Prema priopćenju udruge Blok umirovljenici zajedno (BUZ), koju predvodi Milivoj Špika, banke uvjetuju ostvarivanje prava na besplatan račun zahtjevom da građani osobno dođu u poslovnicu banke, bez mogućnosti da se to odradi putem internetskog bankarstva ili punomoćnika. To, ističu iz udruge, predstavlja realnu prepreku za nepokretne i bolesne osobe, te druge skupine građana.

Apsurdna pravila i birokracija

Čak i oni koji uspiju doći u poslovnicu navode kako se susreću s nizom administrativnih zahtjeva i trikova koje banke koriste kako bi obeshrabrile otvaranje besplatnih računa. Neke banke traže dodatne uvjete poput zatvaranja postojećih minus stanja ili otvaranja novog računa, a drugi ne dopuštaju ostvarivanje prava čak ni sezonskim radnicima ili slobodnim umjetnicima.

HNB-ove upute ignorirane

Hrvatska narodna banka ranije je jasno utvrdila da banke moraju potrošačima omogućiti paket besplatnih usluga vezan uz račun na koji primaju redovita primanja — bez obzira na broj drugih računa koje imaju. Unatoč tome, dio kreditnih institucija izgleda ne postupa u skladu s tim.

Iz prakse se može iščitati i ironija u postupcima nekih banaka koje su spremne online odobriti kredite i druge usluge bez dolaska klijenata, dok za otvaranje besplatnog računa traže obaveznu fizičku prisutnost. Kritičari takvog pristupa naglašavaju da je osnovna svrha zakonske promjene bila olakšati financijsko poslovanje građana, ali da stvarnost još uvijek to ne odražava.

Ustavni ciljevi i saborske rasprave

Tijekom saborske rasprave o izmjenama zakona koje su stupile na snagu s početkom godine, odbijeni su amandmani koji su predlagali automatsko omogućavanje besplatnog bankovnog računa bez dodatnih zahtjeva i dolazaka u banku. Članovi BUZ-a tvrde da su te izmjene mogle izbjeći gužve pred poslovnicama i nezadovoljstvo građana.

Unatoč tehničkim teškoćama u praksi, pravo na besplatan račun ostaje zakonski garantirano, no mnogi korisnici još uvijek čekaju da se teorija pretvori u stvarnu, jednostavno ostvarivu pogodnost.

Izvor: Index.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik

To je omogućeno stupanjem na snagu novog Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čiji je cilj smanjiti troškove osnovnih bankarskih usluga i olakšati pristup bankarskim računima svim građanima.

Što uključuje besplatan paket usluga?
Besplatni paket bankarskih usluga uključuje:

• otvaranje, vođenje i zatvaranje računa,

• polaganje i podizanje gotovine na bankomatu ili na šalteru,

• priljev nacionalnih i prekograničnih plaćanja u eurima,

• izdavanje debitne kartice i plaćanja njome,

• korištenje jedne elektroničke usluge (internet ili mobilno bankarstvo), ovisno o ponudi banke.

Banke i dalje mogu nuditi dodatne usluge izvan osnovnog paketa, poput kreditnih kartica, trajnih naloga ili plaćanja na rate, koje se neće automatski uključiti u besplatnu ponudu.

Kako aktivirati besplatni račun?

Građani besplatni račun mogu aktivirati na vlastiti zahtjev, a način podnošenja zahtjeva ovisi o politici pojedine banke. Većina banaka zahtijeva dolazak u poslovnicu, dok neke omogućuju i digitalno podnošenje.

Prilikom aktivacije nije potrebno mijenjati postojeći IBAN, a ugovaranje i korištenje paketa ne uključuje nikakve naknade.

