U posljednje vrijeme sve su učestaliji slučajevi lažnih dojava o bombama u školama i drugim institucijama, koji se gotovo svakodnevno pojavljuju i izazivaju zabrinutost među roditeljima, nastavnicima i širom javnosti. Iako se dojave redovito pokažu neistinitima, njihov utjecaj na osjećaj sigurnosti i mentalno zdravlje, osobito djece i mladih, ne smije se zanemariti.
Iz Psihološkog centra upozoravaju kako su djeca i mladi posebno osjetljivi na osjećaj prijetnje i nesigurnosti. Stres ne proizlazi samo iz velikih i dramatičnih događaja, već i iz niza manjih, ali učestalih situacija poput uzbuna, prekida nastave i izloženosti negativnim vijestima. Upravo takvi ponavljajući „mali stresovi“ mogu imati kumulativni učinak i dugoročno značajno opteretiti mentalno zdravlje.
U takvim okolnostima ključno je djeci osigurati stabilnost, osjećaj sigurnosti i prostor za izražavanje emocija. Roditelji i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova trebaju poticati otvorenu komunikaciju, slušati bez osuđivanja te pružati jasne i točne informacije, prilagođene dobi djeteta.
Dodatni izazov predstavlja i sve veća izloženost djece negativnim i uznemirujućim sadržajima putem medija i društvenih mreža. Brzo širenje neprovjerenih ili lažnih informacija može pojačati osjećaj opasnosti, dok se granica između stvarne i percipirane prijetnje sve teže prepoznaje. Takva kontinuirana izloženost može dovesti do povećane anksioznosti, nesigurnosti i osjećaja bespomoćnosti.
Voditelj Psihološkog centra Carpe Diem, Domagoj Dalbello, ističe kako su ljudi prirodno skloni usmjeravati pažnju na negativne vijesti i dulje ih pamtiti, što je posebno rizično za djecu. „Djeca često nemaju dovoljno iskustva da razlikuju istinite od lažnih informacija, a stalna izloženost prijetećim sadržajima može stvoriti dojam da je svijet opasniji nego što doista jest, što negativno utječe na njihov razvoj i mentalno zdravlje“, upozorava Dalbello.
Naglašava i kako djeca u ovakvim situacijama ne reagiraju samo na pojedinačne događaje, već na ukupni osjećaj nesigurnosti koji se postupno gradi. Posljedice mogu uključivati tjeskobu, poteškoće sa spavanjem i slabiju koncentraciju.
Zato stručnjaci savjetuju da odrasli s djecom razgovaraju o lažnim vijestima i važnosti provjeravanja informacija, izbjegavaju širenje panike te budu prisutni i dostupni za razgovor. Upravo takav pristup može značajno pomoći u vraćanju osjećaja sigurnosti.
Iz Psihološkog centra ujedno apeliraju na institucije i medije da o ovakvim događajima izvještavaju odgovorno, bez dodatnog poticanja straha u javnosti.
Tekst: Psihološki centar Carpe Diem
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto naslovna: Ilustracija
