Bjelovarsko-bilogorska županija pridružila se globalnom pokretu Six Seconds. Radi se o neprofitnoj organizaciji koja ima podršku UNICEF-a, a za cilj ima promicanje važnosti emocionalne inteligencije, prava i dobrobiti djece.
U skladu s tim, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji se održava POP-UP festival emocija, dobrobiti i dječjih prava i to povodom proslave Međunarodnog dana djeteta. U sklopu festivala 23. i 24. studenog u Bjelovaru i Daruvaru održat će se edukativne aktivnosti. Jedna od njih je Predstavljanje koncepta šumske pedagogije na kojoj će sudjelovati zamjenica župana za češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić, koja je i organizator događaja. Riječ je o programu koje nosi naziv „Šumska pedagogija – ne tako obična priča o šumi“ u sklopu kojega će se održati dva predavanja na temu šumske pedagogije i prirodne pedagogije u Češkoj. Inače, u dva dana održavanja POP-UP festivala u Bjelovaru i Daruvaru predviđeno je nekoliko radionica i predavanja na kojima će se svi zainteresirani moći upoznati s konceptima šumske i intuitivne pedagogije kao inspiraciji za odgoj i obrazovanje djece u suvremenom, digitalnom društvu. U petak je događaju prisustvovala i zamjenica župana Bjelovarsko- bilogorske županije Bojana Hribljan.
Ana Fornežar, predsjednica udruge Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“, koja se bavi održivim razvojem i šumskom pedagogijom i voditeljica radionica rekla je nešto više o temama koje izlaže, ali i o samoj radionici.
– Danas ću ovdje prezentirati koncept šumske pedagogije. Koje su njezine dobrobiti, rad Europske grupe za šumsku pedagogiju i prezentirati ću primjere dobre prakse iz inozemstva, ali i iz Istre. U usporedbi s inozemstvom, Hrvatska zapravo još nema razvijenu šumsku pedagogiju u onom pravom smislu. Postoje pokušaji da se to stvori u sklopu nekih javnih institucija. Za razliku od toga, u inozemstvu je šumska pedagogija vrlo razvijena, ima svoju tradiciju. Postoje šumske škole, šumski vrtići, postoji edukacija za šumske pedagoge i cijeli niz programa koji se provode na razini države. Na primjer, Berlin ima 20 šumskih škola na samom području grada. Šumska pedagogija je pedagogija koja se događa u šumskom eko sustavu te koristi šume kao zdravu lokaciju za učenje, što pruža izuzetna senzorna iskustva. Šumska pedagogija spada u pedagogiju održivog razvoja. Što znači da ona kod sudionika jača kapacitet, odnosno stvara mišljenje za održivu budućnost. Također, povodi se mišlju kako je najbolji način učenja upravo kroz vlastito iskustvo i istraživanjem u prirodnom, nepoznatom okruženju. Takav način učenja pojedinca educira o ekosustavu i time ga osposobljava da postane odgovoran za svoju budućnost. Šumske škole u inozemstvu funkcioniraju tako da ih djeca pohađaju u svojim izvannastavnim programima. Ovdje ću prezentirati i igraonicu Šumski istraživači Cuvete iz Novigrada, koju je osnovao znanstvenik Korado Korlević, a koja radi s djecom na principu šumske pedagogije, istaknula je Fornežar.
Zamjenica župana za Češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić, a ujedno i organizatorica festivala zadovoljna je projektom.
– Mislim da je ovo idealna prilika da osvjestimo kako je, bez obzira na to što smo ruralna sredina, većina naše djece izgubila taj poseban odnos s prirodom. Zato je vrlo važno o tome na vrijeme progovoriti dok ne bude kasno. Šuma uistinu jako dobro djeluje na psiho-fizički razvoj svakog djeteta. U planu imamo još projekata, a već sljedećeg tjedna pokrećemo razgovor s WWF-om koji provode Akademiju prirode u Srbiji gdje nastavnici uče kako učiti djecu u određenom razvoju, pa postoji mogućnost da upravo na području naše županije bude otvorena prva takva akademija u Hrvatskoj, rekla je Tanja Novotni Golubić.
Veronika Peteráčová, ravnateljica Lesni klub pojasnila je kako u Češkoj trenutno postoji 130 šumskih vrtića, od čega 30 registriranih koji dobivaju financijska sredstva od države. Ostalih 100 se uglavnom vode kao klubovi te su financirani su od strane privatnih donacija. Napominje i kako je ova pedagogija prvenstveno težnja roditelja, a prednost su joj grupe malih kapaciteta- primjerice 15-ak djece po grupi.
Svaka grupa minimalno tri sata dnevno provodi vani u prirodi gdje se i obrazuje. Međutim, djeca posjećuju i kazališta, odlaze u trgovine po hranu koju pripremaju sami te pospremaju. Na taj način žive s mjestom u kojem sam vrtić djeluje.
– Ovo je vrlo moderan način zato što vraća djecu, ne samo prirodi već također i mjestu u kojem žive. Vrlo je važno da razvijaju odnos prema lokalnoj zajednici, ali i osjećaj prema prirodi i okolišu, ističe Peteráčová te napominje kako u Češkoj cijena takvih vrtića iznosi od 4 do 8 tisuća kruna, što bi u kunama bilo između 1100 i 2200 kuna.
Na Pop-up festivalu također možete prisustvovati i seminarima i radionicama iz područja intuitivne pedagogije koje vodi začetnik intuitivne pedagogije Thomas Pedroli.