Najveće banke u Hrvatskoj, poput Zagrebačke banke, PBZ-a, OTP banke, HPB-a, Raiffeisen banke i Erste banke, potvrdile su da će zahtjev za besplatan račun zasad primati u svojim poslovnicama.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: vijesti.hrt.hr i mfin.gov.hr

Foto: Freepik

Stiže besplatan bankovni račun za plaću i mirovinu – evo kako ga aktivirati

Tako završava proces započet u siječnju ove godine, kada su banke morale omogućiti primanje instant uplata, a sada moraju osigurati i njihovo slanje. Usluga će biti dostupna uz istu naknadu kao i obična plaćanja, čime Europska unija želi potaknuti bržu, jeftiniju i sigurniju razmjenu novca među građanima i tvrtkama. Riječ je o velikom koraku prema digitalizaciji financijskih usluga, a ona bi trebala povećati učinkovitost platnog prometa i povjerenje korisnika u elektronička plaćanja.

„Semafor provjera“ imena i IBAN-a

Uz brzinu transakcija, Uredba uvodi novu sigurnosnu mjeru, poznatu kao Verification of Payee (VoP), odnosno ‘semafor provjeru’. Sustav automatski uspoređuje ime primatelja i njegov IBAN broj, a korisniku u stvarnom vremenu prikazuje rezultat provjere pomoću tri boje. Zelena oznaka znači da je uplata sigurna, odnosno da se ime i IBAN podudaraju. Žuta oznaka je upozorenje na manje razlike (npr. tipfeler ili zamijenjen redoslijed imena i prezimena), s tim da je uplata i dalje moguća. Kad se prikaže crvena oznaka, sustav će tražiti dodatnu provjeru jer se podaci ne poklapaju.

Ova usluga bit će besplatna za sve korisnike i neće se primjenjivati samo na instant plaćanja, već na sve kreditne transfere u eurima u Europskoj uniji.

Mehanizam protiv prijevara i pogrešnih uplata

Do sada su se uplate u SEPA-i, jedinstvenom europskom platnom području, temeljile isključivo na IBAN-u, bez provjere imena primatelja. Takav sustav prevaranti su koristili za lažne račune i manipulacije nazivima primatelja, zbog čega su tisuće građana diljem EU-a ostajale bez novca.

Novi sustav VoP trebao bi te rizike gotovo u potpunosti ukloniti. Ako banka ne ponudi provjeru ili ne upozori korisnika na nepodudarnost podataka, a novac završi na pogrešnom računu, bit će obvezna nadoknaditi štetu. S druge strane, ako korisnik svjesno ignorira upozorenje i unatoč crvenom ili žutom signalu odobri plaćanje, sam preuzima odgovornost za mogući gubitak.

Kako to izgleda u praksi?

Kada korisnik unese broj računa i ime primatelja, njegova banka automatski šalje upit banci primatelja. Sustav u nekoliko sekundi provjerava podudarnost i vraća odgovor u obliku ‘semafora’. Ako dođe do manjeg nesklada – primjerice, unosa skraćenog imena ili nadimka – sustav će korisniku ponuditi točan naziv vlasnika računa da bi mogao odlučiti hoće li nastaviti s uplatom.

Banke su obvezne ovu provjeru omogućiti za sve primatelje u Uniji i Europskom gospodarskom prostoru, bez obzira na to radi li se o fizičkoj osobi ili tvrtki.

Za poslovne korisnike, poput poduzetnika i obrtnika, to znači da će morati paziti da su njihovi nazivi na računima, ponudama i fakturama identični onima registriranima u banci kako bi izbjegli nepotrebna upozorenja i zastoje u plaćanjima.

Prednost za građane

Za korisnike nova pravila donose više sigurnosti, brzine i kontrole. Instant plaćanja i ‘semafor provjera’ omogućit će da novac stigne do primatelja u nekoliko sekundi, a istodobno smanjiti mogućnost pogrešnih uplata ili prijevara. Zaposlenici u tvrtkama, posebno oni koji rade u računovodstvu, moći će brže i preciznije obavljati plaćanja, a građani će imati jasniji uvid u to kome uplaćuju novac.

