U srijedu 5. lipnja, održana je 12. po redu Županijska skupština Bjelovarsko – bilogorske županije koja se sastojala od 15 točaka dnevnog reda. Prva točka je, već po običaju bio Aktualni sat, na kojem je pitanja, uglavnom županu, uputilo 14 vijećnika.
Prvo pitanje, upućeno županu Damiru Bajsu postavio je BUZ-ov Siniša Glavaš, kojeg je zanimalo kako neki građani mogu biti godinama dužni po nekoliko stotina tisuća kuna, a da se ništa ne poduzima u odnosu na druge građane koji dobiju opomene već kod duga od 500 kuna.
Na što je župan odgovorio kako je za dužnike zadužena Porezna uprava.
– Što se tiče prihoda koji se tiču poreza za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, kao i za gotovo sve županije u Hrvatskoj, to čini Porezna uprava. Kada je riječ o tom prihodu, sama Županija ne vrši nikakve radnje, pojasnio je Bajs koji je istaknuo i kako on osobno nema saznanja za postojanje takvih situacija, ali da će se obratiti Poreznoj upravi kako bi se saznalo postoje li kakvi veći neplaćeni iznosi koji bi bili prihod proračuna Županiji.
Drugo pitanje, koje se odnosi na trajno rješavanje problema nedostatka liječnika na području bjelovarsko-bilogorske županije, a poglavito Garešnice, postavio je SDP-ov vijećnik Slavko Đurđević.
Damir Bajs odgovorio je da, kako u Hrvatskoj, tako i u našoj županiji postoji problem manjka liječnika, ali da BBŽ taj problem pokušava riješiti kroz niz aktivnosti i mjera, što ipak nije dovoljno.
– Usprkos tome smo u nemogućnosti da popunimo sve ono što je potrebno. Ovog trenutka popunjavamo Garešnicu s timovima i liječnicima koji su u mirovini jednim djelom, koji rade na 4 sata kako se te ambulante ne bi ugasile. Također, uz već poduzete mjere smo u razgovoru s Gradom Garešnicom da zajedno probamo dati još neke dopunske pogodnosti onim liječnicima koji bi htjeli doći u Garešnicu, pojasnio je Bajs.
Pitanje bjelovarsko-bilogorskom županu postavio je i vijećnik Ivan Beljan (HSS), kojeg brine da zbog energana na području županije ispaštaju šume.
– Pod pretpostavkom da smo prva županija u Hrvatskoj po korištenju zelene energije; što je to zelena energija ako neće biti šume? Koliko trenutno siječemo drva i koliko je to u odnosu na otprije deset i više godina?
Župan Bajs je kazao:
– Ugovorom s Hrvatskim šumama je naznačeno kako za potrebe bioenergana ne bi se smjele sjeći šume, već bi se trebali koristiti otpaci iz šume. Rade li to Hrvatske šume na taj način ili ne, to je drugo pitanje. Također, dio bioenergana koristi otpad materijala koji se radi u drvnoj industriji, ili su barem tako naznačili u svojem programu. Treća stvar je da imaju i ugovore s poljoprivrednicima koji za njih siju ono što će se u konačnici pretvoriti u energiju. Ukoliko postoji sječa koja bi bila protuzakonita, to bi značilo da se ne poštuju ugovori. Mi možemo postaviti pitanje prema Hrvatskim šumama, poštuju li se njihove godišnje kvote koje su si sami zadali. Kad Hrvatske šume nešto sječu, onda moraju nešto i zasaditi kako bi šume u Hrvatskoj imale budućnost.
Marija Kubišta (HSU) svoje je pitanje uputila ravnateljici Daruvarskih toplica Miri Zakori. Vijećnicu je zanimalo jesu li spomenute toplice tijekom 2018. godine podnosile zahtjeve za apliciranim sredstvima resornom ministarstvu.
Ravnateljica je odgovorila kako su se Daruvarske toplice javljale na mnoge projekte, od kojih neki nisu odobreni.
– Javljali smo se na mnoge projekte, na tri ministarstva; na Ministarstvo kulture radi uređenja naših građevina koje spadaju u kulturnu baštinu, gdje nam je odobreno sto tisuća kuna. Javili smo se na Ministarstvo zdravstva za projektnu dokumentaciju vezanu uz novi stacionar te za projekt nabave, montaže i ugradnje dizala u zgradi terapijskih prostora, taj projekt nam nije odobren stoga nismo dobili ništa. Također, javili smo se na Ministarstvo branitelja, s projektom koji nam isto nije odobren, rekla je Zakora, koja je naglasila i kako im je odobreno 70 tisuća kuna za povećanje energetske učinkovitosti, ali da je to projekt koji je aplicirala Županija prema Ministarstvu regionalnog razvoja.
