Poklade ili maškare jedno su od najveselijih razdoblja u godini, a njihovo trajanje često zbunjuje javnost jer ne obuhvaćaju samo jedan dan. Maškare službeno započinju odmah nakon katoličkog blagdana Bogojavljenja, 6. siječnja, i traju sve do Pepelnice, odnosno početka korizme, s vrhuncem događanja tijekom vikenda uoči korizme.
Iako se danas često doživljavaju kao jednodnevna ili vikend-zabava pod maskama, maškare su zapravo višemjesečno razdoblje koje svake godine počinje sve ranije. Nekada su se obilježavale isključivo na pokladni utorak, dan prije Pepelnice. S vremenom su se proširile na cijeli vikend, zatim do blagdana Svijećnice 2. veljače, a danas se službeno smatra da traju od 6. siječnja do Pepelnice.
Maškare 2026.: karnevali i veliki datumi
U 2026. godini maškare će ponovno okupiti tisuće sudionika i posjetitelja diljem Hrvatske. Dva najpoznatija karnevala već su objavila termine.
Samoborski fašnik održat će se od 6. do 17. veljače 2026., dok će Riječki karneval trajati od 17. siječnja do 17. veljače 2026., potvrđujući status jedne od najvećih i međunarodno najpoznatijih pokladnih manifestacija u regiji.
Zahvaljujući svojoj zabavnoj prirodi, maškare se organiziraju na svim razinama – od vrtića i škola, preko poduzeća, do lokalnih zajednica i gradova. Mnoge su s vremenom prerasle u velike karnevalske povorke koje privlače posjetitelje iz zemlje i inozemstva.
Tradicija i simbolika pokladnog razdoblja
Iako se tradicionalni običaji vezani uz maškare postupno gube, njihova simbolika i dalje ostaje snažna. U hrvatskoj tradiciji maškare su usko povezane s katoličkom vjerom – razdoblje započinje Bogojavljenjem, a završava Pepelnicom, početkom korizme i posta. Upravo su maškare služile kao svojevrsno „ispuhivanje“ prije razdoblja odricanja i promišljanja koje vodi prema Uskrsu.
Izvorno, maškare su bile prilika za šalu, kritiku i opuštanje, ali i za jačanje osjećaja zajedništva. Maske i krinke omogućavale su ljudima da na kratko budu netko drugi, da se našale na vlastiti i tuđi račun te promisle o tome tko su zapravo kada skinu svoje maske.
Maske, običaji i krafne
U tradicijskoj kulturi naših krajeva česte su maske životinja, zvijeri, čudovišta, ali i ljudskih likova poput baka i djedova. Za razliku od američkog Halloweena, motivi vještica i kostura nemaju snažno uporište u domaćoj tradiciji. U nekim krajevima karakteristično je i preoblačenje u suprotni spol, najčešće muškaraca u žene, dok su popularne i strašne maske koje imaju za cilj izazvati strah.
Nekada su maškare obilazile kuće u mjestu, gdje su ih domaćini častili pokladnicama, šećerom, rakijom ili drugim darovima, a danas se najčešće daruju novcem. Maškare su pritom zabavljale domaćine plesom, glumom i improviziranim predstavama.
Jedan od nezaobilaznih simbola pokladnog razdoblja su krafne, odnosno pokladnice, koje upravo u vrijeme maškara postaju najčešći desert na stolovima diljem zemlje.
Vrijeme veselja i skrivanja briga
Pokladne povorke i karnevali simbolično označavaju kraj zime i prizivaju proljetno buđenje. U tom razdoblju ljudima se pruža prilika da barem nakratko prekriju svoje lice, sakriju svakodnevne brige i tuge te se prepuste veselju, slobodi i mašti – jer maškare su, prije svega, vrijeme kada je dopušteno biti drukčiji.
Izvor: covermagazin.com
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info
Mačkare stižu u Veliko Trojstvo – pridružite se povorci pod maskama!