Izvor: tportal.hr
Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Kako navode iz OTP banke, ova ponuda trenutno donosi najnižu kamatnu stopu na tržištu u prve tri godine otplate. Riječ je o kreditu s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope – u prve tri godine fiksna je 2,69 posto, dok nakon toga postaje promjenjiva, vezana uz tromjesečni EURIBOR i maržu od 1,07 posto. Za one koji žele sigurnost fiksne kamatne stope tijekom cijelog razdoblja otplate, banka nudi opciju s efektivnom kamatnom stopom od 2,97 posto.

Iz banke ističu da ugovaranje police životnog osiguranja nije uvjet za odobravanje kredita, već je isključivo dobrovoljno. Također, status klijenta ne utječe na odobrenje, a procjena nekretnine je besplatna.

Trend snižavanja kamatnih stopa

Odluka OTP banke dolazi nakon što je Europska središnja banka u siječnju po peti put od lipnja 2024. smanjila kamatne stope za 25 baznih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit u eurozoni sada iznosi 2,75 posto, dok je stopa za glavne operacije refinanciranja 2,90 posto, a za mogućnost posudbe na kraju dana 3,15 posto.

I druge banke u Hrvatskoj smanjile su kamatne stope:

• Hrvatska poštanska banka nudi stambene kredite s fiksnom stopom od 2,89 posto nominalno (3,01% efektivno).
• Zagrebačka banka početkom veljače snizila je stope na 2,85 posto fiksno nominalno (3,17% efektivno).
• Erste banka od 1. ožujka nudi fiksne kamatne stope u rasponu od 2,8 do 3,1 posto, ovisno o modelu i trajanju kredita.
• Privredna banka Zagreb nudi kamatnu stopu od 2,82 posto fiksno nominalno (2,99% efektivno).

S obzirom na ove promjene, očekuje se da će tržište stambenih kredita postati još konkurentnije, omogućujući građanima povoljnije uvjete financiranja nekretnina.

📲 Za najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: vijesti.hrt.hr

Foto: Freepik

– Tako želimo pomoći poljoprivrednicima iz naše županije da ova kamatna stopa za njih, odnosno krajnje korisnike, bude što niža. Ono što smo htjeli je da ovo potpisivanje bude baš u ovo vrijeme jer prema informacijama s terena cijena repromaterijala, ako se kupuje u ovo vrijeme, je čak 30 % niža tako da i tako želimo pomoći našim poljoprivrednicima – kaže Marušić. 

Objasnio je i na što poljoprivrednici mogu koristiti sredstva te tko može biti korisnik kredita.   

– Dobivena sredstva mogu koristiti i za nabavu sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava, dakle repromaterijala koji je potreban za proljetnu sjetvu. Korisnici kredita mogu biti fizičke i pravne osobe koje su upisane u upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, a vlasnici su ili korisnici poljoprivrednog zemljišta ili gospodarskih objekata te imaju prebivalište ili sjedište u našoj županiji – pojašnjava.  

Županija preuzima 3 % kamatne stope.  

– Kamatne stope variraju od banke do banke, ali je bitno da 3 % kamatne stope preuzima Bjelovarsko-bilogorska županija na sebe. Ona je krajnji korisnik koji će potpisati i ovisno o kojoj je banci riječ poljoprivrednik plaća samo tu razliku kamatne stope iznad 3 % – ističe.  

Interes za ovo sufinanciranje je svake godine sve veći kao i županijska izdvajanja za poljoprivredu.  

– Ono što me svakako veseli je da je interes za ovu kreditnu liniju iz godine u godinu sve veći tako da smo mi u 2022. godini za ovo sufinanciranje izdvojili gotovo 138 tisuća eura. U 2023. godini je taj iznos narastao na gotovo 160 tisuća eura, a za ovu godinu ćemo vidjeti kakav interes bude. Prema informacijama, taj će iznos biti viši. Naša izdvajanja za poljoprivredu su svake godine veća. U prvoj godini mandata 2021. godine ukupna izdvajanja za poljoprivredu su iznosila 242 tisuće eura. Iznos je u 2022. rastao na 358 tisuća eura, a u 2023. godini na 460 tisuće eura. U ovoj 2024. godini ukupno je u županijskom proračunu osigurano 504 tisuće eura – objasnio je župan Marušić.    

