Ljeto donosi visoke temperature, više boravka na otvorenom, pelud, insekte, sunce, ali i češće korištenje klima-uređaja. Sve to može utjecati na kožu i dišni sustav djece, pa se simptomi alergija i uobičajenih ljetnih reakcija ponekad mogu preklapati.

Kako pojašnjava dr. med. Ivana Jerković, subspecijalistica pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije iz Poliklinike Salvea, alergijske tegobe nisu nužno vezane uz određeno godišnje doba, već prije svega ovise o alergenu na koji je dijete osjetljivo.

Dijete alergično na ambroziju, primjerice, može imati izražene simptome tijekom ljeta, dok će ono koje reagira na trave tegobe češće osjećati tijekom proljeća. Na jačinu reakcije više utječu vrsta alergena i individualna osjetljivost nego samo godišnje doba.

Dom može biti važan izvor alergena

Kod djece alergične na grinje iz kućne prašine važno je redovito prati posteljinu, smanjiti količinu tepiha, zavjesa i drugih predmeta koji skupljaju prašinu te koristiti hipoalergene navlake za madrace.

Posebnu pažnju tijekom ljeta treba obratiti i na klima-uređaje.

Ako se ne održavaju redovito, njihovi filtri mogu skupljati prašinu, pelud i mikroorganizme koji se potom ponovno raspršuju prostorom. Suh zrak može dodatno isušiti sluznicu, dok nagle promjene temperature mogu iritirati dišni sustav.

Nije svaki ljetni osip alergija

Crvenilo i osip koji se pojave tijekom ljeta ne znače automatski da je riječ o alergiji.

Alergija na sunce najčešće se može prepoznati po svrbežu i sitnom osipu na dijelovima kože koji su bili izloženi suncu. Kod sunčanih opeklina češći su crvenilo i žarenje, a kasnije i ljuštenje kože, bez izraženog svrbeža.

Osip se može pojaviti i kod virusnih infekcija. Takav osip često ne svrbi i povlači se kako prolazi infekcija.

Toplina i znojenje također mogu pogoršati postojeće kožne tegobe. Posebno su osjetljiva djeca s atopijskim dermatitisom, kod kojih visoke temperature i znoj mogu dodatno iritirati kožu.

Ubod insekta najčešće nije razlog za paniku, ali neke reakcije zahtijevaju hitnu pomoć

Komarci, ose i pčele neizostavan su dio ljeta, a većina reakcija na njihove ubode ostaje lokalna – pojavljuju se crvenilo, svrbež i manji otok.

Međutim, kod pojedine djece može nastupiti ozbiljna alergijska reakcija.

🚨 Hitnu liječničku pomoć potrebno je potražiti ako se nakon uboda pojave:

• otežano disanje ili gušenje
• oticanje lica, usana ili jezika
• gubitak svijesti
• izražene kožne reakcije uz probavne simptome poput povraćanja, proljeva ili bolova u trbuhu.

Ako su istodobno zahvaćena dva ili više organskih sustava, može biti riječ o anafilaksiji, zbog čega je potrebno odmah reagirati.

S lijekovima i „prirodnim“ pripravcima treba biti oprezan

Kod djeteta kojem je alergija već potvrđena i koje ima poznate simptome, antihistaminik može biti dio terapije koju je ranije preporučio liječnik.

No kod prve, nepoznate ili jače reakcije potrebno je potražiti liječnički savjet.

Stručnjaci upozoravaju i na pogreške poput prekasnog započinjanja propisane terapije, dugotrajnog nekontroliranog uzimanja lijekova ili potpunog izbjegavanja preporučene terapije.

Oprez je potreban i s različitim „prirodnim“ pripravcima i dodacima prehrani. Iako se pojedini istražuju zbog mogućeg djelovanja, ne mogu zamijeniti propisanu terapiju, a prije njihove primjene kod djece potrebno je posavjetovati se s liječnikom.

Najvažnije je prepoznati moguće okidače, smanjiti izloženost poznatim alergenima i obratiti pažnju na simptome koji odstupaju od uobičajenih reakcija.

Većina blažih alergijskih tegoba može se uspješno kontrolirati, no svaka nagla ili ozbiljna reakcija zahtijeva stručnu procjenu.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Ilustracija