– Istraživanja o čitalačkoj pismenosti učenika srednjih škola (PISA 2018.) govore da su naši srednjoškolci prosječni ili ispodprosječni u razumijevanju, analizi i interpretaciji obavijesnih tekstova različitih funkcionalnih stilova (administrativnog, znanstvenog, znanstveno-popularnog, publicističkog). S obzirom da je književnoumjetnički stil (osobito kanonskih književnih tekstova) učenicima još izazovniji (radi jezika i konteksta), da bi ga bolje razumjeli, potrebno ih je usmjeravati u čitanju, ističe profesorica Nikolina Marinić te dodaje.
– Iako kurikulumski pristup poučavanju predmeta Hrvatski jezik omogućuje nastavnicima toga predmeta veću autonomiju u planiranju poučavanja, premala satnica predmeta onemogućuje dubinski pristup čitanja kanonskog književnog teksta te učenici srednjih škola, uz dostatne upute i podršku nastavnika, većinu književnih tekstova za cjelovito čitanje uglavnom čitaju samostalno.
Namjera je ovoga programa učenicima osvijestiti vrijednost kanonskih tekstova i potaknuti ih za samostalno čitanje.
– Budući da kanonskim tekstovima često pristupaju kao problemu, nerijetko odustaju od čitanja jer im ponekad nedostaje osobne motivacije, potrebno im je pružiti podršku u svladavanju izazova čitanja takvih tekstova, naglašava profesorica te dodaje da osnovna namjera ovoga programa nije pripremanje učenika za državnu maturu, no radi dodatne motivacije predlaže se čitanje nekog od književnih tekstova koji su ove godine obvezni na ispitima Hrvatskog jezika (Johan Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera, Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Tin Ujević, izbor iz poezije).
