Članovi Vijeća Zavoda upoznati su s ostvarenim rezultatima u proteklih 17 godina znanstvenog djelovanja Zavoda HAZU-a u Bjelovaru te ih pozitivno ocijenili. Prihvaćen je izvedbeni Plan rada Zavoda za 2022. godinu s posebnim osvrtom na planirani znanstveni skup pod nazivom Škola – odgoj – obrazovanje: odabrane teme koji će se održati 28. rujna 2022. godine u povodu obilježavanja Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja. Za skup je prijavljeno 26 izlaganja i Vijeće je izjave prihvatilo.

Posebno se raspravljalo o financiranju redovnog rada Zavoda u Bjelovaru s obzirom na to kako su planirana sredstva nedostatna za osnovne potrebe rada. Stoga, ako se u kraćem vremenu ne riješi financiranje, dovodi u pitanje ostvarivanje Plana rada za 2022. godinu, ali i daljnji rad Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru.

Panelisti okruglog stola bili su prof. dr. sc. Anđelko Akrap i mag.oec. Krešimir Ivanda s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Okrugli stol bio je namijenjen prvenstveno članovima gospodarsko – socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije, članovima Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, poduzetnicima, članovima sindikata, predstavnicima lokalne samouprave i drugi.

Na okruglom stolu raspravljalo se o negativnom trendu iseljavanja stanovništva iz Hrvatske i načinima na koji ga zaustaviti, utjecaju tržišta rada na demografsku sliku, a između ostaloga, bilo je riječi i o tome mogu li i kako mjere obiteljske politike potaknuti rast fertiliteta.

NAJVIŠE LJUDI ODLAZI U NJEMAČKU

– Cijela se Hrvatska nažalost suočava sa problemom iseljavanja i to je problem koji je za Bjelovarsko – bilogorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju započeo još 60-ih godina. Dakle, za ove županije to nije novost i nadam se da će se pronaći mjere koje će taj negativan trend zaustaviti. Možda zvuči pesimistično, ali lokalne zajednice moraju pronaći uzrok problema i boriti se za svakog čovjeka. Ono što se danas zbiva, to će se odražavati slijedećih 20 godina. Međimurska županija ima možda malo manje iseljavanja, ali ona ima specifičan model razvoja, uvijek se iseljavala i vraćala. U Varaždinskoj županiji se također bilježi iseljavanje, no ne toliko koliko u Bjelovarsko – bilogorskoj. Najviše se ljudi iseljavaju u Njemačku. Irska se dosta forsira, a Njemačka ipak prednjači, jer iskorištava našu radnu snagu, odnosno uzima radnike koji se vrlo brzo mogu integrirati, rekao je Anđelko Akrap.

– BBŽ ipak još uvijek spada među županije s manjim brojem iseljavanja, u odnosu na neke druge županije u Hrvatskoj. U usporedbi sa popisom stanovništva iz 2011. godine, BBŽ je izgubila između 4 i 5 posto ukupnog stanovništva. Iseljavaju se najviše mladi koji su ekonomski aktivni, zbog čega je problem dosta velik. Ono što će Bjelovarsko – bilogorska županija, Međimurska i Varaždinska županija sve više osjećati je gubitak radne snage. Pogrešno je razmišljanje kako će grane poput poljoprivrede i bavljenje obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima zadržati stanovnike. Potrebno je forsirati i investirati u one grane koje imaju višu dodanu vrijednost, pojasnio je Krešimir Ivanda.

Bjelovarsko – bilogorski  župan  Damir  Bajs također je, zajedno sa suradnicima  sudjelovao na okruglom stolu. Projekt u sklopu kojega je održan ovaj okrugli stol, vrijedan je 962.987,25 kuna te je u potpunosti financiran europskim novcem. Provodi se 18 mjeseci, a nositelj je Bjelovarsko – bilogorska županija. Treba istaknuti da je u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji u 2018. godini zabilježen pad nezaposlenosti od  27.8 posto,  u  odnosu  na  godinu ranije i  po tome  je  BBŽ  treća  u Hrvatskoj. Bjelovarsko – bilogorska županija smjestila se i na četvrto mjesto u Hrvatskoj od svih županija po rastu investicija u gospodarstvu pri čemu su investicije rasle s 2016. na 2017. za 46,3 posto. U istom razdoblju izvoz je rastao za 21 posto pri čemu je županija po trendu rasta peta županija u Hrvatskoj.

BBŽ NA 13. MJESTU PO ODLASKU LJUDI

– Bez ljudi koji žele raditi, nema ni razvoja našeg gospodarstva. BBŽ je zauzela 13 mjesto po odlasku ljudi. Ipak smo još uvijek na začelju ljestvice. Kroz zapošljavanje i zaposlenost, kvalitetu života, ljudi odlučuju da li će ostati ili otići. Oni koji odlaze ipak se na to odlučuju najviše iz ekonomskih razloga. Na nama je da omogućimo ljudima da radno mjesto pronađu u svom okruženju. Po porastu investicija, zaposlenosti i padu nezaposlenosti među prvima smo u Hrvatskoj, odnosno među prve četiri županije. Također, naša županija ima među prvima porast plaća. Ja vjerujem da ćemo i dalje biti gdje nam je mjesto, u vrhu porasta pozitivnih pokazatelja i napretka, rekao je župan Bajs.

 U konačnici, provedba ovakvih projekata jedan je od oblika suradnje socijalnih partnera koji treba dati daljnji poticaj nastavku pozitivnih brojki, u ovom slučaju i bjelovarsko ­ bilogorskog gospodarstva, koje bilježi trend rasta u zapošljavanju u realnom sektoru u kojemu je lani radilo 659 osoba više u odnosu na godinu ranije. Prihodi poduzetnika, dobit, ali i investicije u gospodarstvu rastu, a na dvogodišnjoj razini, prema posljednjim dostupnim podacima, u BBŽ BDP je rastao za 7,6 posto, što je u odnosu na državni prosjek rast veći za dva puta.

– Međimurska županija nastoji zadržati stanovništvo stvaranjem što kvalitetnijih uvjeta za život. Županija primjerice u potpunosti financira prijevoz, školske udžbenike, no svi trebaju biti maksimalno uključeni u stvaranje što kvalitetnijeg okružja, uvjeta za rad, razvoj i napredak. Mi smo u svojim okvirima uključeni maksimalno, no nije sve ni na nama, rekao je Josip Grivez, zamjenik međimurskog župana.