Kao i do sada, Županijska skupština Bjelovarsko-bilogorske započela je s Aktualnim satom, na kojem je pitanje postavilo 14 vijećnika.
Prvo pitanje postavio je vijećnik Siniša Glavaš (BUZ).
– Razmišljate li koliko zaboravljenih građana naše županije nije godinama izašlo na ulicu, vidjelo sugrađane, uživalo u prirodi, jer žive u stambenim zgradama općina i gradova koje nemaju dizalo?
– Ti isti naši sugrađani su stopostotni invalidi prikovani uz kolica koja njihovi ukućani ne mogu iznositi uskim i strmim stepenicama, naročito ne s viših katova. Zato predlažem da se preko Ministarstva graditeljstva, rada i socijalne skrbi pokušaju privući sredstva iz Europske Unije, iz fondova solidarnosti, kako bi se po svim stambenim objektima s tri ili više katova izgradilo dizalo koje bi riješilo navedene probleme.
Možemo li očekivati konkretne inicijative na terenu, po gradovima i općinama naše županije kada znamo da ista dizala mogu osigurati i jedinice lokalne samouprave i tako usrećiti dio žitelja koji živi u stanovima?
Na pitanje je odgovorio župan Damir Bajs.
– Moramo brinuti o tome da svi naši sugrađani imaju pravo na pristup. Bjelovarska županija je omogućila da u apsolutnoj većini naših ambulanata, ustanova se ugradi odgovarajući pristup kako bi naši korisnici mogli iskoristiti navedeno. U okviru energetske obnove gdje postoji potreba ugrađuju se liftovi. Što se tiče zgrada. Tek nove zgrade imaju liftove. U ovom trenutku, Hrvatskoj će se omogućiti da, ako ispregovara promjenu sporazuma o pridruživanju, se dio sredstava prebaci upravo na te namjene. Postoji mogućnost sufinanciranja dijela kao zanimanje ljudi da se to dogodi. Županija bi mogla postaviti prijedlog i 2019. bi taj program možda i krenuo.
Ključno je to da gradovi i općine u jednom dijelu mogu sufinancirati, ali sve ovisi o uvjetima natječaja. Uvjeren sam da bismo svi zajedno mogli na tome poraditi, a što se tiče županije ja ću se potruditi da se taj plan i izvrši.
Vijećnik Boro Bašljan (HSS) pitao je:
– Bjelovarsko-bilogorska županija je među onima koje imaju najveće količine kukuruza. U Hrvatskoj kukuruz čini 57 % od ukupnih žitarica. Otkup je počeo prije tri tjedna i nakon samo 10 dana je zaustavljen na nekoliko dana. Skladišni kapaciteti su zatrpani sojom jer je kukuruz stigao dosta rano. Pronađeno rješenje, koje se dogodilo samo u našoj županiji je rušenje cijene kukuruza s 0,85 kn na 0,60 kn. Zašto u natječajima naše Županije nema mjera sufinanciranja gradnje skladišnih kapaciteta kod malih OPG-ova, koji bi spriječili pad cijena? Hoćete li se Vi, Župane, informirati kod tih malih zakupljivača i otkupljivača, zašto je samo u našoj županiji došlo do ovog problema, kako bi se on ubuduće mogao izbjeći?
__________________________________________________________________
Župan je odgovorio:
-U 2018. smo uveli niz mjera kojima podupiremo naše poljoprivredne proizvođače. Smatramo da bi neke od dodatnih mjera bile dobre, ali ih ni Vi niste predložili prošle godine kada je bilo vrijeme za to. Županija financira prijavu i pripremu projekata i na tom djelu je na OPG-ovima žele li iskoristiti omogućena sredstva prijavljivanjem na programe vezane uz skladištenje, u ovom slučaju kukuruza. Što se pada cijena tiče, to nije u nadležnosti Županije, ali slažem se s Vama. Postoji problem jer postoji samo jedan otkupljivač stoga treba, u okviru konkurentnosti vidjeti, pruža li on iste usluge za istu cijenu. Mi ćemo to provjeriti i pokušati riješiti problem.
__________________________________________________________________
Vijećnika Tihomira Jaića (SDP) zanimalo je koliki je interes za natječaje za razvoj poljoprivrede.
– Koliko ima prijava te koliko sredstava je na raspolaganju pojedincima s obzirom na to da je Upravni odjel za poljoprivredu ove godine raspisao osam natječaja za razvoj poljoprivrede.