– Što se tiče projekata za kapitalna ulaganja, to je bilo oko 4 milijuna kuna, od čega nam je Županija pomogla s tri milijuna, kazala je Zakora.
Tihomir Jaić (SDP) zatražio se da se prema Hrvatskim šumama uputi dopis kojim bi se od njih zatražile informacije o tome koliko se drvne mase srušilo 2008. godine, a koliko 2018. godine. Također, Jaić traži informaciju kojom bi se uvidjelo koliko ustvari drvne mase dobiju domaći proizvođači, a koliko te iste drvne mase dobiju proizvođači izvan Bjelovarsko-bilogorske županije.
Na pitanje vijećnika, župan Damir Bajs je rekao kako je Uprava šuma Bjelovar ona uprava s najvišim financijskim prihodom u Hrvatskoj. Međutim, postoji zabrinutost da možda postoji prekomjerno rušenje šume, ali i kome ide ta drvna masa koja se siječe.
– Imali smo niz razgovora s Hrvatskim šumama u proteklo vrijeme i naš cilj je da, što je moguće više drvne mase ide u finalnu proizvodnju. Što se pak prekomjernog rušenja tiče, također sam usmeno razgovarao s predstavnicima Hrvatskih šuma i oni su me uvjeravali da tome nije tako. U svakom slučaju, uputit ćemo pitanje Hrvatskim šumama, rekao je Bajs.
Vijećnica Ines Šarić (GLAS)
– Zanima me do koje faze je stigao projekt Opće bolnice Bjelovar i kad možemo očekivati ozbiljnije radove oko bolnice?
– Ovog trenutka, sukladno Ugovoru kojeg imamo s Ministarstvom regionalnog razvoja, pokrenut je postupak Javne nabave. Obzirom na vrijednost bolnice, koja je procijenjena na 165 milijuna kuna, ugovorena je prethodna suglasnost Stručne agencije za financiranje projekata Europske unije (SAFU). Natječaj je objavljen i nakon toga je proslijeđen prema SAFU-u. Očekujemo da nam SAFU da ili primjedbe ili da odobri projekt kakav jest, da bismo u konačnici mogli ići u raspis glavnog natječaja za građenje, odgovorio je vijećnici župan Damir Bajs.
Vijećnik Silvestar Štefović (HDZ) postavio je pitanje vezano uz gradnju nove bolnice. Naime, Štefovića je zanimalo kada ćemo konačno imati svu potrebnu dokumentaciju za početak gradnje nove zgrade Opće bolnice u Bjelovaru, obzirom da je do sad gotovo 14 milijuna kuna utrošeno na projektnu dokumentaciju, a još uvijek nema rezultata.
Župan je odgovorio kako je ministar u prošloj Vladi raskinuo Ugovor s Općom bolnicom i poništio natječaj koji je bio u tijeku za građenje te da, zahvaljujući tome, bolnica nije bila napravljena.
– Kada govorimo o izmjenama i dopunama dokumentacije, prva mjera koju je provela sada već bivša Vlada i ministar HDZ-a gospodin Nakić, bilo je da poništi natječaj koji je bio u tijeku za gradnju bolnice u Bjelovaru. Natječaj koji je bio u tijeku s projektnom dokumentacijom koja je tada bila usuglašena s resornim ministarstvom i u tom trenutku Država je sukladno Ugovoru, koji je poništen, trebala osigurati preko sto milijuna kuna za tu bolnicu. Da je tada završen natječaj, opterećenje za Županiju bi bilo bitno manje. Bolnica bi bila u gradnji i ne bi bilo nikakvog novog projekta, poručio je Bajs.
Đurđica Ćasar (HSLS) pozornost je obratila na Bjelovarski sajam, odnosno na tip ulaznica u isti, koje su u obliku narukvice. Vijećnica smatra kako bi takav način obilježavanja trebalo ukinuti jer stvara nelagodu.
Damir Bajs kazao je kako će njen upit i prijedlog biti proslijeđen Bjelovarskom sajmu.
Slijedeći na redu bio je Milan Radaković (SDP) koji je županu postavio pitanje koje se odnosi na EU fondove.
– Koliko ima ugovorenih projekata, u kojim iznosima, kako ta realizacija ide i gdje se najviše usmjerava?
