ste mi ukazali povjerenje i čast da budem dio ovog važnog događaja – rekao je Karl Habsburg – Lothringen.

Nakon postrojavanja i svečanog dočeka konjice položen je lovorov vijenac poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu pokraj spomenika u središnjem gradskom parku.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Inače, Bjelovarski graničari – Husari promoviraju naš kraj, naš grad i našu Bilogoru gdje god da idu, a to je diljem Hrvatske, ali i izvan nje.

– Predstavljamo Hrvatsku gdje god dođemo. Bez Grada Bjelovara to ne bismo mogli. Dobili smo poziv u Sofiju na skup kojemu je tematika vojnog konja kroz povijest, a to je 25. listopada – pojasnio je Josip Trogrlić.

Predstavili su se i na ovogodišnjem 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, a mogu se pohvaliti obnovom pasmine koja je praktički nestala s ovih prostora.

– I na sajmu smo predstavili 23 konja. U Hrvatskoj sada imamo 150 gidrana, a kretali smo u tu priču da obnovimo pasminu koja je praktički nestala s ovih prostora. Uz pomoć Grada smo nabavili onih prvih desetak. Naš žig je sad priznat u cijeloj Europskoj uniji. Cijela naša baza uzgoja se bazira na stručnom radu ljudi s fakulteti i naših ljudi koji su članovi povijesne postrojbe ili uzgojne organizacije gidrana RH – naglašava Trogrlić.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

Josip Trogrlić je predsjednik povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – Husari, a rekao je više o putu u Češku i njihovom djelovanju.

– Mi prvo moramo zahvaliti Gradu Bjelovaru. Već osmu godinu surađujemo i nikada nismo imali problema. Ove godine smo 1. svibnja predstavljali RH u Mađarskoj na sajmu srednje Europe sa šest grla. Naša grla su tamo bila zapažena, a druga grupa od deset konja je bila u Vukovaru na „Svi zajedno Hrvatsko naj“. To je bio prvi međunarodni odlazak ove godine, a drugi je u Češku na promociju gdje smo mi jedini iz Hrvatske pozvani kao uzgajatelji vojnog konja gdje su upravo našu povijesnu postrojbu odabrali kao uzgajivače gidrana. Bit će tamo skupina iz Austrije, Slovačke, Rumunjske, Češke, Poljske, a mi predstavljamo Hrvatsku gdje god dođemo. Bez Grada Bjelovara to ne bismo mogli. Dobili smo poziv u Sofiju na skup kojemu je tematika vojnog konja kroz povijest, a to je 25. listopada – pojasnio je Josip Trogrlić.

Predstavili su se i na ovogodišnjem 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, a mogu se pohvaliti obnovom pasmine koja je praktički nestala s ovih prostora.

– I na sajmu smo predstavili 23 konja. U Hrvatskoj sada imamo 150 gidrana, a kretali smo u tu priču da obnovimo pasminu koja je praktički nestala s ovih prostora. Uz pomoć Grada smo nabavili onih prvih desetak. Naš žig je sad priznat u cijeloj Europskoj uniji. Cijela naša baza uzgoja se bazira na stručnom radu ljudi s fakulteti i naših ljudi koji su članovi povijesne postrojne ili uzgojne organizacije gidrana RH – napominje.

Glavna zemlja i baza gidrana je Mađarska gdje ih je 350. Druga je Hrvatska sa 150 pa Bugarska s 50 do 60, Slovačka oko 50. Austrija ih ima oko 100, ali nema uzgojnu organizaciju pa se ne smatra da se bavi uzgojem gidrana.

Đuro Kličko, zamjenik Josipa Trogrlića također je zahvalio Gradu Bjelovaru na potpori.

– Zahvaljujem se Gradu Bjelovaru na potpori jer bez njih bi bili gotovo neaktivni, a uz njihovu pomoć naša aktivnost traje sve od ožujka te završava s našom skupštinom 10. prosinca. Aktivni smo čitavu godinu i Grad Bjelovar nas podupire – potvrđuje Đuro Kličko.
Foto: Bjelovar.info/Bjelovarski graničari-Husari 1756.

U kategoriji najljepša jahačica prvo mjesto zauzela je Sanja Pehnec, drugo Antonela Hršak te treće Lucija Stančin. Za najljepšeg jahača izabran je Kristijan Dijanek, drugi je Filip Rodić, a treći Antonio Dijanek.

U kategoriji najljepši jahači par pobijedili su Josip DIjanek i Lucija Stančin, nakon njih idu Kristijan Dijanek i Antonela Hršak, dok su na trećem mjestu Ivica Vrhovnik i Sanja Pehnec. Komisiju su činili Gordana Marta Matunci, Đuro Kličko, Zdenko Kramarić i Jasna Grgić Škaurin.  