__________________________________________________________________
Na pitanje, župan Damir Bajs je rekao:
– Županija je raspisala niz natječaja sukladno potrebama poljoprivrednika. Zaprimljeno je 187 zahtjeva za kreditiranje proljetne sjetve, od toga 11 od strane OPG-ova i 11 od strane pravnih osoba. Ukupna vrijednost kreditiranja je negdje 23 milijuna kuna.
Što se zahtjeva za kreditiranjem stočarske proizvodnje u našoj Županiji tiče; pristiglo je 19 zahtjeva u vrijednosti ukupno 2 000 130 kn. Postoji i natječaj za financiranje pripreme dokumentacije, gdje smo do sada primili samo 2 zahtjeva, ali imamo ih u najavi još niz. Tu su i potpore vezane uz lovstvo i skladištenje meda. Javni poziv za sufinanciranje premije osiguranja poljoprivredne proizvodnje. Ovog trenutka mi plaćamo pedesetpostotnu premiju osiguranja za štete od elementarnih i drugih nepogoda, tu pogodnost je do sad iskoristilo 185 naših poljoprivrednika, a postoji još 15 novih zahtjeva. Što se javnog poziva za analizu poljoprivrednog zemljišta tiče, za sada smo imali samo jedan zahtjev isplaćen u iznosu od 175 kn, ali očekujemo veći odaziv.
___________________________________________________________________
Vijećnica Anamaria Šepl Plentaj (HDZ) postavila je pitanje županu vezano uz Daruvarske toplice.
– Župane, na zadnjoj Skupštini je na pitanje o izvješću poslovanja Daruvarskih toplica s vaše strane rečeno kako će isto biti dostavljeno na sljedeću Sjednicu županijske skupštine, što je zapravo ova Skupština, a mi izvješće o poslovanju nismo dobili. Stoga Vas molim obrazloženje zašto ga nema.
___________________________________________________________________
Župan Damir Bajs je pojasnio:
-Daruvarske toplice su nama uputile izvješće, ali smo mi tražili neka pojašnjenja. Kad ta pojašnjenja pristignu, naći će se na Županijskoj skupštini .
__________________________________________________________________
Pitanje postavio i vijećnik Dražen Paun (D.BAJS NL)
– Bili smo jedna od posljednjih županija po podacima po povlačenju sredstava iz Europskih fondova, pa me zanima kakvo je stanje sada te za koje namjene su povučena sredstva i što nam je to konkretno donijelo?
__________________________________________________________________
– Napravili smo značajan iskorak 2015. je Bjelovarsko- bilogorska županija bila na zadnjem mjestu što se tiče povlačenja sredstava iz Europskih fondova. Ovog trenutka Županija je prijavila projekte u vrijednosti pola milijarde kuna koji će se financirati Europskim sredstvima. Od toga je odobreno 400 milijuna kuna. Stoga je očito kako više nismo posljednji u Hrvatskoj. Od tih 400 milijuna kuna najveći dio vezan je na investiranje u zdravstvo i školstvo. Samo školstvo zauzima preko 130 000 000 kuna iz tih fondova, ostatak ide zdravstvu. Postoji i niz projekata socijalne naravi, a Županija podupire i druge projekte. Ono što nama nedostaje su državni projekti; gradnja mostova, cesta, niz državnih investicija. Ne postoji nijedan projekt koji vodi državna institucija, a da je financiran Europskim projektima, naglasio je župan Bajs.
__________________________________________________________________
Silvestar Šefović (HDZ) uputio je pitanje predsjednici ŽS Đurđici Ištef Benšić.
– Budući da smo na četvrtoj Sjednici donijeli plan rada Županijske skupštine, i u tom planu rada smo po tromjesečjima definirali, koja ćemo Izvješća imati na kojim sjednicama Županijske skupštine. Tako smo u drugom tromjesečju trebali imati Izvješća BB voda i Županijske uprave za ceste.
U trećem tromjesečju smo pak po planu rada trebali imati polugodišnje Izvješće o izvršenju proračuna.
Zašto ne poštujemo plan rada Skupštine kojeg smo sami jednoglasno donijeli i što ćete po tom pitanju poduzeti ?
_________________________________________________________________
Predsjednica se izjasnila.
– Početkom svake godine donosimo plan rada Županijske skupštine i uglavnom ga se pridržavamo. Ovo što ste naveli je manji dio toga i ja vjerujem da ćemo do kraja godine imati sva tražena Izvješća. Osobno me više vesele naknadno uvedene točke, kao pod današnjom točkom 6., Sporazum s Državno meteorološkim zavodom, koji je vezan uz odobrenje novog projekta Centra kompetentnosti Medicinskoj školi u Bjelovaru, a odnosi se na potrebe dogradnje.
