U organizaciji stranke Demokratski HSS, u subotu 5. studenog u Bjelovaru je održan okrugli stol pod nazivom “Budućnost hrvatskog sela = budućnost Hrvatske”.
Ovom prilikom tako je više riječi bilo o budućnosti hrvatskog sela, iseljavanju, drastičnom rastu cijena hrane u trgovinama kojeg ne prati porast otkupnih cijena od poljoprivrednika, zatim o nestanku domaće proizvodnje mlijeka i propadanju stočnog fonda, ulozi europskih fondova u razvoju poljoprivrede, kupovini poljoprivrednog zemljišta od građana Europske unije koji nemaju prebivalište ili stalno boravište Republici Hrvatskoj, kao i drugim važnim temama.
– Okupili smo se iz razloga što je stanje u našoj poljoprivredi daleko od bajnog. Naša županija je jedna od ključnih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj. Nadamo se da će današnji okrugli stol biti dodatni potencijal da se stanje koje je itekako zabrinjavajuće popravi, jer ono što vidimo je nažalost silazna putanja. DHSS teži razvoju poduzetništva i poljoprivrede. Prije svega, mi se moramo povezivati, tražiti rješenja na svjetskom tržištu, jer način koji je trenutno u primjeni nije dobar. Jedini privredni objekt nam je Podravka u susjednoj Koprivnici, što znači da se moramo okrupnjavati i zadržati privrednu koja iz godine u godinu nestaje. Ne možemo živjeti od europskog novca, već moramo proizvoditi, vezati se za obrtnike i poduzetnike te na taj način pokrenuti trend, jer je postojeći sve lošiji. Naši ljudi moraju postati profitabilni i uspješno se probijati na svjetsko tržište, rekao je Ivan Beljan, predsjednik županijskog DHSS-a.
U Hrvatskoj postoje tri skupine poljoprivrednika, odnosno obiteljska gospodarstva, mladi i stari poljoprivrednici te veliki, konkurentni poljoprivredni sustavi koji su uspješni i vidljivi na europskom tržištu.
– Stanje u našoj poljoprivredi je prosječno, dakle problemi postoje, ali su oni vrlo često i prilika za iskorak, odnosno pronalazak dobrog rješenja. Prednosti domaće poljoprivrede moramo tražiti na domaćem tržištu i kroz poticanje kratkih lanaca opskrbe gdje nije napravljen dovoljno velik iskorak. Jako dobar primjer je opskrbljivanje škola, bolnica i dječjih vrtića s domaćim, lokalnim proizvodima. No, da bismo do toga stigli, moramo imati jamstvo stalnosti ponude proizvoda, količinu i konkurentne cijene. Ukoliko nam nedostaje samo jedna komponenta, već se nalazimo u problemu. Posebno važna je konkurentnost u kvaliteti, zapravo stvaranje finalnog proizvoda s kojim se možemo pojaviti na domaćem i inozemnom tržištu. Što se tiče stočarstva, ono je bolna točka. Volio bih da se stočari okupe, dođu i jasno kažu u čemu leže njihovi najveći problemi, a ne da se intervenira u smislu koliko je novca kojem stočaru potrebno. Želim vidjeti jasnu kalkulaciju, na temelju koje mogu reći što to štima, a što ne, poručio je prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Poznato je da posljednjih nekoliko godina situacija našim poljoprivrednicima ne ide na ruku, prvo zbog pojave pandemije COVID-a 19, a zatim i zbog rata u Ukrajini koji je mnogima zadao poprilične brige i probleme.
– Svjedočimo ekstremnom rastu svih ulaznih troškova. Nešto što je u nekim normalnim vremenima koštalo 200 kuna, proljetos su poljoprivrednici morali plaćati čak 1 200 kuna. Niti jedan sektor nije doživio takav skok ulaznih troškova. Problem postaje veći zbog povećanja cijena goriva, kao i nedostatka plavog dizela, baš u trenutku kada se događaju najveći poljoprivredni radovi. Ne smijemo zaboraviti ni na ekstremnu sušu, čije se štete još uvijek zbrajaju. Prema našim procjenama ta stavka iznosi više od jednu milijardu kuna. Dakle, nalazimo se u poprilično izazovnoj poljoprivrednoj godini, a isto je i sa stočarstvom. Mljekarstvo je nažalost i dalje na koljenima, jer ako se cijena mlijeka i podigne, govorimo o minimalnim iznosima. Zbog svega navedenog, od Vlade RH očekujemo kompletnu izradu popisa šteta, no do sada se ta tema nije niti spomenula. Hrana je broj jedan i jasno vidimo koliko ona nekim državama zadaje poteškoće. Mi smo u odličnom položaju jer možemo proizvoditi sami za sebe, kazao je Matija Brlošić, bivši predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Da je potrebno učiniti velike napore na putu postizanja samodostatnosti u proizvodnji hrane, smatra i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
– Zbog brojnih događaja i okolnosti, došlo je do prekida u opskrbi hranom. Velik dio sirovina izvozimo, a uvozimo gotove proizvode, što znači da moramo učiniti jako veliki iskorak u transformaciji naše poljoprivrede. Strategiju poljoprivrede smo čekali zadnjih 20 godina i iskreno se nadam da će ona biti kvalitetno implementirana u okviru Nacionalnog strateškog plana kojeg je Europska komisija nedavno odobrila. Hrvatska za sljedeće proračunsko razdoblje na raspolaganju ima više od pet milijardi eura. Do sada smo jasno uvidjeli da novac za uspjeh poljoprivrede i ostanak ljudi na hrvatskom selu nije dovoljan, već da su nam potrebne strukturne promjene. To znači da poljoprivrednike moramo pitati što im sve točno treba kako bi za svoje stanovništvo mogli proizvoditi dovoljne količine hrane. Tu su naravno i infrastruktura te kvalitetni uvjeti za rad. Prema zadnjem popisu stanovništva, gotovo 200 sela u Hrvatskoj je izumrlo, dok ih je oko 700 pred izumiranjem. To postaje pitanje nacionalne sigurnosti, smatra Marijana Petir te dodaje kako se tu otvara pitanje očuvanja praznih, napuštenih prostora.
– U tom smislu, važno je financirati projekte koji će pružiti dodanu vrijednost, što znači podupirati proizvođače koji će proizvode i prerađivati, zatim smanjiti izvoz sirovine, više ulagati u preradu, socijalno – komunalnu infrastrukturu te poticati udruživanje. U Hrvatskoj je ove godine izdvojeno 26 milijardi kuna za pomoć građanima, malim i srednjim poduzetnicima, kao i poljoprivrednicima i ribarima, no unatoč smanjenju PDV-a i zamrzavanju cijena određenih namirnica neki trgovački lanci su sebi podizali marže, umjesto da su smanjili cijenu hrane na svojim policama. Petir smatra kako se radi o nepoštenom ponašanju prema potrošačima.
Uz navedene, veliki doprinos okruglom stolu dali su i Nenad Matić, Darko Juzbašić, Mateo Ivanac, Mato Imbrišak i poljoprivrednici s područja kontinentalne Hrvatske.