Župan je odgovorio kako Županija ovog trenutka ima ugovoreno otprilike pola milijarde kuna vrijednosti potpisanih projekata, ali i da je do kraja godine u planu prijava projekata u vrijednosti od minimalno stotinjak milijuna kuna.
Pitanje je postavio i Željko Held (SU)
– Što se tiče mjera za zapošljavanje i privlačenje novih liječnika u naše zdravstvene ustanove, koliko je ugovora potpisano te koliko je novca predviđeno za te mjere?
– Radi se o tri mjere koje su usuglašene s udrugama koje predstavljaju liječnike, medicinske sestre i tehničare te farmaceute. To su mjere koje podupiru financiranje kredita za kupnju nekretnine na području županije, također sufinanciranje podstanarskih troškova te sufinanciranje do 50 posto stručno usavršavanje. Ovog trenutka je potpisano 67 ugovora, a očekujemo da se taj broj i poveća, rekao je župan Damir Bajs.
Zlatko Barila (HSU) je konstatirao da župan Damir Bajs sa svojim suradnicima ulaže velike napore za što kvalitetnije školstvo, gospodarstvo i zdravstvenu zaštitu.
Matija Jasenko (D.BAJS NL) je svoje pitanje o projektu Studentskog doma uputio županu Bajsu koji mu je odgovorio kako je projekt Studentskog doma primjer dobre suradnje.
– Na prijedlog Grada smo imali dogovor da ćemo u nizu aktivnosti surađivati – jedan od tih projekata je i Studentski dom. Dogovorili smo se da Županija i Grad zajedno krenu prema rješavanju tog problema. Bitno je da se to riješi čim prije jer onaj tko se može javiti na energetsku obnovu jest jedinica lokalne uprave, pojasnio je župan.
Dražen Paun (D.BAJS NL) upitao je ima li ikakvih informacija vezanih uz konačno puštanje u promet novoizgrađene pruge Bjelovar – Sveti Ivan Žabno – Gradec.
– Unatoč činjenicama koje su bile problematične vezano uz prugu, došlo je do usvajanja našeg prijedloga da se pruga spoji na već postojeći kolosijek, a onda kada dođe i drugi kolosijek da se to riješi na odgovarajući način. Izvješteni smo od HŽ putničkog prijevoza da je HŽ infrastruktura koja je odgovorna za gradnju pruge, izvijestila da po novom voznom redu oni planiraju pustiti tu prugu konačno u promet, odgovorio je Damir Bajs.
Vijećnika Marijana Dautanca (HNS) zanimalo je opće stanje gospodarstva.
– Kakvo je bilo opće stanje gospodarstva u 2018. godini u našoj županiji, te kakvi su planovi predviđanja u 2019. godini?
Na pitanje je odgovorio župan Damir Bajs.
– Od 2014. do 2016. godine, točnije prema zadnjim zabilježenim podacima za BDP po županiji, naša županija je druga po porastu u Hrvatskoj. Što se tiče 2018. i 2019. godine, tu imamo podatke o ekonomskim aktivnostima na području županije. U 2018. godini broj poduzetnika u porastu je za 14 posto, broj prihoda tvrtki je porastao za 11,4 posto. Također je porasla i dobit poduzetnika za 10, 3 posto, ali imamo i povećanje izvoza preko 10 posto, pozitivnu platnu bilancu te rast investicija. Osim toga, naša županija ima veliko smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali imamo i jedno od najvećih pojačanja zaposlenosti u gospodarstvu, a iznos plaća u isplatama je narastao za 14,2 posto, rekao je Bajs.
Posljednje pitanje pročelnici Snježani Mišir postavio je vijećnik Marin Sabolović (HDZ).
– Sazvana je Skupština Zajednice kulturno-umjetničkih udruga BBŽ-a, pa me zanima tko ju je sazvao, po kojoj osnovi i kako se već raspravlja o Financijskom izvješću te tko ga je napravio, ako nitko nema mandat, kazao je Sabolović.
Pročelnica je odgovorila:
– Što se tiče zajednice u kulturi BBŽ, moram napomenuti da smo jučer imali Izbornu skupštinu, izabrana je predsjednica, zamjenik i tajnik. Smatram da aktivnosti udruga u kulturi BBŽ ni na koji način nisu bile zakinute jer nisu održavane. Uredno smo izvršavali svaki zahtjev, te ni u kojem slučaju nije bilo osjećaja da nema predsjednika, rekla je Mišir.
