SDP-ov saborski zastupnik i član saborskog Odbora za poljoprivredu Mate Vukušić u subotu je, u sklopu 33. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu, održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o stanju hrvatske poljoprivrede, samodostatnosti, gospodarenju prirodnim resursima i problemu onečišćenja okoliša. Nakon konferencije Vukušić je u pratnji bjelovarskih SDP-ovaca obišao sajam.
Konferenciju je održao pod nazivom „Truju nam zemlju opasnim otpadom, osim zdravlja građana, ugrožena je i poljoprivreda“, istaknuvši kako pitanje zaštite vode, tla i zraka nije problem samo pojedinih sredina, već tema koja bi, smatra, trebala biti od nacionalnog interesa.
Vukušić je pritom naglasio kako hrvatska poljoprivreda, s obzirom na geopolitičke okolnosti i iskustvo pandemije, mora imati puno važniju ulogu.
„Hrvatska nije samodostatna gotovo ni u čemu“
Govoreći o stanju poljoprivrede, Vukušić je upozorio na pad hrvatske samodostatnosti u proizvodnji hrane.
Prema njegovim riječima, prosječna samodostatnost Hrvatske danas je oko 55 posto, dok je, kako je naveo pozivajući se na izvješće Državnog ureda za reviziju, u posljednjih 13 godina u poljoprivredu uloženo oko 7 milijardi eura, a istodobno je samodostatnost pala s približno 80 na oko 50 posto.
– Hrvatska poljoprivreda mora biti sektor od strateškog i nacionalnog interesa. Sjetimo se samo vremena Covida kada smo u roku od nekoliko dana ostali bez velikog broja prehrambenih proizvoda jer Hrvatska nije samodostatna gotovo ni u čemu, osim u nekoliko proizvoda – rekao je Vukušić.
Dodao je kako se, unatoč povećanju subvencija i potpora, stanje u pojedinim segmentima poljoprivredne proizvodnje pogoršava.
Upozorio na stanje stočarstva i proizvodnju mlijeka
Kao jedan od primjera naveo je stanje u stočarstvu i proizvodnji mlijeka.
– Bjelovarsko područje bilo je stočarski kraj, kao i područje Banovine i dio zapadne Slavonije. Nekada smo mogli izvoziti mlijeko, a danas smo jedna od rijetkih zemalja koja mlijeko uvozi u enormnim količinama – kazao je.
Posebno je istaknuo Bjelovar kao tradicionalno poljoprivredno i stočarsko središte te podsjetio na nekadašnju važnost mesne i mliječne industrije za ovaj kraj.
Vukušić je pritom postavio pitanje do kada takav trend hrvatska poljoprivreda može izdržati te kritizirao činjenicu da se, prema njegovu mišljenju, godinama najavljuju promjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ali se one ne provode u potrebnom opsegu.
Kritika upravljanja poljoprivrednim zemljištem
Govoreći o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Vukušić je posebno kritizirao mogućnost prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, povezujući to s nastojanjem Hrvatske da postane članica OECD-a.
– Imali smo početkom godine promjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Promijenjena su dva članka, među ostalim i odredbe koje omogućuju prodaju zemlje strancima bez ograničenja. Razlog tome vidim u snažnoj želji Andreja Plenkovića da Hrvatska ove godine uđe u OECD – rekao je Vukušić.
Prema njegovu mišljenju, članstvo u OECD-u samo po sebi neće riješiti probleme hrvatskog gospodarstva niti poljoprivrede.
„Novac moramo ulagati u proizvodnju koja može opstati“
Vukušić se osvrnuo i na korištenje europskih i nacionalnih sredstava za razvoj poljoprivrede, istaknuvši kako nije dovoljno samo povećavati iznose potpora.
Kao primjer je naveo Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici, za koji je rekao da je vrijedan 5,5 milijuna eura, ali da danas stoji prazan.
Govorio je i o projektu Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, tvrdeći kako su u brojne projekte uložena velika sredstva, dok dio njih nije realiziran do kraja ili nije donio očekivane rezultate.
– Hrvatska bi trebala ulagati u poljoprivredu, ali u OPG-ove koji pokazuju da su dohodovni, a ne samo novac davati reda radi. Ako je svrha ulaganja da poljoprivreda samo drži glavu iznad vode, onda od toga nema ništa – poručio je.
Komasacija i distributivni centri kao dio rješenja
Kao jedno od mogućih rješenja Vukušić je istaknuo što skoriju provedbu komasacije, odnosno okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, kao i izgradnju najmanje sedam distributivnih centara za voće i povrće.
Smatra da se pritom mora voditi računa o tome gdje poljoprivredna proizvodnja zaista postoji i razvija se.
– Mi sve što idemo raditi radimo tamo gdje je proizvodnja već smanjena ili je više nema – kazao je Vukušić.
Upozorenje na onečišćenje vode, tla i zraka
Jedna od tema konferencije bila je i zaštita okoliša te problem zbrinjavanja opasnog otpada. Vukušić je upozorio da onečišćenje vode, tla i zraka nije problem samo pojedinih sredina, već pitanje koje zahtijeva ozbiljniji pristup na nacionalnoj razini.
Osvrnuo se i na slučajeve nezakonitog odlaganja i zbrinjavanja otpada te posebno problematizirao pitanje odgovornosti i troškova sanacije.
– Ono što je najinteresantnije jest da smo mi jedina zemlja koja će plaćati firmama koje su dovezle taj otpad da ga sada saniraju na trošak poreznih obveznika – rekao je Vukušić.
Posebno je problematizirao činjenicu da Hrvatska, prema njegovim riječima, uvozi velike količine otpada, dok istodobno nema dovoljno kapaciteta za njegovo kvalitetno zbrinjavanje i obradu.
– Ako otpad ne možemo kvalitetno obraditi i zbrinuti, postavlja se pitanje koja je njegova svrha i namjena – kazao je.
„Hrvatska nema strategiju poljoprivredne proizvodnje“
Zaključno, Vukušić je ocijenio kako Hrvatskoj nedostaje dugoročna i jasna strategija razvoja poljoprivrede.
– Hrvatska nema strategiju poljoprivredne proizvodnje već 35 godina – zaključio je, poručivši kako bi buduća ulaganja trebala biti usmjerena prema stvarnoj proizvodnji, povećanju samodostatnosti i stvaranju uvjeta da poljoprivrednici mogu dugoročno opstati.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