__________________________________________________________________
Vijećnik Štefović izrazio je nezadovoljstvo odgovorom i dodao:
– Radi se o tome da je prema zakonskoj odredbi Izvješće o izvršenju proračuna trebalo biti predano do 15. rujna ove godine, stoga molim da mi se ovaj Vaš odgovor uputi pisanim putem. Molim da mi se doista uputi pisano, jer sam i zadnji puta tražio pisani odgovor, a još uvijek ga nisam dobio.
__________________________________________________________________
Nakon toga je ORAH-ov Ozren Bosanac pitanje postavio županu.
– Zanima me kakvo nam je kretanje gospodarstva, izvoza, zaposlenosti i broja zaposlenika u županiji s obzirom na velik odljev radno sposobnog stanovništva iz države ?
__________________________________________________________________
– Bjelovarsko- bilogorska županija je prema Državnom zavodu za statistiku u 2014./2015. godini imala rast bruto dohotka od 7,5%, što je duplo više od prosjeka Republike Hrvatske. Zadnji podaci koji se vežu uz ukupnost našeg gospodarstva iz 2017., vezani uz uvoz i izvoz pokazali su da je naš izvoz porastao za 93%, po čemu smo daleko prva županija u RH i jedina županija koja više izvozi nego uvozi. Ovog trenutka, 2018. smo na trećem mjestu po padu nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. U postocima je to 27,8%, a kada govorimo o investicijama porast je 43,6%, rekao je župan.
__________________________________________________________________
Vijećnika Ivana Beljana (HSS) zanimalo je zašto ne prihvaćamo politički zaokret ?
– Smatram da župan samo izvlači određene parcijalne stvari iz gospodarstva i time ne stavlja stvar u globalu u ukupnost, a u ukupnosti je to katastrofalno stanje. Na primjer, 1998. godine broj radnoaktivnog stanovništva bio je 50 tisuća, danas je to 30 tisuća ljudi. Bojim se kako su ovi trendovi zabrinjavajući te da jednostavno moramo prihvatiti situaciju ukupnosti, a ne pojedinosti. Politički zaokret ne bi trebao mijenjati stranke već politiku stanja u ovoj županiji.
__________________________________________________________________
Župan je odgovorio:
– Kada govorimo o stanju gospodarstva, Vi me niste demantirali jer su svi moji podaci točni. Županija je među svim navedenim podacima među prvih pet županija Hrvatske. Pa Vas pitam, 2013., kada sam ja postao župan, kakva je onda bila situacija?
– Koliko smo onda radnih mjesta izgubili? Izvješće iz 2013. pokazuje gubitak stanovništva, smanjenje radnih mjesta te gubitak osiguranika. Ne možete očekivati da mi sami to u cijelosti riješimo u nekoliko godina. Sada su brojke kakve smo i obećali.
__________________________________________________________________
Vijećnik Zlatko Barila (HSU) također je postavio pitanje županu Damiru Bajsu.
– Kakve rezultate daju njegova zalaganja, pa i ove skupštine, za izgradnju bolnice i kako možemo zadržati zdravstvene kadrove, kako u našoj bolnici tako i na terenu?
Te najvažnije, koje mjere, koje smo odlučili za zadržavanje kadra, daju rezultata?
_________________________________________________________________
Župan je pojasnio:
– Zdravstvo je jedna od djelatnosti kojima direktno upravljamo i u potpunosti je u našoj nadležnosti. U Županiji je u tijeku nekoliko projekata vezanih uz obnovu, opremanje i gradnju zdravstvenih ustanova. Završavamo Euro projekt vezan uz zdravstenu zaštitu te će sve ordinacije opće prakse imati najbolji mogući standard. Sve veći broj osiguranika i sve veći dio pretraga moći će se obaviti kod svog liječnika opće prakse. Taj projekt će završiti do kraja godine.
Također, predan je zahtjev za izmjenom lokacijske dozvole za bolnicu, ubrzo nakon toga nadamo se da ćemo moći raspisati i natječaj.
Što se zaposlenika tiče, Županija je donijela program trajne potpore medicinskom osoblju koje želi ostati na području Županije ili se doseliti ovamo. Natječaj je raspisan, imamo oko četrdesetak zahtjeva i još radimo one završne aktivnosti vezane uz pravne i porezne uvjete koje moramo zadovoljiti. Dajemo trideset potpora za stambene kredite za sve liječnike koji žele ovamo doći ili su tu, za podstanarstvo i naknade i stručno usavršavanje.
