Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 15. lipnja uvodi novi sustav elektroničkog ugovaranja s bolnicama koji bi trebao omogućiti bolji nadzor nad zdravstvenim uslugama, učinkovitije korištenje kadrova i opreme te kvalitetnije upravljanje bolničkim sustavom.
Novi model predstavio je ravnatelj HZZO-a Zvonimir Ante Korda na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2026. u Grožnjanu, istaknuvši kako će sustav omogućiti praćenje rada bolnica u stvarnom vremenu.
Praćenje rada bolnica u realnom vremenu
Riječ je o informatičkoj platformi putem koje će bolnice HZZO-u dostavljati podatke o raspoloživim liječnicima, medicinskom osoblju, bolničkim krevetima i opremi. Na temelju tih podataka HZZO će ugovarati potrebne zdravstvene usluge i pratiti njihovo izvršenje.
Prema riječima ravnatelja Korde, novi sustav omogućit će detaljnu analizu rada zdravstvenih ustanova, uključujući broj obavljenih zahvata, iskorištenost medicinskog osoblja i opreme te pravodobno reagiranje u slučaju uočenih problema.
Istaknuo je kako se na taj način prelazi s dosadašnjeg modela grupnog ugovaranja na individualniji pristup, što bi u budućnosti moglo predstavljati korak prema financiranju bolnica prema ostvarenim rezultatima i učinkovitosti.
Više od 50 milijuna računa godišnje
Govoreći o funkcioniranju zdravstvenog sustava, Korda je naglasio da HZZO od svojih ugovornih partnera godišnje zaprimi oko 50 milijuna računa za različite zdravstvene usluge, uključujući preglede, dijagnostiku, recepte i liječenje.
Ocijenio je kako hrvatski zdravstveni sustav raspolaže kvalitetnim zdravstvenim djelatnicima, suvremenom opremom i novim metodama liječenja, no istovremeno se suočava s izazovima poput starenja stanovništva i potrebe za većom učinkovitošću.
Raste broj posjeta liječnicima
Podaci HZZO-a pokazuju da je tijekom prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 16,3 milijuna posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite, što je milijun više nego u istom razdoblju prošle godine. U istom razdoblju izdano je čak 18 milijuna recepata.
Zbog povećanog opterećenja sustava najavljene su i dodatne mjere za jačanje primarne zdravstvene zaštite. Među njima je i financijska potpora ordinacijama u slabije naseljenim i demografski ugroženim područjima kako bi se zadržali liječnici i osigurala dostupnost zdravstvene skrbi.
Problem lista čekanja i neodazivanja pacijenata
Korda se osvrnuo i na problem lista čekanja, istaknuvši da se s tim izazovom suočavaju i znatno razvijeniji zdravstveni sustavi.
Prema njegovim riječima, najveće liste čekanja u Hrvatskoj bilježe se u velikim kliničkim centrima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, gdje je koncentriran najveći broj pacijenata.
Kao primjer naveo je prošlogodišnji program kojim su pacijenti s dugih lista čekanja za radiološke pretrage upućivani privatnim pružateljima usluga. Unatoč višestrukim obavijestima, oko 60 posto naručenih pacijenata nije se pojavilo na zakazanim terminima.
Veći fokus na rezultate liječenja
Posebna pozornost u budućnosti bit će usmjerena na praćenje rezultata liječenja, osobito kada je riječ o skupim lijekovima i terapijama.
Hrvatska godišnje za posebno skupe lijekove izdvaja oko 430 milijuna eura za približno 0,3 posto stanovništva. Zbog toga HZZO želi detaljnije pratiti učinkovitost terapija kako bi se sredstva usmjeravala prema liječenju koje daje najbolje rezultate.
Potrebna veća učinkovitost sustava
Govoreći o financijskoj održivosti zdravstva, ravnatelj HZZO-a upozorio je kako su zdravstveni rashodi prošle godine porasli oko 12 posto, dok je hrvatsko gospodarstvo raslo znatno sporije.
Podsjetio je i da je u posljednje tri godine u bolnički sustav uloženo više od milijardu eura te da su cijene brojnih zdravstvenih usluga povećane za oko 40 posto.
Zaključio je kako će dugoročna održivost zdravstvenog sustava ovisiti o boljoj organizaciji rada, većoj učinkovitosti bolnica, razvoju dnevnih bolnica, kraćim hospitalizacijama i kvalitetnijem korištenju postojećih resursa.
Izvor: N1 Info
