Konferencija je bila posvećena rastu troškova života i posljedicama inflacije na građane Hrvatske, a na Korzu je tom prigodom postavljena i izložba koja prikazuje kako su posljednjih godina rasle cijene osnovnih prehrambenih proizvoda.

Hajdaš Dončić: Građane zanimaju inflacija, zdravstvo i stanovanje

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako građane najviše zanimaju svakodnevni životni problemi, među kojima su rast cijena, javni prijevoz, zdravstvo i pitanje stanovanja.

– Inflacija, javni prijevoz, hrana, energetika, liste čekanja u zdravstvu i mogućnost kupnje stana teme su koje primarno zanimaju i SDP i Možemo! – rekao je Hajdaš Dončić.

Osvrnuo se i na aktualne političke prijepore između predsjednika Republike i Vlade vezane uz vanjsku i obrambenu politiku.

– Ovdje se radi o grubom nasrtaju Andreja Plenkovića na ono što je propisano Ustavom, a to je kreiranje zajedničke vanjske i obrambene politike. Ne želim ulaziti u to tko je u pravu, ali Ustav je jasan. Ne možeš imati svu moć i neke odluke donositi bez predsjednika Republike – rekao je.

Dodao je kako vjeruje da SDP na sljedećim parlamentarnim izborima može pobijediti HDZ.

– Moja je poruka jasna – SDP može pobijediti Plenkovića na sljedećim izborima, a gospodinu Milanoviću ovo je ionako posljednji predsjednički mandat – poručio je Hajdaš Dončić.

Jakšić: “Građani plaćaju cijenu inflacije pohlepe”

Potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić ocijenio je da Hrvatska prolazi kroz, kako je rekao, “inflaciju pohlepe”, za koju odgovornima smatra Vladu Republike Hrvatske.

– Danas u Hrvatskoj imamo jasnu inflaciju pohlepe koja ima pečat i potpis onih koji gule naše građane, umirovljenike i radnike, a to su Andrej Plenković i HDZ – rekao je Jakšić.

Prema njegovim riječima, najveći teret inflacije snose građani s prosječnim plaćama i mirovinama jer se rast cijena najviše osjeća na hrani i energentima.

– Tvrditi da je riječ isključivo o uvezenoj inflaciji i da su za nju odgovorni ruska agresija na Ukrajinu ili Hormuški tjesnac znači vrijeđati zdrav razum. Velik doprinos rastu cijena dali su uvozni lobi, strani trgovački lanci i strane banke, kojima je Vlada omogućila da na hrvatskom tržištu ostvaruju velike profite – ustvrdio je.

Govorio je i o stanju u hrvatskoj poljoprivredi.

– Hrvatska danas proizvodi manje hrane nego prije, a od ulaska u Europsku uniju bilježimo pad domaće proizvodnje. Izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode po višim cijenama – rekao je.

Kritike na račun energetike

Jakšić smatra kako Vlada nije ispunila obećanja u energetskom sektoru.

Podsjetio je na najave iz 2016. godine o vraćanju INA-e u hrvatsko vlasništvo te ocijenio da od toga, kako je rekao, nije ostvareno ništa.

– Umjesto obećanih promjena dobili smo aferu “plin za cent”, dok je hrvatska energetika danas, po našem mišljenju, pod snažnim utjecajem Mađarske – rekao je.

Na kraju se osvrnuo i na aktualna događanja oko izbora direktora Bjelovarskog sajma.

– S obzirom na to da smo danas imali svojevrsnu dobrodošlicu od kolega iz HDZ-a, želim im uspjeh u pronalasku životopisa novog direktora Bjelovarskog sajma. Bilo bi dobro da ga pronađu jer Sajam ima važnu ulogu u razvoju hrvatske poljoprivrede – rekao je Jakšić.

Radolović: “Hrvatska mora biti prehrambeno i energetski samodostatna”

Saborska zastupnica Sanja Radolović podsjetila je kako je konferencija održana u kraju koji je nekada bio jedno od središta hrvatske proizvodnje mlijeka.

– Nalazimo se u nekadašnjem hrvatskom mliječnom bazenu, u području koje je bilo poznato po proizvodnji mlijeka i preradi u sirani koja je zapošljavala stotine ljudi. Danas je taj pogon pretvoren u skladište – rekla je.

Ocijenila je kako Hrvatska već četiri godine trpi posljedice, kako je nazvala, “Plenkovićeve inflacije pohlepe”.

– U posljednjem mandatu Vlade cijene hrane kumulativno su porasle za 42 posto. Neki proizvodi na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a od pet posto poskupjeli su i dvostruko – kazala je.