Predstavnik banaka Igor Topljak obratio se u ime Erste&Steiermärkische Bank d.d. te istaknuo kako ovakvu poslovnu suradnju održavaju već 20 godina.  

– U suradnji sa Županijom imamo priliku dati podršku poljoprivrednicima na području Bjelovarsko-bilogorske županije. To ovim Ugovorom o poslovnoj suradnji o kreditiranju u poljoprivredi radimo već preko 20 godina. Tako potvrđujemo potrebu i spremnost u ovoj izazovnoj situaciji za proizvođače da bi zajedničko djelovali u cilju podizanju kvalitete i konkurentnosti poljoprivrede na području Bjelovarsko-bilogorske županije – istaknuo je Igor Topljak.  

Kazao je i kako su zadovoljni dosadašnjom suradnjom.  

– Dosadašnjom suradnjom smo uspješno kreditirali preko 5200 poljoprivrednika u ukupnom iznosu preko 26 milijuna eura. U 2023. godini kreditirano je preko 150 poljoprivrednika od kojih su 2/3 fizičke osobe u relativno malom iznosima koji obrađuju relativno male površine te kojima ovo kreditiranje omogućuje ne samo jeftinije financiranje i pripremu proljetne sjetve već i potencijalnu uštedu u ostvarenju trgovačkih rabata. Ta cjelokupna ušteda sa subvencijom županije nerijetko premašuje ukupan trošak financiranja i tako stvara veću razliku u cijeni i, u konačnici, veću konkurentnost proizvođača u županiji. Ponosan sam na taj pozitivan efekt i vjerujem da ćemo i ove godine uspješno nastaviti suradnju – rekao je predstavnik banaka prije samih potpisivanja ugovora.      

Važno je spomenuti kako se očekuju kratki prekidi u mogućnosti plaćanja karticama u noći s 31. prosinca na 1. siječnja i to neposredno prije i nakon ponoći. Istovremeno, tijekom novogodišnjeg vikenda neće biti dostupno internetsko i mobilno bankarstvo.

Zbog svega navedenog, građanima se savjetuje da se za navedeni period opskrbe gotovinom.

Rad poslovnica te online plaćanja trebala bi se stabilizirati tijekom 2. siječnja.

Na internetu je dostupna i interaktivna karta bankomata na kojima je moguće podići gotovinu između 15. prosinca i 15. siječnja. U navedenom je razdoblju ukinuto plaćanje naknada za podizanje gotovine na svim bankomatima.

U periodu od 1. do 14. siječnja građani će moći plaćati i kunama i eurima.

Tijekom tog razdoblja, primatelj plaćanja dužan je ostatak novca vratiti u eurima bez obzira plaća li se kunama ili eurima. Izuzetno, ako nije u mogućnosti ostatak izvratiti u eurima, može ostatak vratiti u kunama ili pak u gotovom novcu kune i eura. Za vrijeme dvojnog optjecaja, trgovac ili primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Građane se moli da u prvim danima 2023. godine što više koriste debitne kartice kao sredstvo plaćanja.

Kako bi se građanima bilo lakše priviknuti na novu valutu, dostupna im je i mobilna aplikacija euroHR koja pomaže preračunavanje iz jedne valute u drugu, ali i sadrži brojne informacije o uvođenju eura.

Primjerice, netko tko ima podignut kredit u eurima s preostalom glavnicom u iznosu od 50 000 tisuća eura i dalje će banci dugovati isti iznos. S druge strane, osobi koja ima kunski kredit kod kojeg je preostalo primjerice 350 000 kuna glavnice, dug će iznositi 46 452,98 eura. Oni klijenti koji otplaćuju kredit u nekim drugim valutama, njihova glavnica će i dalje ostati definirana prema njima.

