22. rujna 2021

Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr
Crosst.hr

Do kada ćemo piti hrvatsko mlijeko?!

hrvatsko mlijeko

U Hrvatskoj se svakodnevno zatvaraju „tvornice mlijeka“, svaki dan čujemo ili nam se javi bar po jedan OPG s potvrdom da zatvara farmu, pakira kovčege i traži posao na bauštelama Irske, Njemačke ili neke druge europske ili prekooceanske zemlje. Dok druge države s dugom tradicijom u proizvodnji mlijeka spremno dočekuju ukidanje KVOTA u proizvodnji mlijeka, Hrvatska o ovom nadolazećem cunamiju jeftinijeg mlijeka iz „starih“ članica EU šuti.

Ministarstvo poljoprivrede se po ovom pitanju još nije očitovalo, a dan „D“ je 01. travnja 2015. godine i nije nikakva tajna da će se u Hrvatsku sliti ogromne količine jeftinijeg, samim tim i lošijeg mlijeka i mliječnih prerađevina po trgovačkim lancima u vlasništvu stranaca.

Ako znamo da Hrvatska trenutno proizvodi 500 milijuna litara mlijeka, a iskazujemo potrebe za oko milijardu litara, onda znamo da se s ukidanjem KVOTA gasi i dobar dio domaće proizvodnje sadržanih u ovih 500 milijuna litara, jer ne pripremljeni hrvatski mljekari ne mogu konkurirati francuskim, njemačkim ili nizozemskim proizvođačima mlijeka.

Ako želimo zadržati bar dio proizvodnje država mora donijeti hitne mjere, a jedna od njih je i osnivanje Mljekarskog fonda iz kojeg bi se štitila cijena po litri otkupljenog mlijeka i to 1,40 kuna, a ostalo bi se plaćalo po kvaliteti, za razliku od sada kada se plaća 0,80 kn po litri iako se kod otkupa sve otkupljeno mlijeko transportira u istim cisternama, i ono prvog i ono drugog cjenovnog razreda.

Svjesni smo da zaštićena cijena nije popularna mjera u EU, ali Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede moraju pomoći malim mljekarima ako mislimo imati mljekarsku proizvodnju baziranu na domaćoj hrvatskoj sirovini, jer EU sigurno neće.
snaga-hrvatske-hrane.jpg” style=”border: 0; float: left; margin: 10px 10px 10px 0;” alt=”Bjelovar info medij”
Svakim danom postajemo ovisniji o tuđem mlijeku, mlijeku iz zemalja članica EU, koji će svoje viškove u obliku mlijeka u prahu isporučivati na naše tržište. Aktiviranjem Mljekarskog fonda najviše koristi imati će Hrvati koji će zadržati proizvodnju, a naši potrošači će piti kvalitetno hrvatsko mlijeko, a ne europsko smeće. Mljekarski fond može i mora biti prijelazno razdoblje u vremenima koja dolaze u kojima poticajnim mjerama moramo hrvatsku proizvodnju mlijeka učiniti konkurentnom EU proizvođačima.

Predlažemo također da država kao vlasnik HBOR-a istom naloži da u 2015. godini pokrene program kreditiranja kupovine junica, za razliku od 2014. godine kada to HBOR nije htio napraviti uz nemušto objašnjenje da je mljekarstvo rizična proizvodnja.

Iz javno dostupnih informacija saznajemo da su „stare“ članice EU (prije svih Njemačka) već prošle godine krenule s ulaganjima za povećanje proizvodnje mlijeka imajući u vidu ukidanje KVOTA i samo prošle godine proizvodnja mlijeka im je značajno porasla, kao i otkupna cijena mlijeka.

Hrvatska stranka prava je i tijekom pristupnih pregovora s EU upozoravala na nepripremljenost Hrvatske za ulazak u EU, pogotovo u sektoru poljoprivrede i KVOTA u poljoprivredi, a sadašnja situacija nas nažalost nije demantirala. Ukoliko Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne donesu hitne mjere za spas mljekarstva, bojimo se da će ono u Hrvatskoj biti svedeno na slučajnost, a mlijeko prozvedeno u Hrvatskoj tražiti će se svijećom.

HRVATSKA STRANKA PRAVA
Povjerenstvo HSP-a za selo i poljoprivredu
Tihomir Grdinić

Slične objave