Dodala je kako je Vlada, prema njezinu mišljenju, više ulagala u građevinske projekte nego u jačanje domaće proizvodnje hrane i energije.

– Potrebne su nam škole, vrtići i kulturni domovi, ali jednako tako i dugoročna otpornost države kroz razvoj poljoprivrede i energetike. Građani ne osjećaju pad inflacije kada dođu u trgovinu ili kada dobiju račune za režije – rekla je.

Poručila je kako SDP neće odustati od prijedloga mjera kojima želi zaustaviti rast cijena.

Bakić: Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni

Saborski zastupnik Damir Bakić rekao je kako se inflacija u lipnju jest ublažila u odnosu na svibanj, ali smatra da Hrvatska i dalje ima znatno višu stopu inflacije od prosjeka eurozone.

– Inflacija je posljednjih mjeseci bila oko 50 posto viša nego u eurozoni i taj višak inflacije smatramo autentičnom Plenkovićevom inflacijom – rekao je.

Govoreći o energetici, naveo je kako Hrvatska proizvodi znatno manje električne energije iz solarnih izvora od Slovenije.

– Slovenija, koja je teritorijalno manja i ima manje potrebe za energijom, proizvodi dvostruko više energije iz solarnih izvora nego Hrvatska – istaknuo je.

“Vladine mjere su premale i dolaze prekasno”

Bakić je komentirao i mjere koje je Vlada najavila radi ublažavanja inflacije.

– Smatramo da su te mjere premale i da dolaze prekasno. Pozdravljamo zamrzavanje cijena pojedinih administrativnih usluga državnih poduzeća, ali istodobno rastu cijene brojnih komunalnih i javnih usluga koje građani svakodnevno plaćaju – rekao je.

Osvrnuo se i na najavljeno ukidanje poreza na mirovine.

– To je mjera za koju smo se zalagali godinama, ali stupa na snagu tek početkom 2027. godine. Osim toga, više od 700 tisuća umirovljenika neće od nje imati izravnu korist jer su njihove mirovine ispod poreznog praga – kazao je.

Dodao je kako očekuje da prihod od poreza na ekstraprofit bude usmjeren prema umirovljenicima koji su, kako je rekao, među najpogođenijima rastom troškova života.

Napomena: Ovaj članak prenosi izjave iznesene na konferenciji za medije SDP-a i platforme Možemo!. Stavovi i ocjene izneseni u tekstu predstavljaju stavove govornika na konferenciji.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

RAST CIJENA NAFTE

Plenković je pojasnio kako je do rasta cijena došlo nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

– Što se tiče situacije nakon početka rata na Bliskom istoku, izraelsko-američkih napada na Iran te uzvratnih udara na američke baze u Zaljevu, došlo je do rasta cijena nafte. Nafta je prije te subote bila oko 70 dolara po barelu i nakon toga smo vidjeli strelovit rast na globalnim tržištima. Ona je jutros oko 100 dolara, a bila je i 20-ak dolara više. To uzrokuje trenutni rast cijena derivata – rekao je.

Naglasio je kako je Vlada u proteklom desetljeću stekla iskustvo u upravljanju krizama te da je deseti paket mjera rezultat takvog pristupa.

– Zato smo donijeli 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe – poručio je.

POTPORE GOSPODARSTVU

Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, osobito poljoprivredi i ribarstvu.

– Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 milijuna eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam milijuna eura za ribarstvo plus ona snažna potpora ugroženim kupcima energenata – rekao je.

Istaknuo je kako su postojeće mjere dodatno osnažene produljenjem regulacije cijena energenata, koje se neće mijenjati do 1. listopada.

RANJIVA EUROPA

Plenković je upozorio na visoku energetsku ovisnost Europe o uvozu.

– Europa je kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije – rekao je.

Ustvrdio je da je paket „promišljen, nije rađen preko noći“ te da je Vlada „krizu pratila svaki dan“.

MOGUĆE NESTAŠICE?

Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je da razloga za zabrinutost nema.

– Ima među nama generacija koje se ne sjećaju režima par-nepar, ne sjećaju se ni 1970-ih, ni 1980-ih, a ne sjećaju se ni Domovinskog rata. Kao društvo danas živimo u komfornoj poziciji gdje je sve dostupno – rekao je Plenković.

Naglasio je kako je sigurnost opskrbe energentima bila prioritet Vlade i da ona nikada nije dovedena u pitanje.