Gledajući kamate, njihov iznos će ovisiti o kamatnoj stopi. Ukoliko se dužniku kamata obračunava prema fiksnoj kamatnoj stopi onda se po pitanju iznosa kamata ništa značajnije ne bi trebala mijenjati. U slučaju da je riječ o zaduženju gdje se obračunava varijabilna kamatna stopa, onda će iznos kamata varirati ovisno o kretanju referentnih kamatnih stopa, odnosno varijabilnog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.

Ulaskom u eurozonu doći će do smanjenja kamatnih stopa zbog porasta kreditnog rejtinga zemlje, točnije smanjenja premija za kreditni i valutni rizik. Spomenuti pad kamatnih stopa nužno se ne odvija automatski ulaskom u eurozonu, već se može realizirati i postupno. Gledajući nešto duži rok, mnoge zemlje su s uvođenjem eura bilježile značajno smanjenje kamatnih stopa.



Također, trebalo bi doći i do nižih iznosa plaćenih kamata na kredite građana i poduzeća čime bi se standard građana, kao i više slobodnih sredstava poduzeća trebalo povećati. Za očekivati je da porast kamatnih stopa, ako se i realizira, bude manji nego što bi bio da Republika Hrvatska ne pristupi eurozoni. U tom slučaju ne bi bilo pozitivnih efekata u vidu smanjenja premija za spomenute rizike.

Ukoliko govorimo o EURIBOR-u, što se tiče referentne kamatne stope kao referentne kamatne stope promjenjivog dijela kamatne stope, ona će i dalje ostati referenta kamatna stopa ovih kredita i njeno kretanje ovisit će o odlukama Europske središnje banke, koja će odluke o promjenama donositi ovisno o kretanju inflacije i inflacijskih očekivanja.

Gledajući pak referentnu kamatnu stopu, odnosno stopu koja se koristi za određivanje varijabilnog dijela anuiteta Nacionalna referentna stopa (NRS), ona će biti zamijenjena privremenim NRS-om za eure, koji će u svom izračunu uzimati u obzir i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, a s vremenskim odmakom postat će zapravo stalni NRS, koji će obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura.

Od 01. siječnja 2023. godine više neće postojati mogućnost podizanja kredita uz NRS, već će svi novi krediti s varijabilnom kamatnom stopom biti vezani isključivo uz EURIBOR.

Izvor informacije: lider – piše: izv. prof. dr. sc. Josip Visković, Ekonomski fakultet u Splitu

Za ovu namjenu, u županijskom proračunu za 2022. osigurano je milijun kuna, što je na razini 2021. kada su bila odobrena ukupno 183 zahtjeva za kreditiranje proljetne sjetve. Domaći poljoprivrednici su tijekom 2021. godine podigli 31 milijun kuna kredita. 

– Drago mi je da i ove godine možemo ostvariti jako dobru suradnju s našim poljoprivrednicima koji su itekako suočeni s povećanim troškovima za repromaterijal, zbog čega im je svaka  financijska pomoć dobrodošla. Jasno je da Županija cijeni rad svojih domaćih poljoprivrednika i to je poruka koju javnosti šaljem od samog početka svog mandata. Mislim da na ovaj način tu tvrdnju i potvrđujemo, rekao je župan Marko Marušić.  

Također, na službenim stranicama Bjelovarsko – bilogorske županije u utorak 1. veljače objavljen je i Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kreditiranje proljetne sjetve u 2022. godini, stoga poljoprivrednici već mogu krenuti s prijavama. Javni poziv bit će otvoren sve do 6. svibnja. 

Korisnici kredita su fizičke i pravne osobe s prebivalištem na području Bjelovarsko – bilogorske županije koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Putem kreditiranja kreditirat će se nabava sjemenja, presadnica, zaštitnih sredstava te mineralno gnojivo za sjetvu ratarskih i povrtlarskih kultura.

– Minimalni iznos kreditiranja iznosi pet tisuća, a maksimalni milijun kuna. Županija će u potpunosti sufinancirati cijelu kamatu, što znači da će poljoprivredniku biti dodijeljena sredstva, a plaćanje kamate će preuzeti Županija. Zahtjeve je moguće preuzeti u Upravnom odjelu za poljoprivredu pri Bjelovarsko – bilogorskoj županiji ili na našoj web stranici, pojasnio je Zlatko Pavičić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu BBŽ.