Odlična suradnja mađarskih i bjelovarskih husara traje dulji niz godina i ovaj susret u Igalu je samo jedan u nizu aktivnosti kojima oni njeguju vojnu tradiciju, međusobno pomaganje i promicanje detalja iz zajedničke povijesti.

Husare je došla pozdraviti i zamjenica gradonačelnika Grada Bjelovara Valna Bastijančić Erjavec koja je iskazala zadovoljstvo zajedničkom suradnjom te pozdravila sve sudionike skupa na čelu sa zapovjednicima postrojbi te gradonačelnika Igala Obbása Gyulu, koji i sam sudjeluje u svim priredbama i manifestacijama te vrste. Napomenula je pri tome da su bjelovarski Husari izrazito cijenjeni u našem gradu i šire te da kao povijesna postrojba nastupaju na raznim događanjima, među kojima je bio i nedavan nastup na poznatoj Sinjskoj alci.

Uz bjelovarske konjanike Husare na gidranima nastupili su i naši susjedi iz Lipika s lipicanerima. Program se još sastojao od scenskog prikaza mačevanja mađarske postrojbe i na kraju su nastupili mađarski jahači – nomadi koji su izvodili akrobacije na konjima.

Izvor informacija: bjelovar.hr

– U kampanji sam već naglasio da mi, ako postanem gradonačelnik, neće trebati nikakvo vrijeme za uhodavanje. Već do sada smo održali puno sastanaka i iskomunicirali dosta toga. Time šaljem jasnu poruku na koji ću način odrađivati svoj mandat. U organizaciji Terezijane nisam sudjelovao, ali pohvaljujem sve što je bivša gradska vlast osmislila. Mislim da je manifestacija nakon dosta godina dobra. Osjeti se spoj urbanog, domaćeg „štiha“, i tradicionalnog. Vjerujem da će ova Terezijana biti uspješna, jer program je raznolik i ima dobrih izvođača. Slijedeće godine nećemo puno toga mijenjati. Ići će se u neke manje izmjene, ali ćemo ovaj koncept više – manje zadržati. Sve više ćemo ciljati na veći broj posjetitelja izvana. Također, naglasak će i dalje biti na našim domaćim proizvodima, kulturnoj baštini, suvenirima, OPG-ovima i slično, istaknuo je gradonačelnik Dario Hrebak.

Zanimljivo je da carica Marija Terezija, iako je utemeljila Bjelovar, u njemu nikada nije ni bila, no kao bitna povijesna ličnost postala je lajmotiv za stvaranje priče vezane za bjelovarsku najveću gradsku feštu. Ove godine se obilježava 300 godina od njezinog rođenja, u povodu čega je i priređen veliki svečani bal.

– Vratili se smo se konceptu održavanja Terezijane tijekom jednog vikenda, a što se tiče glazbe i popratnih sadržaja, potrudili smo se zadovoljiti sve ukuse, od mlađe publike, pa do nešto starije. Od svih nastupa, posebno bih istaknula vraćanje festivala „Djeca, radost, pjesma“, koji je u Bjelovaru prvi puta održan 1979. godine. Tijekom tri, odnosno četiri dana, imamo jako puno koncerata, nastupa uličnih performera, dječjih predstava, a tu je i preko 35 domaćih izlagača na štandovima, oslikavanje zgrada i autobusa, nastupi husara i slično. Bogata je i ponuda jela i pića. Pristiglo nam je i 28 husara iz Mađarske. Prikazati će neke svoje vještine, od mačevanja, jahanja. Svojim dolaskom i sudjelovanjem, svakako će uveličati caričinu povorku, rekla je Ana Kelek, direktorica Turističke zajednice Bilogora – Bjelovar.

U Bjelovar je povodom Terezijane pristiglo oko 20 umjetnika iz Hrvatske i Europe koji svoja likovna umijeća i kreativnost prikazuju kroz izradu velikih murala, odnosno oslikavanje pročelja zgrada, ali i starih autobusa koji se nalaze u gradskom parku. Svojim crtačkim sposobnostima, potaknuli su veliki interes i znatiželju kod građana, koji za ovakve sadržaje imaju samo riječi hvale.