– Naš cilj je sve ovo vrijeme održati sigurnost opskrbe i ona nikad nije došla u pitanje. Imamo svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani – kazao je.

Pojasnio je i kako se teret nižih cijena dijeli.

– Komuniciramo s distributerima i kada gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji ravnoteža. Dio sniženja cijena išao je na teret trošarina, koje su prihod državnog proračuna, a dio na teret marži distributera – rekao je.

Zaključno je istaknuo kako Vlada nastoji održati cijene na prihvatljivoj razini.

– Cijene koje su danas u maloprodaji su još uvijek niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu – zaključio je Plenković.

Izvor: vijesti.hrt.hr

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U cilju osiguravanja ujednačene i pravilne primjene zakona, dodao je, Ministarstvo financija je uputilo službeni dopis Hrvatskoj udruzi banaka s naglaskom na obavezu jasnog, točnog i nediskriminirajućeg informiranja građana te na potrebnu dodatnu edukaciju osoblja, osobitu odnosu na starije i ranjivije skupine.

Podsjeća kako je 5. siječnja Ministarstvo financija objavilo priopćenje radi pojašnjenja netočnih i nepotpunih informacija, o opsegu i načinu korištenja paketa besplatnih usluga. Pozvao je sve građane koji žele koristiti mogućnost otvaranja besplatnog računa, da to i učine.

Što bi, prema Zakonu, paket besplatnih usluga trebao uključivati?

Naime, s prvim danom 2026. na snagu je stupio Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojem je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti i sl.

Prema zakonu, paket besplatnih usluga, za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu, uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, zatim polaganje i podizanje gotovog novca na šalteru ili bankomatu, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te usluge plaćanja njome na fizičkim prodajnim mjestima.

Tu je i korištenje jedne elektroničke usluge – internetskog ili mobilnog bankarstva, prema odluci banke.

Ministarstvo financija izvijestilo je prošli tjedan da će u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, nastaviti kontinuirano i aktivno pratiti provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, te će, u slučaju utvrđivanja nepravilnosti ili postupanja suprotno važećim propisima, poduzeti odgovarajuće mjere u okviru svojih zakonskih ovlasti i raspoloživih instrumenata.

Izvor: n1.info.hr

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Plenković je po dolasku na samit EU-a komentirao pregovore o minimalnim plaćama između sindikata i poslodavaca napomenuvši da po zakonu Vlada mora do kraja listopada donijeti odluku o visini minimalne bruto plaće za sljedeću godinu.

– Nakon vrlo pažljivih razmatranja više prijedloga posebnog povjerenstva, u kojem su profesori, predstavnici sindikata, kao i predstavnici poslodavaca i stručnjaci, Vlada i različita ministarstva donose procjenu koliko bi to moglo biti. Mi smo smatrali da je za iduću godinu primjereno da bruto minimalna plaća bude u iznosu od 1.050 eura – rekao je Plenković.

Naglašava kako je u devet godina njegove Vlade Hrvatska sa 61 posto BDP-a po glavi stanovnika došla na 78 posto u odnosu na europski prosjek, dok je BDP po glavi stanovnika narastao s 11.000 na 22.000 eura, a u apsolutnom iznosu s 47 milijardi na skoro 93,4 milijarde eura, koliko će iznositi krajem godine.

Plenković je rekao kako je Vladina ambicija da bruto minimalna plaća do kraja trećeg mandata bude na otprilike 1.250 eura, dok je danas 970 eura.

Istaknuo je da se u proteklih devet godina plaća nije dizala na umjetan način, nego se vodilo računa o cjelini. Plenković kaže da u Hrvatskoj minimalnu plaću prima nešto više od 70.000 ljudi, a Vlada je, kao i svake godine, spremna usvojiti tzv. prateće mjere, odnosno potpore poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće.

Izvor: index.hr – Hina

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Usvajamo deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, vrijedan ukupno 175 milijuna eura. Riječ je o naporu Vlade da pomažemo našim građanima, gospodarstvu i institucijama riješiti sve obveze koje su pred njima kada je riječ o troškovima energenata, uz ciljanu pomoć onima kojima je najpotrebnija – rekao je Plenković.

Pojašnjeno je kako će se mjere odnositi na sve građane.

Navedeno je i koliko će biti poskupljenje električne energije.

Što slijedi nakon 1. studenoga 2025.?

Račun od 40,65 eura porast će na prosječnih 43,65 eura, što je povećanje od 7,41 posto. Od 1. siječnja 2026. prosjek će biti 45,61 eura, odnosno 4,8 posto više. Vlada naglašava da cijena struje zahvaljujući mjerama i dalje ostaje niža nego što bi bila bez njih.

