U povodu 110. obljetnice rođenja Vojina Bakića, jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, u četvrtak, 29. siječnja 2026. godine u 18 sati, u obnovljenom Gradskom muzeju Bjelovar otvara se izložba „Vojin Bakić: Princip nade“. Riječ je o prvoj opsežnoj prezentaciji umjetnikova lika i djela u njegovu rodnom gradu nakon punih šezdeset godina.
Kustosica izložbe je Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica, koja je koncept razvila na poziv i u dijalogu s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga / WHW. Autorice izložbenog postava su arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, nasljednice umjetnikova opusa. Integralni dio izložbe čine i radovi suvremenih umjetnika Davida Maljkovića, Miloša Trakilovića i Sare Salamon, koji ulaze u dijalog s Bakićevim nasljeđem.
Izložba polazi od pitanja što danas znači djelo Vojina Bakića u vremenu intenziviranog povijesnog revizionizma i sustavnog potiskivanja javnog sjećanja. Živeći i radeći u uvjetima rata, političkih prevrata i dubokih društvenih promjena, Bakić je razvio umjetnički jezik utemeljen na idejama solidarnosti, kolektivne odgovornosti i nade u pravednije društvo. Premda je njegov život obilježen tragičnim gubitkom četvorice mlađe braće u sustavu koncentracijskih logora Jadovno, umjetnik nikada nije pristao na beznađe – njegove skulpture ustrajno su tražile formu koja bi izrazila uvjerenje da se takvo nasilje više nikada ne smije ponoviti.
Specifičnost ove izložbe leži u naglašenom kolektivnom kustoskom radu, inovativnom teorijskom okviru te snažnom fokusu na obiteljski kontekst i grad Bjelovar, u kojem je Bakić odrastao. Inzistirajući na etičkom čitanju nade i kontinuitetu vrijednosti koje je umjetnik zastupao, izložba širi klasični muzejski okvir i aktivira ga kao prostor zajedničkog učenja i promišljanja društvene budućnosti. Posebnu važnost ima i intervencija na Bakićevoj rodnoj kući u neposrednoj blizini Muzeja, koja će nakon rekonstrukcije postati Kuća Bakić, čime se Bjelovar dodatno pozicionira kao ključno mjesto za proučavanje umjetnikova rada.
Izložbeni postav raspoređen je kroz tri muzejske galerije – u podrumu, prizemlju i na prvom katu – te donosi pregled ključnih cjelina Bakićeva stvaralaštva, s naglaskom na cikluse Razlistale forme (1958) i Svjetlonosne forme (1963.–1968.). Uz reprezentativna djela, uključujući različite verzije skulptura Bik i Torzo, posebno se izdvaja rijetko izlagana skulptura Istovremenosti (1968.–1969.).
U postav su uključena i djela iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar, među kojima se ističu ostaci miniranog izvornog Spomenika strijeljanima / Poziva na ustanak (Bjelovarac) iz 1947. godine, posvećenog sjećanju na umjetnikova brata Slobodana Bakića. Replika spomenika vraćena je 2010. godine u Spomen-park Borik, zahvaljujući zajedničkim naporima obitelji, suradnika i institucija.
Suvremeni umjetnici David Maljković, Miloš Trakilović i Sara Salamon svojim radovima preuzimaju ključne napetosti Bakićeva stvaralaštva – između nasilja i mogućnosti, arhiva i budućnosti, tijela i progresa – te ih prevode u kontekst današnjice obilježene digitalnim slikama, migracijama i ekološkim krizama, otvarajući Bakićev opus prema novim generacijama publike.
Koncept izložbe oslanja se na filozofiju nade Ernsta Blocha i kritičku fabulaciju Saidiye Hartman, nudeći čitanje Bakićeva rada ne kao zatvorene povijesti, već kao arhiva budućnosti čiji potencijal još uvijek traje.
Izložba „Vojin Bakić: Princip nade“ ostaje otvorena do 18. travnja 2026. godine.
Projekt se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz podršku brojnih nacionalnih institucija, dok su počasni pokrovitelji Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto naslovna: Ilustracija