– Vaš Bjelovarčanin Pavle Tandara i ja znamo se već jako dugo i ovo nije moj prvi posjet Bjelovaru. Tu sam već oslikavao neke zidove, no čini mi se da se u Bjelovaru po prvi put oslikavaju veće površine zgrada i da je Pavle prvi put okupio veći međunarodni tim umjetnika. Ja sam na gradskom korzu naslikao jednog plavog mačka koji lovi mjesec. Mačak se zapravo na neki način s tim mjesecom poigrava, kao što to radi i sa loptom. U principu, veće površine odradim kroz pola dana ili dan. Za mačka mi je trebalo jedno popodne. No, ako je riječ o kompleksnom radu, na njemu se znam zadržati i po tjedan, dva. U inozemstvu sam odradio brojne projekte, izložbe, radionice, predavanja. Vrlo sam povezan sa globalnom scenom, u smislu graffiti-arta, a jako me zanima i glazbena scena, kao poveznica audio i vizualnog izričaja. Imam nekoliko redovitih projekata u Sisku, Vukovaru, Zagrebu, Bolu, Dubrovniku i slično. S radom sam krenuo već od malih nogu, crtao sam s pastelama, bojicama, kredama, što je i karakteristično za taj period. S odrastanjem se to premetnulo u nešto veće i ozbiljnije. Skica za svaki slijedeći rad izgleda poput doktorskog recepta kojeg nitko ne može pročitati osim mene. One mi više služe kao smjerokazi. Ovakva se umjetnost u našim krugovima sve više i više prepoznaje, podržava. Tome u prilog ide sve veći broj art festivala i gostovanja umjetnika iz drugih zemalja. Generacijski jazovi u ovom segmentu ne postoje, postoje samo različiti stilovi i izričaji, kaže artist Slaven Kosanović-Lunar.

Kao i prijašnjih godina, i ovu Terezijanu su svojim sudjelovanjem obogatili tradicionalni Bjelovarski graničari – Husari 1756. koji su na svojim konjima, u svečanim odorama prodefilirali bjelovarskim korzom. Husari iz Mađarske bili su zaduženi za uprizorenje raznih husarskih vještina, što posjetiteljima nikako nije moglo promaknuti. Više o njihovom nastupu rekao je Jozo Trogrlić, zapovjednik Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari – Husari 1756.

– Postrojba je ratovala od 16. stoljeća sve do 1919. godine, koja je tada kao domobranska pukovnija ukinuta. Naši bjelovarski husari baštine tu tradiciju i ponosno nose svečane odore iz tog vremena. U goste su nam stigli pripadnici husarske pukovnije Franje Ferdinanda iz mađarskog Kapošvara, a doveo ih je pukovnik Ivan Bošnjak. Riječ je većinom o aktivnim časnicima mađarske vojske ili policije. Neki su u mirovini, a neki u radnom odnosu. Naša specifičnost, čak na nivou Europe je ta što imamo konje gidrane. Mađari nam se dive što ih imamo za službene konje, rekao je Trogrlić.

Nakon svečanog bala s caricom i raznih scenskih prikaza, Bjelovarčani i brojni gosti uživali su u dvosatnom koncertu Beogradske grupe S.A.R.S.

Veliku podršku manifestaciji pružili su i Bjelovarski Graničari Husari 1756., Konjički klub Furioso, Bjelovarske mažoretkinje te mažoretkinje Klinča Sela, HKUD Bilogora Kapela iz Kapele, Češke besede Gornji Daruvar, Garešnica, Dežanovac, Končanica, Prekopakra i Zagrebačke županije, Franjo Jura, I. osnovna škola Bjelovar, točnije učenici češkog jezika, HKUD Sloga – Đurđic iz Ivanske te gosti iz Češke republike s folklornom skupinom Pantlék, dok su članovi Češke obeci iz Bjelovara kao i uvijek glavni organizatori događaja.

– Negdje do pete po redu manifestacije bilo je nešto teže organizirati cijelu priču oko Dana češke kulture u Bjelovaru, no sada smo već ušli u rutinu. Svi smo vrlo složni i nije nam ništa teško ostvariti. Mislim da se to najbolje vidi kroz program. Na ovaj način mnoga naša društva dobivaju priliku da se pokažu, što je za češku manjinu vrlo bitno. Želimo sačuvati barem jedan dio naše bogate kulturne baštine koju su donijeli naši preci kada su se naseljavali na ova područja. Aktiviranje mladih članova nije problem samo u češkim društvima već i u ostalim. Mi se zaista možemo pohvaliti da imamo mlade članove, već od tri godine, pa sve do 40-ak godina, rekla je Miruška Lončar, predsjednica Češke obeci Bjelovar.

Bogatstvo Češke kulture dočarano je svečanim koncertom koji je održan večeras u Domu kulture u Bjelovaru. Tradicionalnim koncertom zatvoreni su 15. Dani češke kulture u Bjelovaru koji su i ove godine održani pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara i Savjeta za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i s financijskom potporom Bjelovarsko-bilogorske županije.