Račun za struju za male poduzetnike porast će za 29 eura mjesečno.

Koliko će koštati grijanje?

Prema sadašnjim izračunima, prosječan mjesečni račun od 46,27 eura bio je snižen za 18,4 posto, na 37,75 eura. To je značilo godišnju uštedu od 102 eura po kućanstvu.

Što se mijenja od 1. listopada 2025.?

Račun od 37,75 eura porast će na prosječnih 41,53 eura, što je povećanje od 10 posto. Ipak, i dalje će biti 4,74 eura ispod cijene bez subvencija Vlade, odnosno 10,2 posto jeftinije.

Kućanstva će i dalje uštedjeti prosječno 56,91 euro godišnje.
Evo koliko će koštati plin

Kada je riječ o plinu, trenutačno je prosječan račun od 50 eura mjesečno snižen za 16 posto, na 42 eura, što znači godišnju uštedu od 96 eura po kućanstvu.

Od 1. listopada 2025. račun od 42 eura porast će za četiri eura ili 9,5 posto, na 46 eura mjesečno, što će i dalje biti četiri eura ispod cijene bez subvencija Vlade.

Što se mijenja od 1. listopada 2025.?

Račun od 42 eura porast će za 4 eura, odnosno 9,5 posto, na 46 eura mjesečno. Unatoč poskupljenju, cijena će i dalje biti 4 eura ispod razine bez subvencija Vlade, odnosno osam posto jeftinija.

Sve o ovoj temi je dostupno na POVEZNICI.

Izvor: index.hr
Foto naslovna: Freepik
Foto: Screenshot 116. sjednica Vlade Republike Hrvatske

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ekonomski pokazatelji i razvojni ciljevi

Plenković je istaknuo da je Hrvatska imala drugi najbrži rast gospodarstva u EU s rastom BDP-a od 3,8%. Prosječna plaća dosegnula je gotovo 1.400 eura, a cilj je do kraja mandata povećati je na 1.600 eura. Stopa zaposlenosti je na rekordnoj razini, dok je nezaposlenost pala na 4-5%. Hrvatska trenutno doseže 78% prosjeka razvijenosti EU, a cilj je do kraja mandata doći na 82%.

Razvojni projekti u pet županija

Za sjeverne županije predviđeno je šest infrastrukturnih projekata vrijednih 1,22 milijarde eura, uz dodatne projekte u svakoj županiji pojedinačno. U tijeku su investicije u prometnu infrastrukturu, uključujući izgradnju brze željezničke pruge Čakovec – Varaždin – Krapina – Zagreb, te ulaganja u bolnice, škole i energetsku učinkovitost.

Potpora obrazovanju i energetici

Uoči sastanka uručeni su ugovori vrijedni 16 milijuna eura za obrazovne i energetske projekte. Ministar Radovan Fuchs dodijelio je 15 milijuna eura za izgradnju i dogradnju škola i sportskih dvorana, dok je ministrica Marija Vučković dodijelila 9,3 milijuna eura za projekte obnovljivih izvora energije.

Premijer Plenković naglasio je da je politika ravnomjernog razvoja ključna za Vladu te da su sinergija i suradnja s lokalnim jedinicama presudni za uspjeh ovih projekata.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: vlada.gov.hr

Osim datuma, poznato je i tko će se boriti za mjesto predsjednika, a provedene su i određena istraživanja.

Foto: Canva

– Danas će se donijeti odluka u vezi s osnovicom za obračun plaće državnih dužnosnika, koja godinama nije mijenjana, a u međuvremenu su se stvorili preduvjeti i za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća i u privatnom sektoru, državnim, javnim službama, vojsci, policiji. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika – rečeno je na sjednici Vlade RH.

Ovo će biti nove plaće najviših državnih dužnosnika:

– Zoran Milanović (predsjednik): 6.074 eura neto (stara plaća 3.600 eura neto)

– Andrej Plenković (premijer): 5.535 eura neto (stara plaća 3.263 eura neto)

– Gordan Jandroković (predsjednik sabora): 5.314 eura neto (stara plaća 3.113 eura neto)

– Marko Primorac (potpredsjednik vlade): 4.776 eura neto (stara plaća 2.769 eura neto)

– Damir Habijan (ministar): 4.167 eura neto (stara plaća 2.357 eura neto)

Ministar Habijan je za objašnjenje te odluke pripremio i prezentaciju u kojoj je usporedio osnovice dužnosničke i službeničke plaće. Osnovice su 2009. godine bile jednake, nakon čega su obje smanjene, a s vremenom se povećavala službenička, dok je dužnosnička padala. Za ovu odluku godišnje će trebati izdvojiti nešto više od 9.8 milijuna eura iz državnog proračuna.