___________________________________________________________________
Vijećnica Andrea Prugovečki Klepac (HSS) postavila je pitanje u ime KUD-ova s područja Bjelovarsko-bilogorske županije.
– U travnju je raspisan Javni poziv za potrebe u kulturi za 2018. godinu , a još uvijek nema nikakvog odgovora tko je prošao, a tko nije, ni o kojoj svoti se radi. Molim odgovor zašto se kasni toliko.
___________________________________________________________________
– Dobili smo niz zahtjeva i drago mi je da postoji takva aktivnost. Ovo produženje je vezano uz povećanje fonda za potrebe u kulturi. Županija želi povezati iznose koji su naznačeni u Javnom pozivu. Mi ćemo osigurati dopunska sredstva za KUD-ove i udruge koje su se javile na natječaj, istaknuo je Bajs.
__________________________________________________________________
Pitanje je postavio i vijećnik Matija Jasenko (D.BAJS NL)
– Pitanje se odnosi na Centre izvrsnosti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Zanima me do koliko je predmeta došlo te koji je cilj predmeta.
___________________________________________________________________
Župan Damir Bajs je odgovorio:
– Nije dovoljno ulagati samo u opremu škola već i u učitelje i učenike. Mi smo druga županija koja je krenula s centrima, uz Varaždinsku. Ovo je prilika da učenici na besplatnoj razini mogu usavršiti svoje znanje. Županija također osigurava i prijevoz i prehranu svim uključenim učenicima. Ove godine smo uveli i Centar izvrsnosti iz informatike te se veselimo njegovom radu. 333 učenika polazi ta naša četiri centra, te je to jedan od najuspješnijih programa koje imamo. Naš plan je da kroz neko vrijeme gotovo 10% učenika svih škola bude u Centrima izvrsnosti. Napominjem i kako su rezultati naših učenika su bolji, a nadamo se da će program kroz vrijeme dati još bolje rezultate. Financiranje u znanje je ključ uspjeha za budućnost.
__________________________________________________________________
Vijećnik Milan Radaković (SDP) pitao je župana, je li ima kakvih saznanja i radi li itko da se klizište u Batinjanima sanira?
___________________________________________________________________
– Navedena cesta je bila državna cesta, pa je država ustanovila da postoji klizište. Zatim je Država ustanovila da bi ukupan trošak rješavanja klizišta iznosio preko 20 000 000 kuna po troškovniku Hrvatskih cesta. Stoga su Hrvatske ceste sanaciju odlučile predati Županijskoj upravi za ceste i na taj način riješiti problem. Problem je taj što Županijska uprava ne može izdvojiti toliki iznos, te nam je u cilju osigurati sigurnost prometa pomoću nužnih radova. Zatražili smo sufinanciranje tog dijela, ali uzaludno. Obzirom na pogoršanje situacije, Županijska uprava za ceste zatražila je novi elaborat jer smatramo da je 20 000 000 neprimjeren iznos za traženo. Ako naiđemo na povoljnije rješenje koje garantira sigurnost, pokušat ćemo do rješenja doći tako, pojasnio je župan.
_________________________________________________________________
Marin Sabolović (HDZ) također se obratio županu.
– Član Školskog odbora treba imati završen najmanje preddiplomski stručni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova. Imaju li svi članovi školskih odbora, kojima je osnivač Bjelovarsko- bilogorska županija adekvatnu stručnu spremu propisanu Zakonom, odnosno jesu li kvalificirani za tu dužnost?
_________________________________________________________________
Vijećnik je inzistirao da mu župan na pitanje odgovori kratkim “da” ili “ne”, ali je sam župan konstantirao kako to nije prikladan odgovor, te umjesto toga pojašnjava:
– Svi članovi Školskog odbora koje smo mi predložili ispunjavaju uvjete zakona o tom dijelu, a i sama kontrola Ministarstva školstva je nekoliko puta bila i nikad nisu postojale nikakve primjedbe na članove.
__________________________________________________________________
Ivica Vranjić (HDZ) je nakon komentara o kompententosti Odbora poljoprivrednog sektora uputio molbu:
– Molim vas u pisanom obliku popis svih pročelnika, ravnatelja, direktora, predsjednika odbora, naše županije i njihovih trgovačkih društava te njihov status, jesu li imenovani kao vršitelji dužnosti ili su dobili stalno imenovanje. To sam nekoliko puta ponovio, nisam dobio odgovor pa tražim u pisanom obliku.