U ime Zagrebačke banke, medijima se obratio Hrvoje Jerković. 

– Zahvaljujem na pozivu za sudjelovanje u Programu kreditiranja proljetne sjetve. Riječ je hvalevrijednom programu koji se već dugi niz godina pokazuje kao vrlo uspješan i koristan za poljoprivrednike. Poljoprivreda je svakako jedna od strateških grana koju moramo podržavati i ustrajati na njenom opstanku i daljnjem razvoju, poručio je direktor Regionalnog centra Zagrebačke banke za sjevernu Hrvatsku. 

Bjelovarsko – bilogorska županija od prošle je godine na sebe preuzela podmirenje kompletnog iznosa kamatne stope što znači da je kredit za naše poljoprivrednike beskamatan. Rok za vraćanje kredita produžen je na godinu dana. U 2020. godini ostvaren je značajniji porast površina koje su bile zasijane uz pomoć kreditne linije „Proljetna sjetva 2020“ što je vidljivo i po broju te iznosu realiziranih kredita.

– Bjelovarsko – bilogorska županija provodi čak 22 potporne mjere i namjene vezane uz poljoprivredu. Tijekom 2020. godine, županijske potpore iznosile su 2,7 milijuna kuna i niti jedan zahtjev za korištenje ukoliko je ispunjavao sve uvjete, nije bio odbijen. Mi se ponosimo što smo poljoprivredna županija. Međutim, poljoprivredi je posebno u vrijeme korona krize potrebna pomoć, kao i svima koji se ovom djelatnošću bave širom Hrvatske. Protekle godine imali smo najbolju kreditnu liniju u smislu visine i broja pristiglih zahtjeva. Kreditiranje je prva mjera koju ćemo provesti u 2021. godini. Županija je svojim poljoprivrednicima omogućila da se za ratarsku sezonu pripreme na vrijeme, u trenucima kada je agromaterijal i repromaterijal najpovoljniji na tržištu. Vjerujem da će zahtjeva ove godine biti još više. Poljoprivrednici kredit mogu zatražiti u bilo kojoj od navedenih banaka, sukladno uvjetima kreditiranja. Jedan od ključnih elemenata je brzo rješavanje zahtjeva. Ovo je samo jedan poticaj za opstanak poljoprivrede na našem području, rekao je župan Damir Bajs.

Tako je prošle godine realizirano 154 zahtjeva naših poljoprivrednika u iznosu od 24,4 milijuna kuna što je najveći iznos realizacije kredita tijekom 17 godina provođenja ove kreditne linije. Županija je za subvenciju kamata izdvojila 800 tisuća kuna.

Najbolji su ovo kreditni uvjeti u Hrvatskoj putem kojih se omogućava našim poljoprivrednicima da još povoljnije i lakše obave proljetnu sjetvu, a javni poziv za korištenje kreditne linije otvoren je od ponedjeljka 1. veljače do 7. svibnja 2021. godine. Poljoprivredni proizvođači će lakše krenuti u sjetvu kukuruza, stočnog ječma, zobi, soje i šećerne repe, a od unazad tri godine kredit se može zatražiti i za presadnice povrća, točnije povrtlarske kulture. Najniži iznos kredita koji poljoprivrednik može zatražiti je 5.000,00 kuna, a najviši 1.000,000,00 kuna.

Da je riječ o dobrom projektu, potvrđuje i velik interes poljoprivrednika i iz drugih županija. Ipak, kreditna linija namijenjena je samo za proizvođače s bjelovarsko  bilogorskog područja.