Mnogi ovom odlukom nisu oduševljeni, primjerice Sindikat umirovljenika.

– Kažete da je budžet napet te da nitko neće dobiti čak niti obećane korekcije, ali sebe, a osobito svoje ministre koji su ili završili fizičku kulturu ‘tu negdje’ ili teologiju, prevrednujete na duplo. E, pa gospodo državni dužnosnici, kako vas nije sram i pred regijom i pred Europom, umirovljenike gurnuti ispod linije siromaštva, a sebi graditi dvore – kažu iz sindikata.

Iz SUH-a podsjećaju da je linija siromaštva za 2023. godinu iznosila 493,6 eura mjesečno, a prosječna je mirovina umirovljenih u svibnju ove godine iznosila 534,8 eura, a u tom prosjeku žene imaju 24 % manje mirovine od muškaraca.

Izvor: index.hr/nacional.hr
Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Premijer Andrej Plenković, koji je na EU izborima osvojio daleko najviše preferencijalnih glasova – preko 100.000, bio je prvi na listi HDZ-a i nije imao nikakvu namjeru zaista otići u Europski parlament, rekao je da je on jedini uz talijansku premijerku Giorgiu Meloni bio nositelj liste svoje stranke na europskim izborima i da se “to pokazalo dobrim potezom”, zbog kojeg su dobili dva dodatna mandata.

Umjesto da se jača veza birača i zastupnika i utjecaj građana u odnosu na stranačko vodstvo, povjerenje građana dodatno se narušava nuđenjem opcije preferencijalnog biranja, koju se zatim potpuno zanemari.

Uz Plenkovićev slučaj, javnost su jednako tako zaintrigirali slučajevi Romane Jerković Kraljić, koja je s 0.52% glasova svoje liste, odnosno 1.005 glasova birača, ušla u Europski parlament jer je bila treća na listi, te Ivane Kekin, koja je dobila 11.307 preferencijskih glasova, ali odlukom vrha stranke, umjesto nje u Bruxelles ide prvi na listi Možemo – Gordan Bosanac.

Iako su europski izbori privukli više pažnje na ovu temu, slična situacija bila je i na izborima za Sabor što ukazuje na isti problem načina korištenja instituta preferencijskog glasa. Naime, ukupno 35 od 151 novoizabranih zastupnica i zastupnika u Hrvatski sabor dalo je ostavku ili stavilo mandat u mirovanje zbog obnašanja dužnosti koja je nespojiva sa zastupničkom dužnošću, pa su u Sabor umjesto njih išle njihove zamjene. Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici, Ivan Penava, kao i mnogobrojni HDZ-ovi župani, kandidiraju se za Sabor i po nekoliko puta, bez imanja stvarne namjere sudjelovanja u radu istoga. Svi oni su na tim nespojivim funkcijama bili i prije izbora za Sabor i znali su da nemaju namjeru napustiti te pozicije. U mirovanje su svoje mandate stavili i 15 ministara i dva državna tajnika, što je opravdano te štoviše, njihovim ulogama u izvršnoj vlasti daje legitimitet stečen glasovima građana.

Kada se zbroje preferencijski glasovi kandidata koji nisu prihvatili funkcije za koje su se “kandidirali” i za koje su im građani uistinu dodijelili povjerenje, na europarlamentarnim i parlamentarnim izborima radi se o volji gotovo 250.000 glasova biračica i birača koje su stranke i političari potpuno zanemarili i odbacili, i na ta mjesta postavili ljude kojima birači nisu povjerili svoj glas.

Svrha uvođenja preferencijskog glasa bila je da se poveća demokratičnost izbora, te da birači mogu nagraditi one pojedince za koje smatraju da su to svojim radom zaslužili. Stranke su te koje oblikuju liste, no građanima je dana sloboda da kandidate unutar nje biraju po svome nahođenju. Dok se Gong u skladu s dobrim praksama širenja demokratičnosti zalaže za uvođenje tri preferencijska glasa i spuštanje praga na 5%, hrvatske stranke ne poštuju niti postojeću praksu već je zaobilaze i koriste svoje istaknutije članove kao promidžbeni alat na kandidacijskim listama, umanjujući demokratičnost izbornog sustava i glas birača nad onima koji ih predstavljaju u parlamentima. (Izvor: Gong.hr )