27. rujna 2021

Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr

ORaH za održivi razvoj i protiv termoelektrana, postoje moderniji i jeftiniji energetski sustavi

orah hrastnik 1

Svoj plan i program razvoja gospodarstva u ponedjeljak je prezentirao Forum za gospodarstvo Gradske organizacije OraH-a Bjelovar. Prezentaciju je održao predsjednik dr. Branimir Hrastnik koji je rekao da bjelovarski program razvoja ima svoje resurse.

– Većina lokalnih zajednica ima nedovoljno informacija o mogućnostima razvoja. Osobno ne vjerujem u velike državne investicije. Više vjerujem u one koje se događaju na nekom području u skladu s razvijenosti pojedinih područja. Jedan od osnovnih problema je neznanje da je najvažniji prirodni resurs na kontinentu poljoprivreda koja je potpuno zapuštena i ne radi niti mali dio onoga što bi mogla. Dok su naši resursi na moru izuzetno pogođeni velikim investicijama, a posebno s takozvanim strateškim energetskim ulaganjem u termoelektrane koje su izuzetno štetne, tako da potencijalno mogu izazvati vrlo velike štete, a isto tako je u suprotnosti s Hrvatskim zakonom iz 2009. godine koji je vrlo precizno definirao kako treba zaštiti Jadransku obalu i zaobalje. U poljoprivredi se u kratko vrijeme ne može u ovoj sezoni, ali već u sljedećoj mogu napraviti pametne stvari. Smatram da je BBŽ i naša država rajski vrt Europe. Mi na žalost te resurse ne koristimo. BBŽ ima velike potencijale u poljoprivredi i treba povezati zelenu i plavu Hrvatsku – rekao je ukratko dr. Branimir Hrastnik, koji je radio gotovo na svim kontinentima osim u Australiji te je na povratku u Hrvatsku zgranut lošom situacijom.

Osim općih tema, dotakao se i pitanja odlagališta Doline za koje priznaje da je u boljem stanju od mnogih u Hrvatskoj, no i dalje se tamo zakapa novac. Prema riječima dr. Branimira Hrastnika, ono što mi zakapamo kao smeće u zapadnim zemljama prodaju kao skupe sirovine. Zapadne zemlje već nekoliko desetljeća gotovo da i nemaju smeća jer se odavno odvaja papir, plastika, metal i staklo koji se recikliraju, dok preostali dio odlazi u kompostanu gdje postaje vrijedno gnojivo. ”Smeća” gotovo da nema, naglasio je dr. Branimir Hrastnik.

Slične objave