– Privredna banka u suradnji sa Bjelovarsko – bilogorskom županijom u ovom projektu sudjeluje sedmu godinu zaredom. Naša iskustva su i više nego dobra, kako u dijelu kvalitete zahtjeva, tako i u smislu samih efekata koje su krediti omogućili našim klijentima. Drugu godinu zaredom Županija sufinancira stopostotnu kamatu, što poljoprivrednicima uvelike olakšava otplatu troškova kredita. Klijenti se već od siječnja raspituju o kreditnim linijama. Proces odobrenja traje određeno vrijeme, no naša banka će kredite odobravati brzo, recimo do ožujka, kako bi poljoprivrednici mogli nabaviti repromaterijal za proljetnu sjetvu, istaknuo je Mario Lončar, direktor Centra za poslove s poduzećima Privredne banke Zagreb.

– Erste & Steiermärkische banka u kreditnoj liniji sudjeluje od samoga početka i izuzetno nam je drago što na taj način surađujemo sa Bjelovarsko – bilogorskom županijom. Tijekom tih skoro 18 godina, Erste banka je kroz ovu kreditnu liniju plasirala oko 200 milijuna kuna kredita. Prošle godine smo odobrili 130 kredita. Najviše je plasirano prema fizičkim, a manje prema pravnim osobama. Riječ je o izuzetno povoljnim kreditima za krajnje korisnike, prvenstveno zbog subvencije koju plaća Županija, ali i ukupne kamatne stope, rokova i načina povrata kredita koji su prilagođeni proizvodnji, prodaji i naplati poljoprivrednih  Zahtjeve zaprimamo u Garešnici, Daruvaru, Čazmi i u dvije bjelovarske poslovnice, zaključio je Josip Jurić, direktor Savjetodavnog centra Erste banke u Bjelovaru.  

Fina je upravitelj dvaju platnih sustava – NKS i EuroNKS, a od četvrtka, 29. listopada 2020. godine, s produkcijom kreće i treći sustav – NKSInst.  Sigurno i stabilno funkcioniranje NKS i EuroNKS sustava potvrdilo je dugogodišnje iskustvo Fine kao pouzdanog i vjerodostojnog nacionalnog operatora infrastrukturnih rješenja za obračun i namiru platnih transakcija. Stoga je hrvatska bankovna zajednica ponovno odabrala Finu za implementaciju novog instant platnog sustava. 

Iskustva europskih zemalja ukazuju da je implementacija nacionalne instant platne infrastrukture dugotrajna, tehnički i tehnološki izuzetno složena i vrlo zahtjevna inicijativa, stoga nerijetko temeljena na implementaciji inozemnih rješenja. Svakako vrijedi istaknuti da je Fina instant platni sustav razvila koristeći vlastiti know-how i primjer je najbrže uspostavljenog nacionalnog sustava ovog tipa u Europi.

Danas prijenos novca s računa platitelja na račun primatelja ovisi o tome kada je platni nalog zadan (jutro, poslijepodne, noć, praznik, vikend) i u kojoj je banci otvoren račun primatelja plaćanja (ista ili druga banka). Tako npr. ako platitelj u petak navečer izvrši plaćanje na račun primatelja koji je u drugoj banci, prijenos sredstava može trajati i nekoliko dana.  Uvođenjem instant plaćanja prijenos novca s računa na račun izvršava se u svega nekoliko sekundi, odnosno u roku od maksimalno 10 sekundi. 

Uspostavom instant plaćanja platitelju se osigurava brza provedba transakcija s bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme te jednostavno korištenje usluge, dok primatelj plaćanja može raspolagati primljenim sredstvima u nekoliko sekundi, ostvariti bržu isporuku robe/usluga, bržu naplatu isporučenog proizvoda ili pružene usluge, bolje upravljati likvidnošću. 

Primjena instant plaćanja omogućit će korisnicima hitna plaćanja, kod npr. online kupovine, slanja novca članovima obitelji ili prijateljima, kod podjele računa u restoranu, isplati plaće, honorara, hitnih osiguranja i drugih plaćanja računa i ostalih potraživanja.

Trenutno su sudionici NKSInst platnog sustava Hrvatska poštanska banka d.d., Partner banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. 

Izvor informacija: fina.hr